Demografija: U 2018. godini bolje nego u 2017., no i dalje iznimno loše
Vrijeme:3 min, 48 sec
Samo prirodnim putem prošle se godine broj stanovnika smanjio za 15.761
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva u 2018. godini. 
Povećao se broj živorođene djece u odnosu na 2017. (rođeno je 389 djece više nego 2017.), umrlo je manje osoba nego 2017. (u 2017. godini umrla je 771 osoba više nego u 2018.), no prirodni je prirast i dalje negativan (-15.761) jer je ukupno umrlo više osoba nego što ih se rodilo (premda je u 2017. godini stanje bilo još lošije, prirodni prirast: -16.921). DZS također donosi da je u 2018. godini sklopljeno manje brakova nego u 2017. (u 2017. sklopljeno je 389 brakova više), ali je i rastava bilo manje nego 2017. (konkretno, 140 rastava manje). Sve u svemu, glede prirodnog kretanja stanovništva, stanje je bolje nego 2017., no pogledajmo malo širu sliku, 2011. – 2018.:
U skladu s navedenim podatcima, možemo vidjeti da smo od 2011. do 2018. samo prirodnim putem izgubili 104.870 osoba. Toliko je, naime, veći broj umrlih nego rođenih.
U 2018. odselilo se još četrdesetak tisuća ljudi
Podatci koje je DZS donio o migracijama govore da se u 2018. godini u RH doselilo 26.029 osoba, a odselilo 39.515, što znači da se odseljavanjem broj stanovnika prošle godine smanjio za još 13.486. Situacija jest bolja nego 2017., kada se u RH doselilo 15.553 osoba, a iz RH odselile 47.352 osobe, no pogledajmo ponovno širu sliku:
Republika Hrvatska
2011.
Doseljeni iz inozemstva – 8534
Odseljeni u inozemstvo – 12.699
2012.
Doseljeni iz inozemstva – 8959
Odseljeni u inozemstvo – 12.877
2013.
Doseljeni iz inozemstva – 10.378
Odseljeni u inozemstvo – 15.262
2014.
Doseljeni iz inozemstva – 10.638
Odseljeni u inozemstvo – 20.858
2015.
Doseljeni iz inozemstva – 11.706
Odseljeni u inozemstvo – 29.651
2016.
Doseljeni iz inozemstva – 13.985
Odseljeni u inozemstvo – 36.436
2017.
Doseljeni iz inozemstva – 15.553
Odseljeni u inozemstvo – 47.352
2018.
Doseljeni iz inozemstva – 26.029
Odseljeni u inozemstvo – 39.515
Možemo, dakle, vidjeti da je broj odseljenih osoba u 2018., premda je manji nego u 2017., i dalje drugi najveći 
Oprezno sa statistikama
U jednom od prethodnih tekstova upozorili smo da navedene podatke o iseljavanju treba uzeti s oprezom. Ponovit ćemo. DZS u priopćenju od 20. srpnja 2018. navodi da „zbog primjene novog Zakona o prebivalištu (NN, br. 144/12. i
158/13.) podaci od 2013. uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske i svoj privremeni odlazak prijavile su Ministarstvu unutarnjih poslova.“ Dakle, u statistiku DZS-a ulaze samo oni koji su na MUP-u odjavili prebivalište u RH. Stoga je nužno pratiti i statistike drugih država o tome koliko se stanovnika s hrvatskim državljanstvom prijavilo kod njih. Primjerice, njemački Federalni zavod za statistiku navodi da su krajem 2018. godine imali 27.765 hrvatskih građana više nego u 2017.
Isto tako, potrebno je naglasiti da podatci o migracijama, kako navodi DZS, obuhvaćaju državljane RH, ali i strance na privremenom ili stalnom boravku u RH pa povećan broj doseljenih osoba iz inozemstva nikako ne znači da je riječ (samo) o hrvatskim povratnicima iz inozemstva, nego (i) o posve drugom stanovništvu.
Zasad još nisu objavljeni podrobni podatci o doseljenom i odseljenom stanovništvu prema zemlji podrijetla/odredišta 
za 2018. pa je teško nagađati u kojem se postotku radi o našim povratnicima. Kao ilustraciju samo možemo navesti podatak DZS-a da se u 2017. godini iz zemalja članica EU-a doselilo 5.860 osoba, a u zemlje članice EU-a odselila se 39.071 osoba.
Teatralan naslov u Večernjem listu
„Povratak Hrvata – lani kući došlo 26.000 ljudi“, glasi naslov članka u elektroničkom izdanju Večernjeg lista od 29.
lipnja 2019., koji se također poziva na statistike DZS-a o migracijama, premda DZS u svojoj statistici za 2018. – kao što smo prethodno napisali – nigdje ne navodi da su doseljeni iz inozemstva povratnici, a još manje da su svi ti doseljenici Hrvati. Naslov u Večernjem listu, dakle, ne odgovara istini. Štoviše, i u samom članku navodi se da će tek sredinom srpnja biti poznato koliko je među doseljenima povratnika, čak se pozivaju i na podatke iz MUP-a o broju odobrenih privremenih boravaka za strance, pa je još manje jasno čemu je objavljen takav naslov i u koje je (i za čije) svrhe trebao poslužiti!
Treba pričekati podrobne podatke DZS-a o migracijama u 2018., no čini se da je najbolje pričekati novi popis stanovništva 2021. Dotad, oprezno sa statistikama i njihovim teatralnim tumačenjima, političkim i medijskim.
hkv/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo
