Ne zaboravimo žrtve nacističkog, fašističkog i komunističkog totalitarizma

Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima obilježen je 23. kolovoza 2016. u Hrvatskom primorju, u Sobolima kod spomenika Podhumskim žrtvama, i na spomen ploči župnog stana u Jelenju. Odavanje počasti vodio je župnik Ivan Milardović, a prisutni su bili dr. Zlatko Tomašić, Tomislav Klarić, Perica Prpić, predstavnici branitelja i žitelji Grobnišćine.

U osvetničkoj akciji, zbog toga što su partizani u lipnju 1942. ubili učiteljski bračni par učiteljicu Francescu i učitelja Giovannija Renzi, u nedjelju 12. srpnja 1942. godine strijeljani su u selu zatečeni muški žitelji Podhuma stariji od 14 godina. Popisano je 95 žrtva, ali točan broj ubijenih se ne zna te se spominje do 128 ljudi. U talijanske koncentracijske logore bilo je odvedeno 889 žitelja. Tri tisuće grla goveda i ovaca zaplijenjeno je, a 370 kuća i 124 gospodarskih zgrada opljačkano i do temelja spaljeno. Bio je to jedan od najgorih zločina talijanskih fašista i vojske u našim krajevima. U Podhumu je prije Drugoga svjetskog rata živjelo 1.329 stanovnika i bio je snažan centar Hrvatske seljačke stranke.

Za ubojstva civila, ni komunistička, ni fašistička nitko nije suđen ni osuđen.

Na spomen ploči župnog stana u Jelenju nalaze se imena svećenika, četničkih i partizanskih žrtava kiji krvnici također nisu odgovarali za svoja nedjela.

Juraj MATIJEVIĆ
Rođen je 19. listopada 1900. na Sušaku u Rijeci. Bogosloviju je završio u Senju. Za svećenika je zaređen 1931. godine. Bio je   kapelan u Jelenju, upravitelj župe u Ribniku, Bilaju, Sv. Jurju i Podlapcu, a u lipnju 1943. imenovan je župnikom u Gerovu.

Četnici su ga ubili u listopadu 1943. u Gerovu.

Vjekoslav GRŽANIĆ
Rođen je 8. lipnja 1902. u Senju, gdje je završio gimnaziju i bogosloviju. Za svećenika  je zaređen 1925.   godine.  Bio  je  kapelan  u Otočcu,  Perušiću, Grižanama, Jelenju i Brinju. Upravljao je župama Letinac, Lipice i Lešće na Dobri, a poslije toga imenovan je župnikom u Ravnoj Gori.

Partizani su ubili njega i njegove roditelje 1943. u Ravnoj Gori.

Mate MOGUŠ
Rođen je 2. svibnja 1912. u Generalskom Stolu, od oca Josipa i majke Barbare, rod. Pavletić. Gimnaziju i studij teologije završio je u Senju. Za svećenika je zaređen 1935. godine. Bio je kapelan u Jelenju, upravitelj župe u Podlapcu, Udbini i Borićevcu,  a  1941. imenovan je župnikom u Grižanama.

Partizani su ga mučili i ubili 1946. godine.

Srećko BLAŽEVIĆ
Rođen je 20. studenoga 1873. u Krmpotama kod Senja. Gimnaziju je završio u Rijeci, a studij teologije u Senju. Za svećenika je zaređen 1897. godine. Bio je kapelan u Bribiru, upravitelj župe u Sv. Jeleni i Cerniku, a 1921. imenovan je župnikom u Jelenju, gdje je proveo više od dvadeset godina.

Nađen je mrtav u sušačkoj bolnici 20. Rujna 1946. godine. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima, a opće je uvjerenje bilo da je otrovan.

Vladimir STUPARIĆ
Rođen je 1911. u Križevcima. Za svećenika je zaređen 1937. godine. Bio je kapelan u Jelenju, upravitelj župe u Starigradu kod Senja, Tršću i Boričevcu, a 1941. imenovan je župnikom u Sincu kod Otočca, gdje je ostao do smrti. Partizani su ga ubili 1943. u Sincu.

Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz lipnja 2011. godine, 23. kolovoza obilježava se kao spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacističkih, fašističkih i komunističkih.

Vedrana Spadoni/Hrvatsko nebo