OSVRT/Protiviti se legitimnom predstavljanju znači zalagati se za diktaturu i tiraniju, takvi u demokratskim zemljama završavaju u zatvoru

Protiviti se legitimnom predstavljanju nije samo duboko antipatriotski čin, jer znači rušenje ustavnih temelja zemlje već je to i antidemokratski čin- odnosno čin zagovaranja uvođenja tiranije i diktature. U demokratskim društvima, takvi ne samo da bi, vrlo brzo, voljom birača, nestali s političke scene, već bi bili procesuirani kao rušitelji ustavnog poretka, što je u većini zemalja, pa i u BiH kazneno djelo.

Gotovo svakodnevno od bošnjačkih političkih pravaka, posebice onih tobož lijevo orijentiranih i njima sklonih medija, slušamo izjave koje legitimitet i legitimno predstavljanje izjednačavaju s izdajom države, Bošnjaka…

“Pa pogledajte na što je Bakir pristao, potpisao je (u sporazumu s Čovićem, op. aut.) legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda”, kritizirao je ovih dana Izetbegovića, lider SDP-a Nermin Nikšić, nakon potpisivanja sporazuma u Mostaru kojim se čelnici HDZ-a i SDA obvezuju provesi presudu Ustavnog suda BiH koja nalaže izmjene Izbornog zakona kojima će se osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda. Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković u emisiji Face tv upitao se “što znači pristati na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda- da u domu naroda mogu biti samo oni koji su iz HDZ-a i SDA”.

Drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić u svakoj prilici, pak, ponavalja kako je spreman “politički poginuti u borbi protiv legitimnog predstavljanja”.

Ovakva Komšićeva izjava ne čudi budući on na uzurpaciji prava drugih, na prisvajanju onog što mu ne pripada, pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH, politički parazitira već godinama. Ni Nikšićeva izjava nije iznenađenje, jer je on, kao dužnosnik SDP-a već jednom bio na čelu platformaške Vlade Federacije, koja nije imala legitimitet jednog konstitutivnog naroda- Hrvata.

No, čudno je kad lider jedne, bar on tako tvrdi, rastuće stranke centra- Dino Konaković ne zna značanje pojma legitimitet.

Protiviti se da u institucijama vlasti, zakonodavne i predstavničke, dakle, u parlamentima sjede ljudi bez legitimiteta znači zalagati se za uzurpaciju vlasti, diktaturu, tiraniju.

Drugim riječima, zagovarati model prema kojem u zastupničkim, građanskim domovima ne sjede izabrani predstavnici građana, a u domovima naroda izabrani predstavnici konstitutivnih naroda; Bošnjaka, Hrvata i Srba. Već netko drugi, netko tko nije izabran od građana i naroda, netko tko nema njihov legitimitet.

I to je nešto što ne traži, kako to tvrde spomenuti bošnjački političari i ne samo oni, i njima skloni mediji, Dragan Čović i HDZ, već Ustavni sud BiH, najviša pravosudna institucija BiH, “čuvar Ustava”.

Zato ćemo ovdje, ponovo, citirati Odluku Ustavnog suda BiH u “predmetu Ljubić” U-23/14 od 1. prosinca 2016., u kojoj stoji:

Temeljna zadaća Doma naroda je zaštita konstitutivnosti naroda. Nadalje, prema Ustavu Federacije, Federacija se sastoji od federalnih jedinica (kantona). Međutim, bez obzira na navedeno, Dom naroda nije Dom federalnih jedinica nego Dom konstitutivnih naroda.

Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

… pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine u svezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proizlazi da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Kako što je iz citirane presude jasno nigdje Ustavni sud BiH ne spominje ni HDZ, ni Dragana Čovića ni SDA ni Bakira Izetbegovića, već naglašava da delegati u Domu naroda, u svakom od klubova moraju biti izabrani od onih koje trebaju predstavljati. Dakle, da delegati u Klubu Hrvata, moraju biti izabrani od naroda kojeg predstavljaju- hrvatskog, svih 17, a ne kao sada da četvoricu u tom Klubu biraju Bošnjaci, da delegati u Klubu Bošnjaka moraju biti izabrani od naroda kojeg predstavljaju- bošnjačkog. Da svih 17 izaslanika u Klubu Srba u Federalnom domu naroda moraju biti izabrani od srpskog naroda- a ne kao sada da tri četvrtine tih delegata izaberu Bošnjaci.

Čak nije nužno da delegati u Klubu Hrvata, primjerice, budu pripadnici tog naroda- Hrvati, ali jeste nužno, po presudi Ustavnog suda BiH, da te delegate izaberu Hrvati.

Balans između građanskog i nacionalnog, što je ustavni temelj Bosne i Hercegovine upravo se ogleda u dvodomnom paralementu, u čijem Zastupničkom domu trebaju sjediti predstavnici građana, a u Domu naroda predstavnici tri konstitutivna naroda- oni, dakle, koji su izabrani od ta tri naroda.

Protiviti se legitimnom predstavljanju nije samo duboko antipatriotski čin, jer znači rušenje ustavnih temelja ove zemlje i nepoštivanje načela vladavine prava, već je to i antidemokratski čin- odnosno čin zagovaranja uvođenja tiranije i diktature. U demokratskim društvima, takvi, poput Komšića i njegovih istomišljenika, ne samo da bi vrlo brzo, voljom birača, nestali s političke scene, već bi bili procesuirani kao rušitelji ustavnog poretka, što je u većini zemalja, pa i u BiH kazneno djelo.

Milan Šutalo/hms.ba/ https://hms.ba/ Hrvatsko nebo