SLOBODNA DALMACIJA: Do građanske BiH preko trećeg entiteta, nametnu li Komšića od BiH neće ostati ništa

Uz spominjenje izbora u BiH, predviđenih za listopad ove godine, neizbježno je i spominjanje pitanja promjene izbornog zakona. Već i ptice na grani znaju kako, bez provedbe odluke Ustavnog suda BiH, odnosno bez izmjene Izbornog zakona, u pitanje dolazi konstituiranje Doma naroda Federalnog parlamenta, ali i izbora izvršne vlasti u Federaciji BiH, kao i formiranje Doma naroda Parlamenta BiH.   

Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini trebaju se održati u listopadu ove godine. Gotovo sve bošnjačke stranke, kako one “građanske“, kao i one „narodne“ ne žele usvojiti izmjene Izbornog zakona. Hrvati to tumače pokušajem da se produži situacija u kojoj će Bošnjaci moći birati hrvatske predstavnike, pa čak i člana Predsjedništva BiH, kao što je to bilo u dva navrata prilikom izbora Željka Komšića, piše “Spektar”, prilog “Slobodne Dalmacije”.

Krajnji rok za izmjenu Izbornog zakona je svibanj, ali sudeći po pravom verbalnom ratu koji je dodatno zaoštren nedavnim gostovanjem Bakira Izetbegovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i predsjednika najjače bošnjačke stranke SDA, čini se da je prostora i vremena za dogovor sve manje. Jer „udarao“ je u tom gostovanju Izetbegović po Hrvatima i Hrvatskoj, prijetio novim ratovima ako Hrvati u BiH zatraže treći entitet. Reakcija službene hrvatske politike, po običaju, bila je mlaka ili nikakva.

No, jer za vjerovati je da su se nakon ovakvog Izetbegovićevog istupa mnogima u Hrvatskoj konačno otvorile oči i da će se javnost i kao i službena hrvatska politika pokazati više interesa i zanimanja oko problema koje imaju Hrvati u BiH, počevši od izbornog zakona, izbora člana Predsjedništva BiH, do nemogućnosti javnog rtv sustava na hrvatskom jeziku, piše splitski dnevni list.

Vričko: Nametanjem Komšića od BiH neće ostati ništa

-Jasno je kako je, osobito u Hrvatskoj, zveckanje oružjem Bakira Izetbegovića na HRT-u izazvalo žestoke reakcije. U Hrvatskoj se, naime, događaji u Bosni i Hercegovini prate, više-manje, na razini incidenta. Slijedom čega se onda zaboravlja da je odlazeći bošnjački član Predsjedništva BiH i ranije na sličan način znao mobilizirati svoje glasače. Treba, međutim, kazati i kako su tu njegovu izjavu ironizirali i u dijelu bošnjačke javnosti, podsjećajući kako je Izetbegović mlađi i prošli rat proveo u trezoru Narodne banke. Sa svojim ocem Alijom, dakako – kaže za Spektar Josip Vričko, politički analitičar iz Sarajeva i bivši dugogodišnji politički komentator sarajevskog dnevnika Oslobođenje, a sada portala Dnevnik.ba.

-Osobno me je, imajući u vidu taj Bakirov borbeni potencijal, više skandalizirala njegova lakonska ocjena kako se novim, trećim izborom Željka Komšića ne bi dogodilo – ništa! Skandalozno je, naime, da se jedan konstitutivni narod gotovo četvrt stoljeća od kraja rata uopće mora boriti za svoja temeljna prava kao što je mogućnost da bira svoje legitimne predstavnike. To više od bilo čega drugoga govori o današnjoj BiH. Pa, ako Izetbegović vjeruje kako se nakon treće izborne prevare neće dogoditi ništa, suprotno od njega mislim kako, u tom slučaju, od BiH neće ostati – ništa – smatra Vričko te dodaje kako pritom uopće ne sumnja kako su združena bošnjačka ljevica i desnica, kao i ranije, spremne za reprizu slučaja Komšić.

-A kao ilustraciju da za takvo što imaju kapacitet, podsjećam na 2010. Tada je, naime, Željko Komšić dobio više od 330 tisuća glasova, više negoli skupa Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić, dva najjača bošnjačka pretendenta za državno kolektivno rukovodstvo. Na predsjedničkim izborima 2014. Dragan Čović je, primjerice, pobijedio s blizu 130 000 glasova, ispred Martina Raguža koji je osvoji oko 94 tisuće. Kasnije su Raguža neki bošnjački kandidati za državni vrh optužili da je dobivao i bošnjačke glasove, osobito u sarajevskoj općini Centar. Važno je znati kako bošnjačko izborno tijelo raspolaže s otprilike milijun glasova, a hrvatsko s oko 200 tisuća. Slučaj Komšić, dakle, opet prijeti – upozorava Vričko.

A da je izmjene Izbornog zakona danas pitanje svih pitanja za Hrvate, koji su najmalobrojniji narod u BiH – poručio je i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović u pozdravnom govoru na tradicionalnoj Večeri članova i prijatelja Udruge bosanskih Hrvata “Prsten”, ogranak Đakovo.

-Imamo pravo tražiti biti konstitutivni, jednakopravni narod u BiH. Odluka Ustavnog suda da legitimni predstavnici konstitutivnih naroda moraju predstavljati svoje narode i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentarnoj skupštini će se morati provesti. Ovo nije pitanje bilo kojeg pojedinca, bilo koje političke opcije niti jedne političke stranke – ovo je pitanje hrvatskog naroda, njegove opstojnosti, kako u RH tako i u BiH – istaknuo je tom prigodom Čović.

Jasno je kako se kroz promjene Izbornog zakona treba riješiti izbor članova Predsjedništva BiH i popuna Doma naroda Parlamenta FBiH jer Ustavni sud BiH je još 1. prosinca  2016. donio odluku po kojoj je osporio dva članka Izbornog zakona BiH, i to koji se tiču izbora izaslanika iz svake pojedine županije upravo jer je procijenio da izbor izaslanika Hrvata nije proporcionalan.

“Pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda FBiH onog konstitutivnoga naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu FBiH u vezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proizlazi da načelo konstitutivnosti naroda u FBiH, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u FBiH. Suprotno od navedenoga, neodgovarajuće političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno ne jednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava BiH, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”, navodi se u odluci Ustavnoga suda BiH, a koja još nije provedena.

A oko tog pitanja i promjene izbornog zakona sve više se uključuje i međunarodna zajednica, a skoro je i Vijeće Europe tražilo da Izborni zakon BiH treba hitno promijeniti i to u razdoblju od šest mjeseci.

-Međunarodna zajednica poduzima određene napore, njih predvode predstavnici SAD-a i Europske unije, i cilj tih napora je da se pokuša pomoći, odnosno asistirati u pronalaženju rješenja koja se tiču izbornih pravila – izjavio je prvi zamjenik visokog predstavnika Dennis Hearne. Prema njegovim riječima, bilo kakvi rezultati do kojih se dođe u tom procesu ovisit će od političkih stranaka koje u tome sudjeluju.

Šutalo: Postoji savršen model za izbor predstavnika naroda u Predsjedništvo i Dom naroda

Milan Šutalo, politički analitičar i glavni urednik Hrvatskog Medijskog Servisa iz Mostara za Spektar kaže kako za Bošnjake, Hrvate, Srbe i Ostale postoji savršeno pravičan model izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, kojim niti jedan od pripadnika tri naroda ne bi bio diskriminiran. On podrazumijeva jednaku mogućnost birati i biti biran u federalni parlamentarni dom koji je i prema Ustavu i presudi Ustavnog suda BiH predstavničko i (su)zakonodavno tijelo konstitutivnih naroda ( i Ostalih).

Naglašava kako to rješenje predviđa i jednaku vrijednost glasa svakog Hrvata, Bošnjaka i Srbina, neovisno u kojem dijelu Federacije BiH živi. Umjesto da izaslanike u federalni Dom naroda biraju županijske skupštine, prema tom modelu, svaki birač u Federaciji uz izborne liste za Zastupnički dom, skupštine županija i Predsjedništvo BiH dobivao bi i listu za federalni Dom naroda, ovisno o tome kako se nacionalno izjasnio na posljednjem popisu stanovništva 2013. godine.

