Deutche Welle: Građani Grenlanda danas odlučuju o budućnosti: SAD vreba priliku, dvije države prate svaki korak
Vrijeme:4 min, 7 sec
Nakon Trumpove izjave da će svakako “dobiti” Grenland svjetsku javnost iznenada jako zanima ishod tamošnjih regionalnih izbora. No građani Grenlanda već sad o pretenzijama američkog predsjednika imaju jasno mišljenje.
Najveći otok na svijetu je dio države Danske, ali zapravo uživa veliku autonomiju. Jedino vanjsku politiku, sigurnost i financije Grenland još dijeli s Danskom, ali čak i to uz osobitosti: Grenland je još 1985. odlučio kako ne želi biti član Europske ekonomske zajednice, odnosno kasnije Europske unije kao što je Danska. Inače, dosad jedva da su ikoga u svijetu zanimali ishodi regionalnih izbora gdje oko 40 tisuća stanovnika Grenlanda bira 31 zastupnika Inatsisartuta, lokalnog parlamenta. Ali pred izbore koji će se održati ovoga utorka (11. ožujka) je zanimanje golemo već i zbog posve jasnih teritorijalnih pretenzija, odnosno želje američkog predsjednika Trumpa da „dobije“ Grenland kao područje Sjedinjenih Američkih Država.
Vojno i strateški, Grenland već odavno nije tek ledena pustoš u blizini Sjevernog pola: preko njegovog područja je najkraća ruta između SAD-a i današnje Rusije, tako da je još u pedesetima Danska, kao članica NATO-a, dozvolila SAD-u uspostavu zračne baze Thule na sjeverozapadu Grenlanda – danas se ona zove Pituffik Space Base za elektronsko izviđanje i rano otkrivanje mogućih ruskih projektila usmjerenih prema Sjedinjenim Državama. U međuvremenu je Grenland postao zanimljiv i drugima, a ne samo Sjedinjenim Američkim Državama, zbog navodnih rudnih bogatstava : prije svega se pretpostavlja da na jugu ima nafte i zemnog plina, ali i kovina kao što su zlato, uranij ili cink. Već u svom prethodnom mandatu je Trump ponudio Danskoj „otkup“ Grenlanda – što je Kopenhagen glatko odbio.
Još prije nego što je opet dospio u Bijelu kuću, Trump je u vlastitom zrakoplovu na Grenland poslao svog sina Donalda mlađeg u navodno „turističko putovanje“. Početkom ožujka je Trump pred američkim kongresom doduše stanovnicima Grenlanda poručio kako „podupire njihovo pravo da sami odrede vlastitu budućnost“, ali ubrzo nakon toga je dodao i kako „misli da ćemo dobiti(Grenland). Ovako ili onako, dobit ćemo ga.“ No građani Grenlanda imaju drugačije mišljenje: već nakon provokativnog „turističkog obilaska“ sina američkog predsjednika je objavljena anketa prema kojoj si samo 6% građana Grenlanda može zamisliti pripajanje SAD-u, 85% upitanih je odlučno protiv. Mnogo izraženije je mišljenje kako bi Grenland – točnije, Kalaallit Nunaat jer i „Zelena zemlja“ je naziv kojeg su otoku dali tuđinci Vikinzi – trebao postati potpuno suverena država.
Ali i u težnji za neovisnošću su tamošnja rudna bogatstva glavna pretpostavka: trenutno dobra trećina proračuna Grenlanda se puni novcem iz Danske jer je Grenland, po mjerilima današnjeg svijeta, upravo beznadno zaostao. Cesta praktički nema jer ih se ne može graditi preko leda, do velikog dijela Grenlanda u dugim noćima zimskih mjeseci se ne može stići ni brodom. Mnogi mladi stanovnici otoka tamo ne vide nikakvu perspektivu tako da je, ako se ne odluče na odlazak, jedini izlaz očito alkohol – a u posljednje doba i narkotici. Rudna bogatstva su velika šansa. Grenland svakako želi sam odlučiti tko će dobiti koncesiju: američke tvrtke, Rusi ili Kina.
Kako upozorava i danska tajna služba Politiets Efterretningstjeneste (PET), strane službe su očito aktivne i uoči ovih izbora na Grenlandu. Kao što se već pokazalo kao tipično za ruske službe, primijećeni su „brojni slučajevi sumnjivih profila na internetu“, između ostalog i osoba koje se „predstavljaju kao danski i grenlandski političari i pridonose polarizaciji javnog mnijenja“. Ni Amerikanci nisu besposleni: kako se čuje, influenceri bliski Trumpu su u glavnom gradu Grenlanda Nuuku dijelili novčanice od 100 dolara, a grenlandski zastupnik Kuno Fencker se u Washingtonu sastao s Trumpovim republikancima koji teže pripojenju Grenlanda.
Johan Farkas, profesor za medije na Sveučilištu Kopenhagen ne misli kako takve akcije, osobito anonimne preko društvenih mreža, imaju nekakav osobit učinak: „Grenland je zapravo veoma malena zajednica s bliskim međusobnim vezama. Po mom mišljenju, na njihov izbor nipošto nije lako utjecati nekakvim fake-profilima ili sličnim metodama.“ No političare Grenlanda brine mogućnost utjecaja izvana kroz potpore nekoj političkoj opciji, kao što na primjer Elon Musk neumorno podržava ekstremističke populiste u državama Europe. Zato je početkom veljače tamošnji parlament usvojio zakon kojim se potpuno zabranjuju strane ili anonimne novčane potpore političkim strankama, uz izuzetak Danske.
I profesor Farkas misli da je to pravi odgovor: upozorava kako „opasnost još nije prošla“, ali i kako je „prije mjesec dana bio više zabrinut nego što je danas“. Jer nakon izjava američkog predsjednika se na društvenoj mreži oglasio i predsjednik pokrajinske vlade Mute Egede jasnom porukom: „Mi ne želimo biti ni Amerikanci niti Danci, mi smo Kalaaliti. Amerikanci i njihov vođa to moraju razumjeti.“ Egede je čelnik stranke Inuit Ataqatigiit (Zajednica Inuita) koja uz socijaldemokratsku stranku Siumut (Napredak) ima uvjerljivu većinu u pokrajinskom parlamentu. Ali makar ne izgleda da će doći do većih promjena u političkim odnosima snaga na Grandlandu na ovim izborima, profesor Farkas upozorava: „Važno je i dalje promatrati i shvatiti kako ova prijetnja neće jednostavno nestati nakon izbora. Sve dok je deklarirana želja SAD-a da preuzme Grenland, postoji i rizik kampanja širenja utjecaja svake vrste.“
večeernji.ba / Hrvatsko nebo
