
Luka Mišetić odgovorio Zlatanu Begiću
Poznati američki pravni stručnjak i odvjetnik hrvatskih korijena Luka Mišetić oglasio se na platformi X reagirajući na objavu zastupnika Demokratske fronte u Zastupničkom domu PS BIH, Zlatana Begića, koji je u iznimno oštrom i vulgarnom tonu optužio prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana za političku i vojnu ulogu Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini.
Begić je u svojoj objavi, referirajući se na izjavu bivšeg ministra vanjskih poslova RH Mate Granića o ulozi Hrvatske u spašavanju Bihaća i pomaganju Bošnjacima nakon Srebrenice, ustvrdio da je Tuđman 1991. godine molio Bošnjake (iako su se oni sami do 1993. zvali Muslimanima) da brane Hrvatsku, a zatim se, prema njegovim riječima, dogovorio s Miloševićem, blokirao opskrbu BiH i pokrenuo agresiju u sklopu udruženog zločinačkog pothvata. Begić je u objavi koristio i nepristojan rječnik, neprimjeren javnoj komunikaciji, prenosi RTV HB.
U odgovoru na to, Mišetić je podsjetio na izjave Adila Zulfikarpašića, ratnog potpredsjednika Republike BiH, koji je 1993. godine za nizozemski list De Volkskrant potvrdio da je tijekom cijele 1991., uključujući i prosinac, uz znanje i podršku Alije Izetbegovića, pregovarao s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i čelnikom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem o ostanku Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji.
Mišetić je priložio i izvornik tog izvješća objavljenog putem agencije Yugoslav Telegraph Service, u kojem Zulfikarpašić navodi da je s Miloševićem razgovarao dva puta, te da su se složili da se BiH ne dijeli nego zadrži status kakav su imale Srbija i Crna Gora u tadašnjoj Jugoslaviji. Kako tvrdi, Izetbegović je u početku podržavao taj pristup, ali je tijekom turneje po SAD-u iznenada promijenio stav i odlučio se za referendum o neovisnosti, što su Srbi protumačili kao muslimansku objavu rata.
Zulfikarpašić je u tom intervjuu istaknuo da je Izetbegovićeva politika bila pogubna za Muslimane, da je težila stvaranju muslimanske države, te da BiH ne pripada samo jednom narodu. U zaključku je naglasio kako je podjela BiH na tri dijela “katastrofa” i da je politika bošnjačkog vodstva donijela Muslimanima samo nesreću.
Tekst cjelovitog izvješća na temelju Zulfikarpašićevog intervjua listu “De Volkskrant” donosimo u nastavku:
SEKCIJA: Dio 2 Srednja Europa i Balkan; BIVŠA JUGOSLAVIJA; BOSNA I HERCEGOVINA; EE/1867/C;
Tanjug: Muslimanski oporbeni političar krivi Izetbegovića za rat
IZVOR: Novinska agencija Yugoslav Telegraph Service, Beograd, na engleskom jeziku u 1317 GMT 7. prosinca 1993.
TEKST IZVJEŠĆA
Sažetak: Adil Zulfikarpasić kaže nizozemskim novinama da je Izetbegović kriv za izbijanje rata u Bosni; Izetbegović je izabrao punu neovisnost, i bio je uvjeren da će mu “Zapad priskočiti u pomoć”; krajem 1991. Zulfikarpasić se složio s predsjednikom Miloševićem iz Srbije da Bosna treba ostati unutar Jugoslavije, sa istim statusom kao Srbija i Crna Gora; to je Izetbegović “podržavao”, ali je potom “iznenada promijenio mišljenje”; referendum o neovisnosti Bosne viđen je od strane Srba kao “objava rata Muslimana”; Izetbegovićeva politika se urušila, donijevši Muslimanima samo nesreću.
Beograd, 7. prosinca: Bosansko-muslimanski političar Adil Zulfikarpasić tvrdi da su vođa bosanskih Muslimana Alija Izetbegović, baš kao i nacionalisti okupljeni u vladajućoj Stranci demokratske akcije, odgovorni za izbijanje rata u Bosni i Hercegovini.
Zulfikarpasić je rekao nizozemskom listu ‘De Volkskrant’ u intervjuu da nije istina da su Srbi željeli ovaj rat. Njegovim riječima, Izetbegović je bio čovjek koji je pogazio sve sporazume sa Srbima i koji je izabrao put potpune neovisnosti (iz?) Beograda jer je bio siguran da će mu Zapad priskočiti u pomoć.
Objašnjavajući početke sukoba u Bosni, Zulfikarpasić kaže da se krajem 1991. godine dvaput sastao s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem kako bi razgovarali o načinima da se izbjegne rat u Bosni i Hercegovini.
“Prvo,” kaže Zulfikarpasić, “kontaktirao sam s vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem. Složili smo se da nacionalizam donosi nesreću svima i da bismo trebali probleme rješavati mirnim putem.
“Zatim smo otišli kod Izetbegovića i on se također složio. Kasnije, u Beogradu, dvaput sam se sastao s Miloševićem. Bio je vrlo realističan. Problem je bio jasan: rat ili mir. Zatražili smo da Bosna i Hercegovina ostane unutar Jugoslavije sa statusom jednakim Srbiji i Crnoj Gori. Milošević je pristao i rekao da je i on, kao i ja, protiv podjele Bosne i Hercegovine na tri dijela ili u nekoliko kantona. Kroz cijeli taj proces, imao sam podršku Izetbegovića”, kaže Zulfikarpasić.
Izetbegović je, međutim, tijekom svoje turneje po SAD-u, “iznenada promijenio mišljenje”, prema Zulfikarpasiću.
“Predsjednik (Izetbegović), ispunjavajući želju Europske zajednice (EZ), proveo je referendum o neovisnosti Bosne, koji je trebao biti praćen priznanjem ove republike od strane EZ-a. Rezultat referenduma bio je poznat unaprijed, jer je većinsko stanovništvo bilo muslimansko, dok je Hrvatska u to vrijeme također željela neovisnost.
“Zbog toga Srbi nisu željeli sudjelovati u glasanju. Shvatili su referendum kao objavu rata od strane Muslimana. Srbi nisu željeli živjeti u muslimanskoj državi.”
Zulfikarpasić kaže da Izetbegović nije istinski političar, već militantni nacionalist koji je od samog početka želio pretvoriti Bosnu i Hercegovinu u muslimansku državu.
“To je bila pogubna politika jer Bosna ne pripada samo Muslimanima, baš kao što ne pripada samo Srbima ili samo Hrvatima. Bosna je morala ostati (etnička) mješavina i demokratska država. Neprihvatljivo je tvrditi da su Srbi oduvijek bili protiv nas (Muslimana). Zajedno smo živjeli tisuću godina”, kaže Zulfikarpasić u zaključku.
Muslimanski političar Zulfikarpasić, koji za sebe kaže da je jedini pravi vođa muslimanske oporbe u bivšoj Bosni i Hercegovini, tvrdi da se Izetbegovićeva politika urušila i da je Izetbegović donio Muslimanima samo nesreću.
“Podjela (Bosne) na tri dijela je katastrofa”, kaže Zulfikarpasić u zaključku svog intervjua nizozemskom listu.
Napomena: Adil Zulfikarpasić bio je vođa Muslimanske bošnjačke organizacije, koja je tijekom 1991. pokušavala postići dogovor sa Srbima o budućnosti Bosne i Hercegovine.
hms.ba / Hrvatsko nebo