-Podatke o nacionalnosti birača posjeduje Agencija za statistiku BiH. Njih bi moglo koristiti Središnje izborno povjerenstvo BiH. Birački bi popis tako, uz ime i prezime i ostale podatke birača, mogao sadržavati i brojčanu i slovnu oznaku njegove nacionalnosti. Na dan izbora birač bi, ovisno o tome kako se nacionalno izjasnio na popisu stanovništva, dobivao listić za izbor izaslanika u hrvatski, bošnjački, srpski ili Klub ostalih u federalnom Domu naroda. Za sva tri kluba, sve stranke mogle bi istaći svoje kandidate, a izabranim bi se smatrali onih 17 kandidata u  svakom od klubova uz sedmoricu u Klubu Ostalih koji bi dobili najveći broj glasova jednog, drugog, trećeg naroda i nacionalno neopredijeljenih-pojašnjava Šutalo.

Na sličan način, drži on, moguće je organizirati izbor hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, s tim da se u izboru za državni vrh Ostali, prema postojećem Ustavu ne bi mogli kandidirati, već bi se morali opredijeliti žele li glasovati za hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva.

Rješenje koje bi osiguralo svakom pripadniku konstitutivnih naroda (i Ostalih) u F BiH jednak utjecaj na izbor izaslanika u Dom naroda, učinilo bi bespredmetnim kritike kojima je izložen sadašnji HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona, prema kojima Hrvati, Bošnjaci, Srbi i Ostali iz po tri županije, u kojima su manjinski narodi, ne bi mogli utjecati na izbor izaslanika u Federalni dom naroda. Istina, i prema postojećim odredbama Izbornog zakona, koje je Ustavni sud proglasio neustavnim Hrvati nisu imali utjecaj na izbor izaslanika u Federalni dom naroda iz Bosansko-podrinjske, Sarajevske i Unsko-sanske županije, (pride i Tuzlanske) već su izaslanike u Hrvatski klub iz ovih županija birali bošnjački zastupnici iz županijskih skupština, što bi političko Sarajevo, pod izlikom lažne brige za Hrvate u tim županijama željelo  zadržati-naglašava Šutalo.

Pojašnjava kako dorada postojećeg HNS-ovog modela izmjena Izbornog zakona, koja bi onemogućila  Bošnjacima birati trećinu izaslanika u Hrvatski klub, a kritike o diskriminaciji učinila neosnovanim- jednostavno nije moguća.

-Rješenje nije, povećati broj izaslanika u nacionalnim klubovima s primjerice 17 na 30, kako bi se bar po jedan pripadnik  konstitutivnih naroda birao i iz županija u kojima su ti narodi manjinski. Zašto? Pa, zato što, primjerice, Hrvati iz Sarajevske, Bosansko-podrinjske i Unsko-sanske županije, zbog zanemarivog postotka udjela u stanovništvu tih županija, ne mogu izabrati svog predstavnika, čak ni u općinska i gradska vijeća, a kamo li u županijske skupštine, pa bi i pri povećanju broja izaslanika u Federalnom domu naroda hrvatske izaslanike iz spomenutih županija opet birali bošnjački zastupnici-upozorava Šutalo.

Ustav predvidio ravnopravnost naroda

-Zato je, čini se, jedino pravično rješenje, želi li se omogućiti pripadnicima sva tri naroda jednak utjecaj na izbor njihovih predstavnika u predstavničko tijelo konstitutivnih naroda i ostalih, tj. Dom naroda Parlamenta F BiH – izravan izbor, gdje bi birači izborne liste za nacionalne klubove i Klub Ostalih dobivali na osnovu svog nacionalnog određenja na izborima 2013. I to ne bi bila nikakva nacionalna podjela, niti segregacija birača, već, naprosto, omogućavanje svakom pripadniku, svakog od naroda izabrati svoje predstavnike. Taj model se ne kosi ni s ustavnom definicijom Doma naroda, koji i po mišljenju Venecijanske komisije nije ni građanski, ni Dom županija – već jednostavno ono što mu i ime kaže- Dom konstitutivnih naroda – u kojem oni trebaju biti ravnopravno predstavljeni-kaže Šutalo.

