Hrvatsko nebo predstavlja – Naši ljudi u inozemstvu : Joza Vrljičak – Studia Croatica

POVIJEST I AKTUALNOSTREVIJE STUDIA CROATICA

Studia Croatica već 43 godine izlazi u Buenos Airesu i do sada je na ššpanjolskom jeziku objavila tisuće stranica o hrvatskoj knjižževnosti, povijesti,kulturi i politici. Urednišštvo, kojem je na čelu neumorni Joza Vrljičak , izdaje tradicionalna izdanja na papiru, te elektronička izdanja na CD-ROM i Internet.

Godine 1959 u vrlo neizvjesnoj međunarodnoj situaciji jedna skupina hrvatskih intelektualaca držžavotvornih političkih emigranata u Buenos Airesu, Republika Argentina, odlučuje promijeniti svoju dotadaššnju političku djelatnost prema unutra i okrenuti je prema vani, prema svijetu koji nas okružžuje.

U tom krugu hrvatskih nacionalista počela je sazrijevati spoznaja o potrebi glasila koje bi se na jednom svjetskom jeziku suprotstavilo brojnim srbokomunističkim dezinformacijama i promicala autentičnu sliku o hrvatskom narodu, njegovom povijesti, kulturi i legitimnim težžnjama da žživi u vlastitoj nezavisnoj držžavi.

Inicijativom g. Ive Rojnice počeli su se sastajati u uredu doktora Radovana Latkovića. Nakon temeljitoga ispitivanja mogućnosti,odlučili su pokrenuti tromjesečnu reviju na ššpanjolskom jeziku,najpogodnijem s obzirom na svoje boraviššte i na okolnost, da ššpanjolski jezik nije samo jezik Argentine i velikoga dijela Južžne Amerike,   nego i jedan od rašširenih svjetskih jezika preko kojega bi mogli postići zacrtani cilj.

Izabrano ime, Studia Croatica, imalo je označiti izdavački program koji bi, nadilazeći političku propagandu, stručno i dokumentarno obrađivao povijesno-političke, kulturne, socijalne i ekonomske aspekte Hrvatske i hrvatskoga naroda.

Ujedno, bilo je odlučeno i osnivanje jedne hrvatske kulturne ustanove, koja će biti ujedno i pokrovitelj časopisa, Hrvatskoga-Latinoameričkoga Kulturnoga Instituta (Instituto Croata-Latinoamericano de Cultura) kao pokrovitelja revije.

Prvi predsjednik Instituta bio je dr. Božžidar Latković. Financijsko pitanje bilo je brzo riješšeno, s obzirom da su urednici i pisci radili bez ikakve naplate, ad honores, a trošškove tiskare i odpreme časopisa preuzeo je g. Ivo Rojnica i djelomično, u početku,i dr. Mate Luketa.

Rojnica nastavio je i nadalje,ne samo svojim novčanim doprinosima, nego je i kao osnivač i član prvoga i slijedećih uredničkih odbora, djelotvorno sudjelovao u radu Revije i Instituta.

Dao je, također, na raspolaganje obadvjema ustanovama uredske prostorije u središštu Buenos Airesa(u ulici Carlos Pellegrini 743, treći kat). Naknadno se je priključio pomaganju Revije SC i g. Miro Kovačić i još š neki sporadični doprinosnici.

Osnivači revije ustrojili su ujedno i prvi urednički odbor, sastavljen od slijedećih osoba (abecednim redom): dr. Anđelko Belić, dr. Milan Blažžeković, Ivo Bogdan, dr. Ivo Hühn, Branko Kadić,Srećko Karaman, braća dr. Božžidar i dr. Radovan Latković, dr.Mate Luketa, dr. Franjo Nevistić, prof. Vinko Nikolić, Ivo Rojnica,dr. Pero Vukota i naknadno, prof. Daniel Crljen, Milan Rakovac i Ljeposlav Perinić.

Prvi glavni urednik bio je Ivo Bogdan, poznati hrvatski publicist, a prvi tajnik urednišštva Branko Kadić,koji je ujedno bio i prevoditelj, jer je dobro vladao ššpanjolskim jezikom kao novinar koji je za vrijeme Nezavisne Držžave Hrvatske bio dopisnik “Hrvatskoga naroda” u Madridu.

U mjesecu rujnu 1960 godine pojavio se je prvi svezak tromjesečnika Studia Croatica na 96 stranica u čijem uvodniku je bilo istaknuto slijedeće:

“Ova je publikacija namijenjena javnom mnijenju iberoameričkih zemalja, a posebice onima, koji se radi svojega poziva ili svoje dužžnosti bave proučavanjem stanja koje vlada u Srednjoj i Južžnoj Europi, područjima sada podvrgnutim komunističkom nasilju. Ova publikacija predstavlja autentični izraz prognanih Hrvata, među kojima se nalazi ne maleni broj intelektualaca, žžrtava komunističkih progona. Žželja je inicijatora ove publikacije, da obavijesti slobodni svijet opovijesno-kulturnoj bašštini svoje stare domovine, o njezinim patnjama , zbivanjima i borbi koju vodi za slobodu i nezavisnost. U isto vrijeme inicijatore potiće i osjećaj zahvalnosti prema američkim republikama u kojima su naššli svoju novu gostoljubivu domovinu.”

Osim redovitog izlažženja revije Studia Croatica, Hrvatsko-Latinoamerički Kulturni Institut i urednišštvo Studije Croatice su objavili na ššpanjolskom jeziku jošš i sljedeće tematske publikacije, odnosno prave knjige : Bleiburšška tragedija – Dokumenti o masovnom ubijanju Hrvata u komunističkoj Jugoslaviji godine 1945. (na 400 stranica), Bosna i Hercegovina – Doprinosi za osvjetljavanje uzroka Prvog svjetskog rata (na 344 stranice), Hrvatska i sadaššnja kriza u Jugoslaviji (publikaciju je napisao dr. Franjo Nevistić,a izdana je za vrijeme hrvatskog proljeća 1971. godine), Hrvatska i njezina sudbina (izdana 1977. godine), Poljički statut (knjiga izdana godine 1995., koju je preveo na ššpanjolski jezik i komentirao dr. Božžidar Latković), Dubrovački Statut – Sedma knjiga, koju je isto tako preveo i komentirao dr. Božžidar Latković.

Urednički odbor sastajao se je svake srijede,analizirajući političke događaje i suradnju za slijedeći broj revije. “Ne zaboravan mi je sklad i prijateljsko osjećanje kojeje vladalo u tom krugu ´u srijedu´. Podsjeća me na vrijeme, koje sam doživiou pododborima Matice Hrvatske u domovini”, pišše Radovan Latković usvojoj knjigi ŽŽivjeli smo i borili se za Hrvatsku, (Naklada Jurčić,Zagreb, 2001),

Krug ljudi oko revije Studia Croatica i Instituta postao je primjer hrvatskoga nacionalnoga zajednišštva, koje već prvih godina emigracije osjećao kao temeljnu potrebu učinkovitoga hrvatskoga političkoga djelovanja.

Prvi broj Studia Croatica objavljen je za tromjesečje srpanj-rujan 1960., godine mučeničke smrti Kardinala Stepinca. Broj je posvećen herojskom liku zagrebačkoga Nadbiskupa sa dva priloga uglednih inozemnih pisaca, Francuza Ernest-a Pezet-a i Argentinca Martin-a Aberg-a Cobo, uz političku razčlanbu glavnoga urednika Ive Bogdana.

Od posebnoga značenja bilo je izdanje cijeloga godišta 1963., na 390 stranica u obliku knjige pod naslovom La Tragedia de Bleiburg – Bleiburšška tragedija, s obsežžnim povijesno-političkim analizama događaja koji su predhodili ovoj tragediji i dokumentima zločina počinjenih u Bleiburgu i na “putovima smrti”.

Potrebno je istaknuti, da je to bila prva dokumentarna knjiga o kolektivnom pokolju Hrvata u komunističkoj Jugoslaviji 1945. na jednom stranom jeziku, ššpanjolskom,sa sažetcima na španjolskom, njemačkom, francuskom, engleskom ihrvatskom.

Zanimljivoje spomenuti, da je naslov ove knjige, La Tragedia de Bleiburg – Bleiburšška tragedija – bio prihvaćen naknadno u hrvatskoj publicistici kao opći naziv tih tragičnih događajasvibnja 1945.

Drugo važžno izdanje predstavljaju četiri broja SC godine 1965., objavljena kao knjiga na 344 stranica pod naslovom Bosnia y Herzegovina – Aportes al esclarecimiento del origen de la Primera Guerra Mundial (Bosna i Hercegovina – Prilozi za objaššnjenje uzroka Prvoga svjetskoga rata), povodom pedesete godišnjice atentata u Sarajevu na austrijskoga prijestoljonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju(1914.- 1964.).

Knjiga obuhvaća tri velike studije: Pitanje Bosne i Prvi svjetski rat Ive Bogdana; Bosna i Hercegovina – hrvatske pokrajine o. Dominika Mandića (s opsežžnim sažžetkom na engleskom) i Politička povijest Bosne Pere Vukote, uz radove Franje Nevistića, Milana Blažžekovića i jednoga suradnika iz Hrvatske pod pseudonimom (J. G. Fratija).

U okviru tematske raspodjele Studia Croatica je objavljivala i sve djelatnosti Hrvatskog-Latinoameričkog Kulturnog Instituta, kao i njegova sudjelovanja, naprimjer, na Svehrvatskom kongresu u New Yorku 1962. godine i u Hrvatskom narodnom vijeću od 1975. godine do obnove suvremene hrvatske držžave.

Institut je osim istražživanja Bleiburšške tragedije istražživao i sudbinu američkih zrakoplovaca zarobljenih u NDH za vrijeme rata 1941-1945 godine. Rezultati toga istražživanja potakli su američkog povjesničara Michaela McAdamsa da istražživanje dovršši i 1980 godine objavi knjigu podnaslovom Allied Prisoners of War in Croatia 1941 – 1945, koja je poslužžila hrvatskim držžavnim vlastima u svom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Držžavama.

Nedugo iza ovih prvih uspjeha Studia Croatica je dožživjela tešški udarac, smrt Ive Bogdana, uzrokovane okrutnim atentatom agenata Ozne 1971. u Buenos Airesu.

Ali nisu se dali pokolebati.

Glavno urednišštvo preuzeo je dr.Franjo Nevistić, a nakon njegove neočekivane prerane smrti, 1984., bio izabran dr. Radovan Latković za glavnoga urednika Studia-e Croatica-e i predsjednika Hrvatskoga-Latinoameričkoga Kulturnoga Instituta, dužžnosti koje vrššio do kraja 1994.

Istodobno, doššlo je i do promjene tajnika urednišštva. Za novoga tajnika bio izabran Ljeposlav Perinić,koji je vrlo učinkovito obavljao tu dužžnost također do kraja 1994.

Kao glavni urednik, dr Radovan Latković uspio je prošširiti krug suradnika i s piscima iz Domovine (Dubravko Horvatić i drugi).

Napose je bila zapažžena suradnja dra. Franje Tuđmana , esej “Stjepan Radić i hrvatska povijest” (SC 1988., vol. 4, S.291.), suradnja za koju je osobno dobio privolu prigodom susreta s drom Tuđmanom u Torontu.

Povodom 33. obljetnice neprekinutoga objavljivanja revije Studia Croatica, objavilo se izvanredni svezak s raznim podatcima o djelovanju revije tijekom toga razdoblja.

Prema ustanovljenim podatcima, u razdoblju 1960.-1992. prošširilo se preko revije poznavanje hrvatske kulturne bašštine i težžnje hrvatskoga naroda za samoodređenjem u neovisnoj suverenoj držžavi besplatnim slanjem Studia-eCroatica-e na 134 ustanova (sveučiliššta, knjižžnice) po kojima je revija postala pristupačnom šširokom krugu čitatelja u 37 držžava:

Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bolivija,Bosna-Hercegovina, Brazil, Bugarska, Costa Rica, Čile, Ekvador, Engleska,Francuska, Guatemala, Honduras, Hrvatska, Izrael, Italija, Japan, Kanada,Kolombia, Mađarska, Mexico, Njemačka, Paraguay, Peru, Portugal, PuertoRico, Rumunjska, Rusija, Santo Domingo, Sjeverne Američke Države, ŠŠpanjolska ,Š Švedska, ŠŠvicarska, Urugvaj, Venezuela.

ŠŠestero južžnoameričkih predsjednika, koji su sa svojim pristankom primali Studiju Croaticu, među prvima su priznali RepublikuHrvatsku.

Kako je već spomenuto, prva tri glavna urednika Studia-e Croatica-e bili su Ivo Bogdan, dr. Franjo Nevistić i dr. RadovanLatković. Koncem godine 1994 urednišštvo preuzimlje magister Joza Vrljičak, a u uredničkom odboru se nalaze escribana Jasna Bulat, Mira Dugački, dr. Maja Lukač-Stier, dr. Silvio Rajman, inž.Ante Turica, dr. Marija Vrljičak-Sutter, lic. Carmen Vrljičak, dr. IvaVidić i dr. Jadranka Smajić, a dopisnici su dr. Mateo Martinić Beroš (Chile), Ksenija Horvat (Venezuela), dr. Vinko Grubiššic (Kanada), dr.Francisco Javier Juez Galvez (Španjolska), te magister Mate Marčinko, dr. Vladimir Dugački, prof. Domagoj Ante Petrić,Darko Mažuranić (Hrvatska) i prof. Christophe Dolbeau (Francuska).

