ARGUMENTI Obrazovni sustav je neusklađen s tržištem rada; potrebno uvesti dualno obrazovanje

Kako zadržati mlade u Bosni i Hercegovini, potaknuti investicije i zapošljavanje te što se uopće može učiniti u ovako nestabilnom političkom ambijentu, razgovaralo se u sinoćnjem izdanju političkog magazina Naše TV Argumenti. Istaknuto je kako život ne može stati bez obzira na političku krizu te da treba raditi na unapređenju gospodarske klime.

Gosti Milana Šutala bili su predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Marko Šantić, ravnateljica federalnog Zavoda za zapošljavanje Helena Lončar i prorektor mostarskog Sveučilišta Zdenko Klepić. Na samom početku osvrnuli su se na rad svih razina vlasti u proteklom mandatu.

“Reformska agenda definirana je u ljeto 2015. godine, a krenula je kao svojevrstan set promjena koje treba napraviti u BiH. U sami proces bilo je uključeno puno aktera, jednim dijelom i naša Komora. Moram reći da nisam zadovoljan obimom posla kojim smo bili uključeni i zaduženi od strane Vlade Federacije, mogli smo puno više. Ali to je sada iza nas. Set mjera iz reformske agende predviđao je reforme svih sfera društva počevši od poreza, carina, Zakona o radu, zapošljavanja, obrazovanja, pravosuđa pa sve do korupcije. Međutim, nije se puno uradilo, jedino za što se možemo uhvatiti je Zakon o radu”, kazao je predsjednik Gospodarske komore FBiH dr. Marko Šantić.

“Reformska agenda je postavila određene ciljeve koje treba ispuniti da bi se stvorilo jedno pozitivnije okružje i da bi se otklonili nedostaci i problemi s kojima smo suočeni. Međutim, činjenica je da ona nije u potpunosti implementirana i ostaje na onima koji je trebaju implementirati da se odrade i ostali koraci kako bi se stvari poboljšale. Dakle reformska agenda je jedan dokument koji je ustanovio potrebu određenih izmjena, a to što nije do kraja implementirana znači da treba i dalje na njoj raditi”, poručila je ravnateljica Zavoda za zapošljavanje FBiH Helena Lončar.

“Život ne može stati zbog političkih kriza. Puno toga se nije uradilo kada je u pitanju reformska agenda, ali treba reći da neke stvari i jesu. Treba imati u vidu činjenicu da je bilo puno kočničara u tom cijelom procesu, da je bilo puno onih koji su opstruirali i ciljano radili na tome da se ne napravi ništa. Većinu zakona koji su predloženi i usvojeni pokrenula je manjina ministara koji su u Vladi, a to su ministri iz reda hrvatskog naroda. Sada je došlo vrijeme da sumiramo ono što je napravljeno te da postavimo nove ciljeve”, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zdenko Klepić.

Federalni Zavod za zapošljavanje osigurao je dodatna sredstva za poticaje poslodavcima i nezaposlenima. Za ovu godinu izdvojeno je ukupno 50 milijuna maraka, međutim to je još uvijek nedovoljno zbog prevelikog broja nezaposlenih osoba.

“Jedna od aktivnosti federalnog Zavoda za zapošljavanje su i mjere koje imamo u smislu sufinanciranja, odnosno poticaji poslodavcima i nezaposlenima. U tom smislu mogu reći da je bilo značajno više sredstava i da smo poduzeli sve što smo mogli da osiguramo dodatna sredstva. Kad sam ja došla na čelo Zavoda 2016. godine imali smo na raspolaganju 12 milijuna KM za poticaje, prošle godine smo imali 40 milijuna, dok već ove godine imamo 50 milijuna KM. Mi već sada planiramo program za iduću godinu, a očekujemo suficit u prihodima. Međutim, moram reći bez obzira što se čini da je taj iznos značajan, on je premali u odnosu na interes poslodavaca. Najbolja usporedba je s Republikom Hrvatskom gdje njihov Zavod ima na raspolaganju oko 400 milijuna KM na brojku od oko 140 tisuća nezaposlenih, dok mi na naših 330 tisuća nezaposlenih imamo 50 milijuna KM”, kazala je ravnateljica Zavoda za zapošljavanje FBiH Helena Lončar.

Obrazovni sustav naše zemlje je neusklađen s tržištem rada, a najviše nedostaje strukovnih zanimanja. Stoga se kao jedno od rješenja nameće dualno obrazovanje, odnosno stjecanje znanja kroz teorijsku nastavu u školi i praktičan rad kod poslodavca.

