Primorski Hrvat u Rijeci prvi put nakon diktature
Vrijeme:2 min, 4 sec
Osnivačka skupština udruge Primorski Hrvat održala se u Hrvatskoj čitaonici na Trsatu u ponedjeljak, 17. prosinca 2018. , na istom mjestu gdje je djelovalo društvo pod istim nazivom od 1897. do 1929. kada su izbrisana nacionalna imena nakon uvođenja Karađorđićeve diktature.
Pokretački odbor Primorskog Hrvata dobio je od Ministarstvo kulture pravo uporabe znaka 2018. Europska godina kulturne baštine čime se ova godina završava na primjeren način – Rijeka dobiva udrugu čija je vizija promicanje hrvatske baštine.
Skup je uveličala osobna izaslanica Predsjednice Republike Hrvatske – gospođa Radojka Šverko, ujedno i prva počasna članica Udruge. Status počasnog člana dodijeljen je i Vlasti Juretić Knezovoj, spisateljici poznatoj po pjesmi Vilo moja i prim. dr. sc. Radu Žicu Mikulinu. Primorskog Hrvata došli su podržati dr.sc. Josip Jurčević, dr.sc. Berislav Valušek, Davor Ivo Stier, prof Goran Crnković, dr.sc. Maja Polić. Nikica Maravić, Marino Grbac, mr. sc. Daina Glavočić, mons Nikola Radić i Knez Mikula IV.
Prvi predsjednik udruge postao je akademski kipar Zvonimir Kamenar, dopredsjednici mr. sc.Blaženka Kulić, mag. šumarstva, dr. Bernardin Mrak, oftamolog, organizacijska tajnica Vedrana Spadoni Štefanić, dipl. politolog i rizničar Ivan Andrijević, inž. elekrotehnike.
Himnu Lijepa naša otpjevala je Barbara Benigar Brezac, a nastupio je i legendarni Duško Jeličić Bonaca i klapa Gradelini.
Znak Udruge grafički je oblikovala Petra Abramović Rukavina. Svečanu pjesmu napisala je Ljubica Kolarić Dumić, a uglazbila Mirjana Kajdi Žužić.
Snimljena je u studiju Maraton Olje Dešića.
Udruga Primorski Hrvat ispravit će nelijepu činjenicu da je Rijeka jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskog plesnog folklora, a potpora za osnutak folklorne grupe stiže sa svih strana što daje podstrijeka pokretačkom odboru zajubljenika u tradicionalno.
Osim folklora, cilj je osnivanje povijesne garde znamenitog riječkog kapetana Nikole Jurišića koji je gotovo posve izbrisan iz kolektivnog sjećanja Grada, bez spomena, kipa, naziva ulice. Naime, slavni kapetan, inače rođeni Senjanin, najpoznatiji je po tomu što je sa nekoliko stotina ratnika pobijedio desetine tisuća osvajača Sulejmana Veličanstvenog 1532. u mađarskom Kisegu. Ono što uopće nije poznato je da je u ožujku 1528. postao riječki kapetan i te se titule odrekao tek 1534. U tom razdoblju, u Rijeku je doveo Šimuna Kožičića Benju koji je tiskao prve knjige na glagoljici u razdoblju vlasti Nikole Jurišića, a 1530. donesen je ključni pravni dokument riječke povijesti – Riječki statut.
Osim kulturnih i povijesnih tema, udruga će se baviti i ostalim vrstama baštine, od prirodne do virtualne i vjerske polazeći od krilatice: Tuđe poštuj, a svojim se diči.
Vedrana Spadoni Štefanić/Hrvatsko nebo