Krug čitatelja Studia-e Croatica-e se znatno prošširio i internacionalizirao, uključenjem Studia-eCroatica-e u Internet ( http://www.studiacroatica.com/), što je ostvario aktualni glavni urednik u prosincu 1996.

Studia Croatica ima na svom Web site 60.0 Megabytes (to znači 60.000.000 slova i to je najveći Hrvatski Web site na hrvatskoj dijaspori.

Ima nekih 6.000 stranica revije (polovica od onih koji su se izdale kroz ovih 43 godine), plus nekih 2.000 stranica s raznim knjiga na ššpanjolskom,engleskom, francuskom, i hrvatskom. Naj noviji materijal š što se je stavio na Internet je Sveto Pismo na hrvatskom (prijevod od Tomislav-a Dretar-a)

Mjesečno se čitaju oko 100.000 stranica, tako da Studia Croatica je danas jednog od najčitanijih hrvatskih časopisa na Internetu. Web site dobiva posjeta od svih zemalja na svjetu, a naj cešščije posijetitelji su iz ŠŠpanjolske, Meksika, Argentine, Hrvatske, Chile i Kolombia.

God.2000, povodom 40. obljetnice neprekinutoga objavljivanja revije Studia Croatica, objavio se je jedan CD-ROM sa materialom koje te godine se je već bio stavio na elektroničku formu.

Do danas je izdano na papiru 145 brojeva revije Studia Croatica na višše od 12.000 stranica.

Za vrijeme sadaššnje redakcije broj onih osoba i Institucija, koji besplatno primaju Studia-u Croatica-u kreće se oko 500. Tu su Narodne i Sveučilišne Biblioteke, diplomati, novinari,znantvenici i ugledne osobe.

Upravo naj noviji broj revije je posvečen Marku Maruliću. Najnoviji “šŠpanjolskiMarulić” pojavio se zahvaljujući istaknutom ššpanjolskom klasičnom filologu, slavistu i kroatistu, profesoru na Komplutskom Sveučilištu u Madridu, Francisco-u Javier-u Juez-u Galvez-u, jedan od najpoznatijih marulologa izvan Hrvatske, te argentinskom nakladniku da bi pripremio “ediciónespecial” buenosaireskoga časopisa, Galvez je preuzeo viššestruke zadaće urednika, priređivača, autora i prevoditelja s drevne Marulićeve čakavice, s njegova humanističkoga latinskog i mletačkoga talijanskog i francuskog jezika.

Mnogi čestitaju Reviji, pa i sam Nadvojvoda dr Otto von Habsburg čestitao Studia-u Croatica-u i pokazuje svoju ljubav za Hrvatsku.

Znakovito je, da Studia Croatica nije samo važžno sredstvo informiranja međunarodne zajednice, nego da obavlja važžnu informativnu djelatnost i unutar one generacije hrvatskih emigranata Argentine,Chile-a i Latinske Amerike općenito, koja slabo, ili nikako, poznaje hrvatski, pa im je poznavanje hrvatske povijesti, kulture i nacionalnih težžnja hrvatskoga naroda postalo pristupnim tek preko revije Studia Croatica, na ššpanjolskom jeziku.

Časopis je odigrao važžnu ulogu u žživotu Hrvata na južžnoameričkom kontinentu. Samom činjenicom da izlazi na jednom od svjetskih jezika njegovo se značenje prošširilo i na ostali dio svijeta. Tome su pridonijeli i kvalitetni prilozi iz pera hrvatskih intelektualaca koji su se poslije 1945. zatekli u svojevrsnoj metropoli hrvatske političke emigracije Buenos Airesu.

Argentinski Hrvat Joza Vrljičak (Buenos Aires, 1947) je ekonomski stručnjak, prevoditelj i dobro pozna informatiku. Često posjećuje Hrvatsku, gdje prijateljuje s nizom intelektualaca i kulturnihdjelatnika. Vrljičak je studirao na Université de Montréal – LoyolaCollege, te Concordia University, u Kanadi. Govori ššpanjolski, hrvatski,engleski I francuski. Potpredsjednik je Međudrušštvenog odbora hrvatskih udruga i ustanova u Argentini. Vlada Republike Hrvatske odlikovala ga je Redom hrvatskog pletera.

Vrljičak dobro poznaje povijest i aktualnost hrvatske zajednice u Argentini i sudijeluje u raznim hrvatskim udrugama.

Studia Croatica/http://www.croatia.org/Hrvatsko nebo