“Dualno obrazovanje nam je jako potrebno, a to pokazuju i primjeri iz inozemstva. Tamo imate čak i visoko obrazovanje koje je kreirano na principu dualnog obrazovanja. Kada je riječ o strukovnim zanimanjima i tzv. zanatima tu obvezno moramo uvesti dualni sustav obrazovanja, ali isto tako u visokom obrazovanju trebamo se sve više usmjeravati na tehnička područja na kojima je najlakše primjeniti princip da se uči, ali i da se radi nešto praktično kod nekog poslodavca. Trebamo se uvezati s gospodarstvenicima kojih u našoj regiji ima puno, ali i koji čak imaju želju platiti i financirati obuku nekog inženjera da u isto vrijeme uči i obavlja praksu u njihovim kompanijama. Na taj način svi profitiraju – student stekne potrebna znanja i vještine, a kompanija dobije gotovog inženjera”, poručio je prorektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zdenko Klepić.

“Dva čimbenika gospodarskog rasta svugdje u svijetu su kapital u užem smislu, odnosno sama tehnologija i ljudski potencijal. Problem koji mi sada imamo, ali ne samo mi nego i Europa je nedostatak radne snage. Stoga je model dualnog obrazovanja jako dobar jer za takvo nešto ne treba nikakav pilot projekt nego se odmah može implementirati. Elementi dualnog obrazovanja moraju postojati i u visokom obrazovanju, pogotovo u tehničkim strukama. Najbolji primjer dualnog obrazovanje je medicinski fakultet koji ne može postojati bez Sveučilišne kliničke bolnice. Studenti teorijski dio odrađuju na fakultetu, a praktični u raznim odjelima u bolnici. To treba preslikati i na tehničke struke u visokom obrazovanju”, istaknuo je predsjednik Gospodarske komore FBiH dr. Marko Šantić.

Prema podacima Svjetske banke Bosna i Hercegovina je jedna od najnekonkurentnijih zemalja. Kako bi se to promijenilo potrebno je pojednostavniti administrativne barijere.

“Treba ukinuti fiskalne i parafiskalne namete kako bi gospodarstvenici mogli doći do zraka da stvore preduvjete za rast i razvoj. Nakon toga kreću investicije i zapošljavanje i sve drugo. Kada je riječ o konkurentnosti naše zemlje najveći problemi su politička nestabilnost, korupcija i državna administracija. Kada bismo riješili te probleme poboljšali bi poslovni ambijent o kojem se tako često govori. Treba imati na umu da investitori nisu budale, oni će radije investirati negdje drugdje gdje će im kapital biti sigurniji. Spremni su platiti više na tržištu koje im je sigurnije, znači spremni su zarađivati manje ako će sigurno zarađivati”, tvrdi prorektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zdenko Klepić.

“Gospodarska komora FBiH i financijsko informatička agencija zajednički žele napraviti registar kompanija. Tako bismo sve podatke o svim tvrtkama stavili na jedno mjesto kako bi potencijalni investitori mogli dobiti sve potrebne informacije. Također treba olakšati proceduru registriranja tvrtke, a to se može napraviti vrlo jednostavno”, istaknuo je predsjednik Gospodarske komore FBiH dr. Marko Šantić.

“Ljudi iz naše zemlje odlaze iz raznih razloga, a jedan od njih je i mala plaća. Ne možemo reći da svi poslodavci mogu dati veće plaće, ali sigurno ima onih koji to mogu. Odlazak sposobne radne snage iz BiH na kraju će najviše koštati poslodavce koji već imaju problem s pronalaskom kvalitetne radne snage. Opet se vraćamo na reformsku agendu jer osim značajnih koraka koje moraju poduzeti poslodavci, postoje i reforme koje treba ispuniti vlast kako bi stvorila okruženje za razvoj gospodarstva. Navest ću primjer jedne mjere Zavoda za zapošljavanje FBiH, a to je onako vrlo znakovito. Kreirali smo jednu mjeru koja se zove Doprinos 500 koja se odnosi isključivo na realni sektor. Inače dajemo sredstva od 330 do 400 KM na ime minimalnih doprinosa, ali polazeći od činjenice da su plaće male, dali smo doprinos od 500 KM kako bi pomogli poslodavcu da poveća plaću svom radniku. Međutim, kad smo radili evaluaciju uvidjeli smo da ne postoji neki veliki interes za tu mjeru. Trebamo se upitati zašto je to tako, ovo je stvar za jednu dublju analizu”, poručila je ravnateljica Zavoda za zapošljavanje FBiH Helena Lončar.

Gospodarska komora je zajedno s poslodavcima izradila prijedloge u kojem smjeru bi trebalo ići kako bi se otvorio prostor za povećanje plaća u realnom sektoru. Neke od smjernica su povećanje iznosa neoporezivih primitaka koji se mogu isplatiti, smanjenje stope poreza na dobit, povećanje praga za plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi te porezne olakšice građanima za ulaganje u stambeni prostor i njegovo održavanje.

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo