Desno-suverenistička vladajuća stranka “Gruzijski san” pobijedila na izborima; opozicija rezultate ne priznaje, najavljuje prosvjede
Vrijeme:1 min, 33 sec
Izborno povjerenstvo u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije, proglasilo je vladajuću stranku “Gruzijski san” pobjednikom jučer odražnih parlamentarnih izbora u Republici Gruziji, izvijetile su agencije. Riječ je o stranci koja je prije nekog vremena načinila djelomičan politički zaokret od Zapada prema Rusiji. Gruzija je zemlja smještena na području južnog Kavkaza; desetljećima je bila svrstana protuzapadno i proturuski, a separatisti uz pomoć ruske vojske drže već godinama pod okupacijom dvije njezine de facto osamostaljene pokrajine: Abhaziju i Južnu Osetiju.
Desno-suverenistička stranka “Gruzijski san”, koju vodi milijarder Bidzina Ivanishvili, osigurala si je 54 posto glasova nakon što su prebrojeni gotovo svi glasački listići, objavio je u nedjelju u glavnom gradu Tbilisiju izborni dužnosnik Giorgi Kalandarishvili.
Nekoliko prozapadno, proeuropski i liberalno orijentiranih stranaka iz opozicijske koalicije izjavilo je da ne priznaje preliminarne rezultate te su najavile prosvjede. One rezultate izbora nazivaju “ustavnim pučem”.
Ostvareni rezultati znače prsudan udarac za prozapadne Gruzijce, koji su izbore postavili kao izbor između vladajuće stranke koja je produbila veze s Rusijom i protimbe, koja se nadala pospješenoj integraciji s Europskom unijom. I Ivanishvilijev “Gruzijski san” proklamira da želi svoju državu uvesti u u članstvo Europske unije, no institucije EU-a u Bruxellesu zaledile su proces odobravanja zahtjeva za članstvo zbog, po njihovoj ocjeni, “autoritarnih” tendencija stranke “Gruzijski san”. Najviše se u tom smislu kao “krimen” spominjao zakon koji vladi omogućuje veću kontrolu nad medijima, jačanje ovlasti vlade i odredbama kojima se umanjuju manjinska prava, među ostalim i prava homoseksualnih i transeksualnih osoba. Zakonom se vlastima daju i veće ovlasti u gonjenju svih koji se proglase “stranim agentima”, što podsjeća na odredbe zakona kakav je u Rusiji već duže na snazi. No pravi razlozi, kažu analitičari, zapravo su dublje, geopolitičke naravi. Riječ je o neprivrženosti volji zapadnih sila, eskiviranju ulaska u EU i istodobno preusmjerivanju politikog smjera prema Moskvi kao sve važnijem bialteralnom partneru.
Hrvatsko nebo