Dodaje kako na višim razinama – entitetskim i državnoj – parlamenti su dvodomni. Parlament Federacije BiH ima Zastupnički dom, tj građanski i Dom naroda, kao predstavničko i zakonodavno tijelo konstitutivnih naroda.

-To što Dom naroda ima podjednak broj izaslanika u svakom nacionalnom klubu, hrvatskom, srpskom i bošnjačkom, po 17, govori o ustavnoj definiciji konstitutivnih naroda kao ravnopravnih. Intervencijama bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH, ta ravnopravnost je narušena, time što je uveden Klub ostalih, u Dom naroda, a Ostali nisu narod. Na ovaj način je omogućeno da Bošnjaci izaberu do jedne trećine hrvatskih izaslanika, sve bošnjačke, sve ostale i dvije trećine srpskih, čime je Dom naroda pretvoren u drugi Zastupnički dom većinskog naroda.

No, na sreću Ustavni je sud BiH to uvidio, proglasio neustavnim i stavio izvan snage takve odredbe Izbornog zakona – ističe Šutalo te podsjeća kako je prethodno nadglasavanjem hrvatskih i srpskih sudaca, Ustavni sud BiH, 2000-te godine, glasovima dvojice Bošnjaka i trojice stranih sudaca, presudio po apelaciji Alije Izetbegovića i “hrvatsko-bošnjačku Federaciju”, kako ju je definirao Washingtonski sporazum, transformirao u entitet sva tri naroda, i Republiku Srpsku, koja je Daytonom definirana kao entitet srpskog naroda i svih građana”- također, što je bila osnova za Petritschev intervencionizam.

Prema njegovim riječima i na razini BiH postoje institucije građana i naroda.
Parlamentarna skupština BiH tako ima Zastupnički, to jest građanski, i Dom naroda, kao zakonodavno i predstavničko tijelo konstitutivnih naroda. I tu postoje tri kluba, hrvatski, srpski i bošnjački koji imaju, također, podjednak broj delegata, po pet, što svjedoči o ustavnoj poziciji triju naroda kao ravnopravnih, bez obzira na njihovu brojnost.

-Glede izbora i ustavna definicije kolektivnog šefa države, Predsjedništva BiH,  kojeg čine članovi iz reda hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda, uz konsensualno donošenje odluka i pravo veta svakog od članova upućuje na to da je šef države, također, zamišljen kao vrhovno državno predstavništvo tri naroda. Kako narode, sukladno načelima demokracije, mogu predstavljati samo oni koje je većina tog naroda izabrala, jasno je kako se izbor člana Predsjedništva iz “reda jednog naroda” glasovima drugog naroda kosi s ustavnom preambulom koja definira BiH kao državu “konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba.. i svih građana-kaže Šutalo te podsjeća kako, na nesreću, ustavna definicija članova Predsjedništva nije operacionalizirana kroz Izborni zakon.

-Upravo suprotno, određivanjem Federacije BiH u kojoj su Bošnjaci tri i pol puta brojniji od Hrvata, kao jedne izborne jedinice, omogućeno je da se na zakonit način podriva ustavni poredak, odnosno legalizirana je mogućnost da višestruko brojniji Bošnjaci izaberu oba člana Predsjedništva BiH i tako naruše temeljno i natkrovljujuće ustavno načelo o konstitutivnosti naroda-mišljenja je Šutalo.

Do građanske BiH preko trećeg entiteta

On upozorava kako zagovaranjem građanskog koncepta u Federaciji BiH politički Bošnjaci, pod krinkom tobožnjeg zagovaranja europskih vrijednosti, žele polovicu BiH pretvoriti u bošnjački entitet, a sve one koji se tomu suprotstavljaju, tražeći ravnopravnost Hrvata, i poštivanje presude Ustavnog suda BiH, bez okolišanja proglašavaju nacionalistima, fašistima, rasistima, neoustašama, demoniziraju ih i dehumaniziraju.

