INTERVJU MARIO KARAMATIĆ:Bošnjaci ne žele dogovor, guraju BiH u propast

Izaslanik u državnom Domu naroda Mario Karamatić svojim izjavama često izaziva žestoke reakcije javnosti. Tako je bilo u slučaju migranata, pitanju Herceg Bosne, odnosa Hrvata i Bošnjaka. To su samo neke od tema o kojima je Karamatić govorio u intervjuu za Večernji list BIH.

Oko pitanja migranata u Hercegovini se podiglo mnogo buke. Hoće li biti razgovora o ovoj temi u Domu naroda?

– Ne, ali je bilo razgovora o toj temi na Zajedničkom povjerenstvu obaju domova Parlamenta BiH. Tu su mišljenja podijeljena. Jedan stav imamo Borjana Krišto, Bariša Čolak i ja, dok drugačiji stav imaju Šemsudin Mehmedović i ostali. Činjenica jest da određeni broj migranata čine ljudi s kriminalnom prošlošću, ovisnici, a Ministarstvo sigurnosti BiH, blago rečeno, ne radi svoj posao. Takve osobe hodaju po BiH bez ikakve evidencije. Odbiju dati otiske prstiju i kao takvi nastavljaju kretanje. Nije normalno da se građanin BiH legitimira ako prijeđe ulicu izvan pješačkog prijelaza i privodi se u policiju da mu se utvrdi identitet, a osobe afroazijskog podrijetla slobodno hodaju po BiH. Određeni koraci se moraju poduzeti da se to zaustavi.

Pljušte optužbe za državni udar. Mislite da će netko odgovarati za slanje migranata u Mostar?

– U BiH nitko ne snosi posljedice za takve postupke. Činjenica jest da je do problema došlo zbog nerada ministra Mektića i Ministarstva sigurnosti. Oni nisu iskoordinirali s HNŽ-om prebacivanje migranata. To su koordinirali s MUP-om SŽ-a i moja prva reakcija bila je da to s njima pokušaju i završiti. Ja im ne bi dopustio da uđu unutra jer ovdje nije riječ o migrantima nego ilegalnim migrantima. Inače, tzv. Mektićevu borbu za pravnu državu i sigurnost građana najbolje opisuje podatak da se on ni jednom nije oglasio kad je pola Predsjedništva SDA bilo uhićeno niti je to ikada spomenuo. Tvrdio je da BiH nema problema s terorizmom, a u njegovom mandatu su se dogodila najmanje dva teroristička napada.

Upravo Mektić najavljuje tužbe protiv hrvatskih dužnosnika. Kako se braniti ako država i njezini predstavnici sami ne poštuju zakone?

– Koliko god smiješno zvučalo, u ovakvoj državi Hrvatima su jedina zaštita zakoni. Mi na županijskoj razini imamo puno veće ovlasti nego što ih koristimo. Bez suglasnosti županijskih vlasti ptica ne može ući u županiju, a kamoli migranti. Prvi članak Ustava svake županije glasi da je to federalna jedinica u sklopu FBiH. Mi imamo pravo donositi zakone u okviru svojih nadležnosti i to je razina kojoj se trebamo puno više posvetiti i tako pružiti jači otpor pokušajima velikobošnjačke dominacije.

Kakvi su hrvatsko-bošnjački odnosi u Domu naroda?

– Hrvatsko-bošnjački odnosi u Domu naroda, blago rečeno, ne postoje. Činjenica je da je Klub Bošnjaka u pola godine počeo provoditi unitarističku politiku kojoj je dolazak Erdogana vrhunac uspjeha. Klub Hrvata ima puno bolju suradnju od Kluba Srba. Pokušali smo sa svojim federalnim partnerima razgovarati, ali to ide jako teško jer tako je kad netko s vama ne želi razgovarati.

S kim onda misle razgovarati?

– Ni s kim. Većina bošnjačkih zastupnika dolazi iz krajeva gdje su Bošnjaci većina i oni misle da su begovi, a mi sitna raja koja bi ih trebala slušati. Nisu svjesni da je BiH malo veća od poteza Kobilja Glava – Švrakino Selo te da BiH postoji i u Širokom Brijegu, Neumu, Prnjavoru… Njihove teze samo žive u granicama tamnog vilajeta Sarajevske županije. Tek kada se riješe tih okova, moći ćemo razgovarati o BiH. U protivnom, BiH bi mogla umrijeti zbog njihove prevelike ljubavi. Guraju je u propast.

Znate da će sada pola države reagirati na ovo što ste upravo rekli?!

– Mene često optužuju za govor mržnje i fašističke teze, ali ja se isključivo pozivam na zakone i pravo. Oni kažu kako je to podjela “Bosne”. Prvo trebaju znati da “Bosna” ne postoji od vremena kralja Stjepana Tomaševića. Drugo, ako je zamišljaju kao dominantno bošnjački prostor, u meni sigurno neće imati sugovornika. BiH može funkcionirati samo kao zemlja triju jednakopravnih naroda i o jednakopravnosti se ne može pregovarati.

Ovdje se pregovara o svemu, počevši od odluka Ustavnog suda pa dalje?

– Oni sebi daju za pravo tumačiti odluku Ustavnog suda kako im odgovara. Presudu kojom se nalaže da Dom naroda popunjavaju legitimni predstavnici Hrvata oni tumače kao potrebu za ukidanjem ovlasti Doma naroda kako bi ga se svelo na farsu kao što je Vijeće naroda u RS-u. To nema uporišta ni u pravu ni pravdi. O tome se ne može pregovarati, nego odluke treba provesti. Nastavak takve politike vodi nas u smjeru disfunkcionalne države koju Hrvati ne žele. U tome slučaju nećemo imati izbora osim vratiti se na ono s čim smo ušli u cijelu priču, a to je Hrvatska Republika Herceg Bosna.

Vi mislite da je to realno?

– Realno jest. Ne da vjerujem u to, nego znam. Činjenica jest da po člancima Bečke konvencije, koja je iznad ustava bilo koje države, jasno stoji da ako je neka strana grubo oštećena ili prevarena u potpisivanju međunarodnog sporazuma, ima se pravo vratiti na početno stanje. U našem slučaju to je Herceg Bosna. A činjenica je isto da su Hrvati u BiH grubo prevareni ili oštećeni. Činjenica je da proces raskida međunarodnog ugovora mogu pokrenuti samo države. HSS je već najavio na posljednjoj sjednici Predsjedništva HNS-a da će u idućih 10-ak dana dostaviti materijale za početak procesa revitalizacije Herceg Bosne. Vjerujem da će biti usvojeni i to ćemo poslati Hrvatskoj koja ima ustavnu obvezu brinuti se o nama. Ili će Hrvatska pokrenuti proces pred Međunarodnim sudom pravde ili će pokazati da to ne želi. Barem će onda bh. Hrvatima biti jasno da u njima nema prijatelja. Osim kada im trebamo za glasove, demografsku obnovu i prodaju njihovih proizvoda u BiH.

Što vam strani diplomati kažu na to?

– Imamo vid komunikacije koji nije baš srdačan. Nisu oduševljeni tom idejom. Ponudio sam im izlaznu opciju. Neka ponište sve odluke kojima je položaj Hrvata u BiH narušen i Hrvati više nemaju problema i nema potrebe za pokretanjem sudskog procesa. Oni su rekli kako je to nemoguće. Znači, ostaje nam samo Međunarodni sud pravde.

Vi najavljujete Herceg Bosnu, a onda Izetbegović najavi rat. Što onda?

– O ratu govore koji ljudi koji nemaju iskustva s njim. Ili su bili u Njemačkoj ili su se krili u nekim trezorima. Izetbegović je imao priliku BiH braniti oružjem. Nije to tada uradio, mislim da neće ni sada.

Mislite li da će biti sukoba?

– Neće. Nemate ni jednog hrvatskog političara koji poziva na oružje. Možda zvučim najradikalnije, ali se isključivo pozivam na zakone BiH. Bošnjaci spominju rat jer nisu ispunili predizborna obećanja, otvorili 100.000 radnih mjesta, a najveći uspjeh im je 10 metara nogostupa kod Predsjedništva BiH. Pokušavaju radikalnom pričom mobilizirati svoje biračko tijelo. Međutim, ljudima je takve retorike preko glave i glasači će ih žestoko kazniti na izborima.

Bošnjački dužnosnici Hrvate i njihove dužnosnike posljednjih mjesec dana otvoreno nazivaju agresorima i fašistima. To ne zvuči miroljubivo?!

– Činjenica jest da nas danas potomci Handžar-divizije prozivaju za fašizam. Oni su kao neki sljedbenici antifašističke borbe, a nikada nisam vidio partizanski film gdje neki Mustafa govori: “Hajmo, za mnom”. Nema ga. Nedavno je bilo obilježavanje Bitke na Sutjesci. Prema službenim podacima, tamo su poginule tisuće Srba na strani partizana, tisuće Hrvata, stotine Crnogoraca i oko 150 Bošnjaka-muslimana. Činjenica je da su oni tijekom II. svjetskog rata većinom bili u ustaškim postrojbama i četničkim odredima. Tek su pred kraj rata prešli u partizane i danas pričaju priču o antifašizmu. Kad su toliki antifašisti, ne bi dolazili u Mostar na Partizansko spomen-obilježje, nego bi ono postojalo i u Sarajevu. A ne postoji. Tu su stvari vrlo jasne, ali netko želi mijenjati povijesne činjenice.

Prijete li vam?

– Da. Primam jako ozbiljne prijetnje. U tijeku je druga istraga koju vode SIPA i FUP. Prvi slučaj su rasvijetlili, ali kada je došlo do Tužiteljstva, dobio sam dopis kako je činjenica da mi je prijećeno te da se radi o visoko radikalnoj osobi s kriminalnim dosjeom koja je bila na psihijatrijskom liječenju, ali je na ispitivanju izjavila da se šalila. I to je to. To je BiH u kojoj živimo. Na moje traženje s pozicije izaslanika u Domu naroda, meni je bilo koji policijski djelatnik dužan pružiti asistenciju. U Sarajevu su mi to odbili. Nisu me željeli ispratiti do granice županije. Rekli su mi kako znaju za mene i da me neće pratiti. Kada sam to rekao Mektiću, on mi je odgovorio kako nije nadležan za to. Očito čovjek nije nadležan ni za što osim za pljuvanje po Hrvatima po nalogu SDA.

Često vas optužuju da ste poslušnik Dragana Čovića. Kakav odnos imate s njim?

– HDZ BiH i HSS imaju korektan partnerski odnos na razini BiH i FBiH. Oko nekih stvari postoje mimoilaženja, ali mislim da to nisu nacionalno bitna pitanja. Odnosi nisu dobri na nižim razinama, ali se tu radi o lošim međuljudskim odnosima pojedinaca. Neki mediji me pokušavaju predstaviti kao Čovićeva poslušnika, ali ću reći samo kako smo nasamo kavu popili prije više od godinu dana. I tada smo pričali o politici.

Gdje ćete biti nakon izbora?

– Gdje ću biti nakon skorih izbora, odluka je birača. Sve ovisi o njima. Nisam slučajno tu gdje sam sada.

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo