Hoće li umjetna inteligencija ugroziti tržište rada ili stvoriti prilike za razvoj novih vještina i zanimanja?

Mnoge bh. kompanije ne samo da koriste UI alate već ih i same razvijaju, čime pridonose učinkovitijem vođenju poslovnih procesa. No postavlja se pitanje treba li, već krhko tržište rada u BiH, strahovati od umjetne inteligencije.

Umjetna inteligencija (UI) postala je nezaobilazna tema u poslovnom svijetu, a njezin utjecaj na različita zanimanja izaziva rasprave među stručnjacima i zaposlenicima diljem regije. Dok jedni pozdravljaju njezine mogućnosti za unapređenje učinkovitosti i rast, drugi strahuju da bi masovna primjena UI-a mogla ugroziti stabilnost tržišta rada. U vrijeme kada se globalna tržišta prilagođavaju ubrzanom tehnološkom napretku, BiH se nalazi pred izazovom: prilagoditi se novim tehnologijama ili riskirati zaostajanje u digitalnom razvoju.

Može li UI zamijeniti radnika?

Gotovo polovica ispitanika (49%) drugog nacionalnog istraživanja percepcije umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj smatra da će u idućih pet do deset godina, zbog utjecaja umjetne inteligencije, nestati mnogi poslovi. Iako Bosna i Hercegovina trenutno još nema
slično nacionalno istraživanje, sve je veći interes domaćih stručnjaka za ovo područje, kako u istraživačkom, tako i u gospodarskom smislu. Mnoge bh. kompanije ne samo da koriste UI alate već ih i same razvijaju, čime pridonose učinkovitijem vođenju poslovnih procesa. No postavlja se pitanje treba li, već krhko tržište rada u BiH, strahovati od umjetne inteligencije.

Prema analizi Forbesa, zanimanja koja bi UI potencijalno mogao zamijeniti uključuju administrativne radnike, korisničku podršku, djelatnike u proizvodnji, blagajnike, analitičare, grafičke dizajnere, prevoditelje i korporativne fotografe. Razgovarali smo s predstavnicima nekih od ovih struka, kako bismo dobili uvid u njihova iskustva i stavove o ovom pitanju.

Grafički dizajner Ivan Marin iz Novog Travnika kaže kako se ne pribojava da će mu UI “oteti” posao.

S njegovim tvrdnjama slaže se i grafička dizajnerica iz Mostara Anamarija Soldo, koja ističe važnost kreativnosti u dizajnerskom procesu. “Umjetna inteligencija je sjajan alat za ubrzavanje određenih aspekata dizajna, no kreativnost dolazi iz osobnog iskustva i emocija, što nijedan algoritam ne može replicirati. UI nam može pomoći da brže dođemo do određenih rješenja, ali ono što naše radove čini posebnima i jedinstvenima su naše ideje, stil i razumijevanje klijent”, rekla je Anamarija.

S druge strane, vlasnik tvrtke IT Odjel iz Mostara Marko Laco smatra da je integracija UI ključan korak prema povećanju učinkovitosti i unapređenju usluga njegove tvrtke.

“Umjetna inteligencija omogućava sofisticiranije analize podataka, preciznija predviđanja te bržu i učinkovitiju obradu informacija. Sve to doprinosi boljoj reakciji i donošenju odluka u kritičnim trenucima, što je od iznimne važnosti u sektorima poput sigurnosti. AI tehnologije mogu značajno poboljšati produktivnost i smanjiti operativne troškove kroz automatizaciju rutinskih zadataka, omogućujući našim klijentima da se usmjere na složenije i strateški važnije aktivnosti”; ističe Laco.

Obrazovanje UI stručnjaka

Iako se često izražava strah od učinka UI-a, docent Sveučilišta u Mostaru (SUM) dr. sc. Krešimir Rakić smatra kako ne treba strepiti, već naprotiv – što prije ga implementirati u poslovne procese. Osim toga, istaknuo je i važnost ljudskog faktora u komunikaciji s umjetnom inteligencijom.

“Umjetna inteligencija je nešto što je čovjek napravio. Unatoč strojnom učenju, i dalje svi ti alati rade onako kako su programirani, odnosno kako su napravljeni. Bez ljudskog faktora dolazi ona priča iz Terminatora da će nas strojevi preuzeti, pobijediti. To je nerealno. Strojevi rade ono što im mi kažemo,” poručio je doc. Rakić.

Upravo osluškujući potrebe tržišta i IT zajednice, mostarsko Sveučilište pokrenulo je novi diplomski studijski program “Primjene umjetne inteligencije” posvećen razvoju stručnjaka u ovom području. Razlog je, dodaje doc. Rakić, nedostatak visokokvalificiranih kadrova s razvijenim kompetencijama u primjeni umjetne inteligencije.

“Prilikom kreiranja nastavnog plana i programa studija, ali i pojedinih predmeta, naglasak je stavljen na praktičan, samostalan rad studenata, koji će biti praćen, vođen i vrednovan od strane predmetnih nastavnika. Kako se radi o diplomskom studiju, studenti već posjeduju određena znanja i vještine te su tehnički osposobljeni za rad na konkretnim projektima”, ističe Rakić, koji je i voditelj ovog novog studija.

Praksa u poduzećima

U završnom semestru studenti će stručnu praksu obavljati u poduzećima, što, prema ranijim iskustvima sa SUM-a, često znači i zaposlenje u tim IT tvrtkama. Oni koji uspješno završe ovaj studij mogu se zaposliti na raznim pozicijama u industriji, ističe Rakić, napominjući da postoji širok spektar zanimanja kojima UI može biti ključni suradnik.

“Osobe koje završe naš studij mogu raditi kao inženjeri strojnog učenja, stručnjaci podatkovne znanosti, istraživači u području umjetne inteligencije, konzultanti i na brojnim drugim pozicijama. Naravno, postoji i mogućnost nastavka obrazovanja upisivanjem poslijediplomskog doktorskog studija kojeg također izvodimo na SUM-u”, zaključuje doc. Rakić.

Dok se jedni suočavaju s izazovima koje donosi UI, a drugi ga dočekuju kao priliku, jasno je da budućnost rada u BiH, kao i u ostatku svijeta, ovisi o tome koliko će brzo i uspješno ljudi i tvrtke prihvatiti i integrirati nove tehnologije u svoje poslovanje.

vecernji.ba/Hrvatsko nebo