Čanak se ne zboravlja

Vrijeme:6 min, 40 sec

Civilne žrtve:
Kaja Grbac 1905.-1992.
Blaž Grbac 1930.-1992.
Grgo Hećimović 1937.-1992.
Jaga Šnjarić 1922.-1991.
Anka Jurković 1919.-1992.
Šime Štampar 1926.- 1991.

Poginuli pripadnici 128. brigade HV Sv. Vid Rijeka
Franjo Matašić 1948. -1991
Ivan Radica 1968.-1991.
Ivoslav Škaron 1958.-1991.
Miljenko Benaš 1956. – 1991.
Zlatko Liker 1960. – 1991.
Boris Čavlina 1961.-1991.
Franjo Jakšić 1966.-1992.
Vlado Križanović 1963.-1992.
Simeon Mrvoš 1958.-1992.
Ranko Polonijo 1952.-1992.
Zlatko Sorić 1950.-1992.
Miroslav Škrbić 1966.-1992.
Milan Balen 1950.-1994.
Milojica Ivković 1960.-1995.

 

Oluja 1995.
Zdenko Buković 1961. -1995.
Milan Petrlć 1956. – 1995.

1. Gardijska brigada
Ivica Rukavina 1966.-1991.

133. Brigada
Željko Jergović 1964.-1991.
Milan Grbac 1957.-1991.
Mile Mrla 1949.-1991.
Ivan Naglić 1939.-1991.

MUP GOSPIĆ
Milan Mrla 1966.-1991.

Specijalne jedinice policije Gospić
Pera Šnjarić 1960.-1991.
Milan Crnjak 1970.-1994.

Tri mjeseca u jesen 1991. godine trajala je neizvjesnost i agonija žitelja i branitelja sela Čanak. Prije točno 25 godina četnici su uz pomoć zločinačke JNA zauzeli selo. Da bi nastavili ubijati, pljačkati, rušiti i paliti. Njihovu bolesnu mržnju životima je platilo osmero starijih mještana i 28 hrvatskih branitelja iz redova MUP-a RH, 128. brigade ZNG Sv. Vid Rijeka, 133. brigade, 111. brigade i 1. gardijske brigade „Tigrovi“.

JNA i četnici su zauzeli selo Čanak u Lici 10. prosinca 1991., nakon čega su opljačkali, porazarali i potom spalili selo, a za početak su odmah ubili šestero seljana.Najokrutnije su ubili Jagu Šnjarić: tukli su je pred kućom da im dade devize, zlato, a kad nisu našli što su tražili, zavezali su joj noge za jedan auto i vozili po cijelom selu. Drugi su zaklani, ubijeni metkom u zatiljak, vješanjem (u zapaljenoj kući), a ostali su smaknuti na mjestima gdje su se našli.
Grobovi svih žrtava nisu nađeni do danas

Ukupno su velikosrbi u Čanku ubili za vrijeme srbijanske agresije i velikosrpske pobune 7 civila. Osmi mještanin ubijen je kasnije, 30. travnja 1994.godine kad je došao na grob svoje kćeri.

Ovim žrtvama danas su se poklonili mnogi.

Kod spomen-obilježja prve svijeće i cvijeće položili su članovi obitelji ubijenih: starice-majke, očevi, braća, sestre, unuci… Uz svečani vojni postroj i zvuke „mirozova“ vijenac na zajedničko spomen-obilježje podignuto na mjestu nekadašnje škole položio je izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović Jožek Štignjedec, izaslanik premijera Vlade RH Andreja Plenkovića, pomoćnik ministra branitelja Miroslav Cindrić, izaslanstvo Ličko-senjske županije na čelu sa županom Milanom Kolićem, zajedno s načelnikom Općine Plitvička jezera Borisom Luketiićem i načelnikom Općine Perušić Ivicom Turićem. U ime Udruge 128. brigade ZNG Sv. Vid žrtvama se poklonio predsjednik puk. Ivan Štrković. Počast poginulima odali su i predstavnici udruga A bojne 111. brigade Zmajevi, udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Korenice, Opoćine Plitvička jezera, Klub veterana 9. gbr. „Vukovi“ i Udruga pripadnika specijalne policije „Tigrovi“ iz Gospića.

U vrlo emotivnim govorima svi su govornici isticali žrtve pale za malo selo stiješnjeno ispod brdovitih vijenaca. Umirovljeni pukovnik Ivan Štrković prisjetio se svojih suboraca iz 128. brigade Sveti Vid..

-Ovdje su nakon neprijateljskog okruženja pali naši prijatelji. Sudbina je htjela da smo u „Oluji“ krenuli u oslobađanje dijelova Like upravo iz Čanka i Ramljana, da bi sutradan oslobodili Korenicu i Plitvička jezera. Na to smo izuzetno ponosni. Prisjećamo se svih naših poginulih suboraca. Danas imamo suverenu i slobodnu Hrvatsku i čuvajmo je. Mi smo mlada država i stvorit ćemo je još boljom, rekao je umirovljeni pukovnik Ivan Štrković. Iako je tijekom Domovinskog rata bio dijete, načelnik Općine Plitvička jezera Boris Luketić u svojem je govoru oslikao ratnu tragiku Čanka, ali i cijele Hrvatske.