– Svi su oni za njih Čović i čovićevci. I u tome im medijskim istupima pomažu politički janjičari koji se tako, radeći na štetu vlastitih sunarodnjaka, služeći tuđem nacionalizmu, preciznije velikobošnjačkom hegemonizmu, nadaju kakvoj – takvoj sarajevskoj sinekuri-naglašava Šutalo te poziva da ukoliko su istinski opredijeljeni za građansko društvo, oni bi to mogli pokazati prihvaćanjem ideje da se BiH organizira kao država  tri entitete, u kojem bi uz većinski srpski i bošnjački entitet postojao i većinski hrvatski.

-Ako su već protiv podjela, mogli bi podržati građanski koncept uređenja trećeg entiteta. Hrvati će vas zdušno podržati. Imat ćemo tri građanska doma u tri entiteta, a na razini države građanski i dom entiteta, a građani svih entiteta, birat će članove Predsjedništva, koji će biti predstavnici građana. I svi ćemo  biti građani – ironično zaključuje Šutalo za Spektar Slobodne Dalmacije.

Raguž: Izetbegović vrlo svjesno i razumno laže

Komentirajući Izetbegovićev istup na HRT-u Slaven Raguž, predsjednik Hravtske republikanske stranke naglašava u izjavi za Spektar kako ga ne zabrinjava sadržaj izjava Bakira Izetbegovića, koliko način na koje on svoje izjave izgovara.

-Ono što zabrinjava jeste da on vrlo svjesno i razumno govori notorne neistine i iskrivljuje činjenice. On vrlo dobro zna što je istina, ali politički pogubno bi bilo govoriti je javno, jer bi se dovela u pitanje cijela jedna politika utemeljena na neistinama. Činjenica je isto kako politika vođena neistinama ne može biti dugoročna, jer prije ili kasnije istina ispliva, pa Izetbegović počinje lagano paničariti, što se ponajbolje očituje u gubljenju konaca u vođenju politike, ne samo svoje stranke, nego svoga naroda općenito. U samo dvije godine njegova stranka je izgubila 4 parlamentarca državnog Parlamenta, glavni stranački ljudi se terete za tešku korupciju i više vremena provode u pritvoru, nego u institucijama vlasti, a evo ovih dana Bakira napuštaju premijer vlade Kantona Sarajevo, zajedno sa najjačim kantonalnim odborom ove stranke. U svojoj nemoći kontrole svojih ljudi i svoje stranke i u nemoći nalaženja bilo kakvog odgovora na urušavanje svoje politike, jedini način odgovora vidi u ratnohuškačkim izjavama, izmišljanju unutarnjih i vanjskih neprijatelja od kojih jedino on, kao vrhovni vođa i jedini vlasnik istine, može spasiti narod – kaže Raguž.

On podsjeća javnost na Izetbegovićevu propalu avanturu s revizijom presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije, ono što je tada izjavljivao.

-Nakon što je bilo više nego očigledno kako je Izetbegović prevario cijelu bošnjačku političku elitu. U nemoći priznavanja svoje pogreške, on bježi u ratna vremena, podsjećajući kako je on jedini nasljednik „oca nacije“ i kao takvome, istina je ono što on kaže, a ne ono što oči vide. U ovome svjetlu se moraju gledati izjave Bakira Izebegovića koji prijeti ratom u slučaju Trećeg entiteta, koji prijeti ratom u slučaju legitimnog biranja političkih zastupnika i izmjena ustava, koji prijeti ratom u slučaju bilo čega onoga što njemu nije po volji.

No, problem leži u činjenici kako većina eksponenata bošnjačke političke elite ne razmišlja puno drugačije. Bakir Izetbegović se prometnuo samo u svojevrsnog glasnogovornika. Zato danas u BiH imamo unaprijed napisane dogme i ne postoji racionalna diskusija o bilo kojoj temi od interesa svih naroda, nego bilo kakvo odstupanje od tih dogmi se karakterizira kao „podjela BiH“.

Ono što je još poraznije jeste činjenica kako međunarodna zajednica, na čelu sa OHR-om, Delegacijom EU i raznim veleposlanstvima, neskriveno robuje ovim dogmama i podilazi ovoj priči koju propagira i promovira Izetbegović-zaključuje Raguž i upozorava kako i hrvatska politika i političari također snose veliku odgovornost za neravnopravan položaj Hrvata u BiH te da je Hrvatima u BiH potrebna katarza, novi početak koji može početi isključivo s novim ljudima.

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo