Z. Gavran: Zašto su u litanijama pri ređenju novoga kotorskog biskupa „preskočeni“ bl. Alojzije Stepinac i neki drugi hrvatski blaženici – iako su bili navedeni u Liturgijskom vodiču?
Vrijeme:4 min, 3 sec
Nisu li nazočni metropolit „Srpske pravoslavne crkve“ u Crnoj Gori Joanikije ili predstavnici političkih vlasti u Crnoj Gori možda bili razlogom javnog prešućivanja beatificiranog mučenika Crkve među Hrvatima, bl. Alojzija Stepinca, ili izlikom da se tako postupi? – pitaju se odnosno nagađaju neki vjernici. Ne znamo što je bilo uzrok i je li itko dao dopuštenje ili nalog don Anti Dragobratoviću da „preskoči“ neke hrvatske blaženike/blaženice i „sve svetce hrvatske“ čije navođenje bijaše izričito predviđeno u Liturgijskom vodiču. No riječ je o ozbiljnu unutarcrkvenom skandalu. Očekujemo službeno očitovanje. Hrvatski katolici imaju pravo od novog biskupa ordinarija kotorske biskupije Vukšića i od glavnog zareditelja, Stepinčeva nasljednika na zagrebačkoj biskupskoj stolici Dražena Kutleša očekivati javno objašnjenje i ocjenu toga što se prije četiri dana javno dogodilo u kotorskoj stolnoj crkvi u najsvečanijoj liturgiji biskupskog ređenja – a što je izazvalo zatečenost i posramljenost kod mnogih hrvatskih katoličkih vjernika.
Bilo je razloga veseliti se ređenju novoga kotorskog biskupa Mladena Vukšića, nakon što je njegov prethodnik nakon vrlo kratkog obnošenja službe premješten u drugu biskupiju pa to mjesto opet bijaše upraženjeno. Da, bilo je razloga veseliti se, i mnogi su se hrvatski katolici veselili te su i putem televizije ili radija pratili svečanu liturgiju.
Biskupsko ređenje mons. Mladena Vukšića održano je u subotu, 23. studenog u katedrali sv. Tripuna u Kotoru. Zareditelj je bio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, a suzareditelji splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić te barski nadbiskup Rrok Gjonellashaj. Osim mnoštva svećenika, redovnika i redovnica te vjerničkog puka, nazočni su bili i predstavnici drugih vjerskih zajednica te predstavnici civilnih vlasti. No svečano slavlje narušeno je skandalom koji se dogodio za vrijeme moljenja litanija, u kojima se zazivaju svetci i blaženici i opće Katoličke Crkve i oni koji su poniknuli unutar hrvatskoga naroda odnosno u Crkvi hrvatskoga jezika.
Predmolitelj je, odmah nakon što je glavni zareditelj ispitao ređenika i ovaj na svaki upit potvrdno odgovorio, predvodio „liturgijske prošnje da svemogući i milosrdni Bog izdašno izlije svoju milost na ovog izabranika na dobrobit Crkve“. Predmolio je tu drevnu molitvu onako kako je to uobičajeno u svim katoličkim crkvama u posebnim prigodama. Počeo je zazivanjem Gospodine, pa Svete Marije Majke Božje, pa sv. Mihovila i svetih Božjih anđela, pa sv. Ivana Krstitelja, sv. Josipa, svetih Petra i Pavla… i uredno se zazivanje svetaca i blaženika nastavilo sve do prošnje blaženoj Ozani Kotorskoj, koju se zazvalo. No tada se dogodilo nešto nečuveno: predmolitelj je izostavio odnosno jednostavno preskočio ovo:
Blažena Marijo Propetog Isusa
Blaženi Alojzije Stepinče moli za nas!
Blažene Drinske mučenice, molite za nas!
Blaženi Miroslave Bulešiću, moli za nas!
Svi sveci i blaženici hrvatskoga naroda, molite za nas!
te je zatim, kako je i predvišđeno u Liturgijskom vodiču, taj dio litanija zaključio predviđenim zazivom:
Svi sveci i svetice Božje, molite za nas!
Da se tako zaista i dogodilo, svjedoči video-snimka cijeloga slavlja. Sramotno i skandalozno ispuštanje bl. Alojzija i ostalih spomenutih može se čuti i vidjeti na 1 h, 11-12 min. te snimke.
Biskupsko ređenje vrlo je ozbiljan, bitan čin za svaku mjesnu Crkvu, a često i za širu zajednicu u kojoj se ona nalazi i djeluje. Zato se tu ništa ne prepušta slučaju. Zato je unaprijed načinjen do u detalje razrađen snenarij i sinopsis, koji se zove Liturgijski vodič.
U tom službenom priručniku točno je navedeno tko će i kada činiti i reći to što treba učiniti i reći.
U Liturgijskom vodiču nalazili su se i zazivi prešućenim odnosno izostavljenim, „preskočenim“ hrvatskim blaženicima i svetcima.
Litanije je – kako unutra piše – trebao predmoliti „đakon“, no zapravo ih je predmolio svećenik, don Ante Dragobratović, župnik župe sv. Mateja u Dobroti.
Don Ante Dragobratović porijeklom je iz opuzenskoga kraja. Zanimljivo, on se već jednom našao u središtu događaja koji je izazvao negativne reakcije među hrvatskim katolicima u Boki kotorskoj, a nakon čega je morala službeno reagirati Kotorska biskupija. O tomu je tada izvijestio portal Hrvatsko nebo.
Nisu li nazočni metropolit „Srpske pravoslavne crkve“ u Crnoj Gori Joanikije ili predstavnici političkih vlasti u Crnoj Gori možda bili razlogom javnog prešućivanja beatificiranog mučenika Crkve među Hrvatima, bl. Alojzija Stepinca, ili izlikom da se tako postupi? – pitaju se odnosno nagađaju neki vjernici. Ne znamo što je bilo uzrok i je li itko dao dopuštenje ili nalog don Anti Dragobratoviću da „preskoči“ neke hrvatske blaženike/blaženice i „sve svetce hrvatske“ čije navođenje bijaše izričito predviđeno u Liturgijskom vodiču. No riječ je o ozbiljnu unutarcrkvenom skandalu. Očekujemo službeno očitovanje. Hrvatski katolici imaju pravo od novog biskupa ordinarija kotorske biskupije Vukšića i od glavnog zareditelja, Stepinčeva nasljednika na zagrebačkoj biskupskoj stolici Dražena Kutleša očekivati javno objašnjenje i ocjenu toga što se prije četiri dana javno dogodilo u kotorskoj stolnoj crkvi u najsvečanijoj liturgiji biskupskog ređenja – a što je izazvalo zatečenost i posramljenost kod mnogih hrvatskih katoličkih vjernika.
Zdravko Gavran/Hrvatsko nebo