-Ono što je kroz povijest pratilo Čanak vidimo danas. Selo i njegovi žitelji prolazili su trnovit put, od 1. svjetskog rata, pa sve do Domovinskog rata. Ako znamo da je 1939. godine u Čanku živjelo 1 200 ljudi, prve demokratske izbore dočekalo je 300-tinjak ljudi, a danas ih ovdje ne živi niti 40, onda smo sve rekli. Prvi krvavi pohodi velikosrpske ideje krenulli su najprije na hrvatska sela. U Općini Plkitvička jezera postoji nekoliko mjesta koja su u Domovinskom ratu nestala s lica Zemlje, a stanovnici brutalno ubijani. Mi smo turtistička općina i otvorena srca dočekujemo svakoga tko nam dolazi u dobroj namjeri. Ipak, u srcima i danas nosimo neizrecivu tugu, pitajući se kada će netko odgovarati za sve te neljdske zločine, rekao je načelnik Luketić.

Župan Kolić:“Vlastita mržnja je porazila naše neprijatelje“!

Svoju tugu, ali i ponos zbog Domovinskog rata i herojske obrane Hrvatske i Čanka istaknuo je u svojem govoru i župan Milan Kolić. Pozdravljajući okupljene u ime Ličko-senjske županije, saborskog zastupnika dr. Darka Milinovića i u svooje osobno ime župan Kolić prisjetio se nedužnih žrtava Čanka i poginulih hrvatskih branitelja.

-Ove su hrvatske žrtve pale u prosincu, u vrijeme kada mi katolici željno isčekujemo Božić, kada palimo treću adventsku svijeću i svakome činimo dobro. To srbočetničkim agresorima nikada nije bilo sveto. Nije im bilo sveto ni „h“ od hrvatskog, a niti vrijeme kada katolici srcima punim ljubavi očekuju radost Božića. Umjesto toga doživjeli smo tragedije, jednu katarzu. Ipak je to bilo vrijeme ponosa i slave, vrijeme kada smo se slabo naoružali odazvali na poziv prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, čiju obljetnicu smrti danas obilježavamo, odazvali smo se da bismo branili Domovinu. Ta želja, ta ljubav za slobodom i obranom doma pomogle su nam da zaustavimo mnogo bolje naoružane protivnike. Mržnja koju su imali u sebi je bila ta koja je njih same porazila. Naša ljubav prema Domovini, vjeri i obitelji bile su jače od teknova i neshvatljive mržnje koju su prema Hrvatima i Hrvatskoj gajili naši neprijatelji. Iz Čanka možemo poručiti da su ljudi koji su herojski branili našu Domovinu najzaslužniji što živimo u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, da imamo budućnost za naše mlade. Stoga imamo pravo i obvezu da nikada ne zaboravimo te trenutke kada je Hrvatska bila u krvi, kada je naša Domovina bila na koljenima. Mi smo pobijedili zahvaljujući ljubavi, a naši su neprijatelji izgubili rat zbog neopisive i neshvatljive mržnje, zaključio je župan Milan Kolić čiji je govor bio prekinut zbog intervencije nad dvoje starijih mještana Čanka kojima je pozlilo tijekom današnje komemoracije.

„Tko je dočekao kraj rata?“

Miroslav Cindrić, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja govorio je kao izaslanik premijera Plenkovića. Prepričao je događaj sa Kupresa od prije nepunih mjesec dana, u vrijeme uhićenja hrvatskih časnika HVO-a.

-Jedan postariji čovjek je za govornicom postavio pitanje: “Znate li tko je dočekao kraj rata“? Bili smo pomalo začuđeni pitanjem, a još više odgovorom. Rekao je:“ Oni koji su poginuli. Za njih je rat završen, a svi mi koji smo rat preživjeli vodimo i danas rat za našu državu“! Bio je u pravu jer nam se i danas događaju situacije kada moramo dokazivati pravednost Domovinskog rata, nastojeći da nam Domovina bude još bolje mjesto za život, rekao je u svojem kratkom govoru Miroslav Cindrić, član Udruge veterana Specijalne policije MUP-a RH „Tigrovi“ iz Gospića čiji je zapovjednik bio tijekom rata. Izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović Jožeg Štignjadec podsjetio je na žrtvu Čanka, ali i brojnih bojišta diljem Hrvatske.

-Odajemo danas počast svim poginulim hrvatskim braniteljima iz redova MUP-a RH, 1. gbr „Tigrovi“, 128. brigade ZNG, 111. brigade i 133. brigade. Njih 28 pali su u obrani Čanka, dok su nakon ulaska u selo četnici likvidirali ukupno 8 mještana starije životne dobi. Domovinski rat je bio legitiman, oslobodilački i pravednio rat kojim smo oslobodili Domovinu. Vaši najmiliji, vaši rođaci, suborci i prijatelji dali su pri tome najveću žrtvu. Naša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović vam ovim putem upućuje najiskreniju zahvalu. Danas zajedno dijelimo tugu, s težnjom da sve ove žrtve sačuvamo u sjećanjima i ne dopustimo da se izbriše trag njihovoj žrtvi. Prenosite istinu o Domovinskom ratu na mlađe generecije. Imate pri tom visok stupanj odgovornosti, kao što ste imali tijekom cijeloga Domovinskog rata. Oprostite, ali nikada ne zaboravite, kazao je između ostaloga izaslanik Predsjednice RH Jožek Štignjedec. U obnovljenoj mjesnoj crkvi potom je služena koncelebrirana sveta misa koju je predvodio župnik Alojzije Knežević iz Ramljana.

 

gspress/hrvatsko nebo

2 thoughts on “Čanak se ne zboravlja

  1. Drago mi je eto da se u zadnje vrijeme poćelo pisati i o Ličkom ratištu nepravedno zapostavljenim iako je bilo jedno od najtežih ratišta .Treba nešto napisati i o zločinima u Dabru,priću o Teslin Gradu(Ličkom Osiku)Brlogu nastradalima u Letincu itd.Lika je bila aktivno ratište od početka do kraja rata.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)