
Europski model federalizma kao odgovor na unitarizam i separatizam
Hrvatska kulturna zajednica Troplet organizira javnu tribinu Europski model federalizma kao odgovor na separatizam i unitarizam na kojoj će ponuditi odgovore na otvorena pitanja koja već dugi niz godina opterećuju odnose političkih čimbenika i konstitutivnih naroda te od Bosne i Hercegovine čine državu-slučaj i generiraju političke krize, pa tako i ovu aktualnu, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Bosna i Hercegovina se trenutačno nalazi u ozbiljnoj političkoj i ustavnoj krizi, koja prijeti stabilnosti zemlje. Nažalost, to nije prvi put nego jedna u stalnom nizu kriza, vjerojatno najveća do sada.
Nakon rata i prvih godina poslije potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma izgledalo je da stvari kreću nabolje, činilo se da BiH ima dobru perspektivu i da se gradi prosperitetno društvo. Ozbiljni problemi i političke krize su započeli nakon što je Visoki predstavnik prisvojio diktatorske ovlasti i intervenirao u ustav i izborno zakonodavstvo (2000. godine) te time Hrvatima uskratio demokratska prava. Hrvati su se tome suprotstavili i nastupila je jedna od najvećih poslijeratnih političkih kriza u BiH.
Zemlja je u permanentnoj krizi i unutarnjim sukobima, što je dovelo do urušavanja društvene kohezije i gubljenja povjerenja među narodima i njihovim političkim predstavnicima. Ti odnosi s vremenom postaju sve lošiji, a država sve manje funkcionalna. Intervencije međunarodne zajednice i njezinih visokih predstavnika su, uz rijetke izuzetke, stanje uglavnom pogoršavale. Učinile su značajan otklon od originalnog teksta Daytonskoga sporazuma i poljuljani su temelji zemlje ustrojene na federalizmu i jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Različite odluke koje je donio visoki predstavnik nisu eliminirale nego produbile neravnopravnost naroda i svih njezinih građana. Hrvatima su ta prava sustavno ograničavana, od izbora hrvatskog člana Predsjedništva do različitih konstrukcija unutar domova naroda.
S druge strane, sve više je jačao srpski separatizam i bošnjački unitarizam (bosanski nacionalizam) koji potiču i hrane jedan drugoga. Predstavnici međunarodne zajednice su uglavnom ohrabrivali unitarističke ideje. Sada je BiH razapeta između separatizma i unitarizma što je i dovelo do trenutačne političke krize iz koje se lako ne nazire izlaz.
Ovom tribinom “Troplet”, kako ističu, želi potaknuti promišljanje javnosti i tragati za odgovorima na mnoštvo otvorenih pitanja, od kojih ćemo spomenuti samo neka: Hoće li postojeća politička kriza prerasti u sigurnosnu? Što je odgovor na sve jaču pojavu separatizma i unitarizma koji ruše državu BiH? Kako stvoriti ustavno-pravni okvir koji će jamčiti opstojnost i cjelovitost države BiH te osigurati jednakopravnost konstitutivnih naroda i svih građana? Kako Hrvati mogu ostvariti stvarnu jednakopravnost? Kako stvoriti funkcionalan, upravljiv i ekonomičan državni sustav koji će osigurati prosperitet države i svih njezinih stanovnika? Kako povratiti povjerenje između građana BiH bošnjačke, hrvatske i srpske nacionalnosti, odnosno između političkih predstavnika tih naroda? Jesu li zahtjevi Hrvata za povratak na originalni Daytonski sporazum i jednakopravan položaj konstitutivnih naroda legitiman ili neprijateljski čin? Zašto se ne ostvaruje napredak u pristupanju EU? Kako…?
Sudionici javne tribine su: Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, prof. dr. Dražen Barbarić, dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Zoran Krešić, novinar
Javna tribina će se održati u ponedjeljak, 21. travnja 2025. godine s početkom u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, Mostar.
Sudionici javne tribine će biti na raspolaganju za medijske izjave u 18.45 u Galeriji.
hms.ba / Hrvatsko nebo