U BiH se podrška javnosti ulasku u Europsku uniju polako topi

Kada bi se danas raspisao referendum za članstvo u Europskoj uniji, 71,2 posto ispitanika u BiH glasovalo bi za tu integraciju. Iako je ovaj broj za 2,1 posto manji u odnosu na prethodnu godinu, još uvijek je riječ o respektabilnoj potpori članstvu u Uniji, piše Večernji list BiH. Direkcija za europske integracije BiH redovito provodi ova istraživanja, a posljednje je provedeno tijekom lipnja ove godine, a kako se u međuvremenu ništa dramatično nije događalo što bi utjecalo na promjenu raspoloženja javnosti, dobivene rezultate možemo smatrati mjerodavnima i danas. I ovaj put potvrdilo se da je potpora ulasku BiH u EU veća u Federaciji nego u Republici Srpskoj. Ulazak u EU podržalo bi 83,8 posto ispitanika iz Federacije BiH, 48,3 posto iz Republike Srpske i 75,1 posto iz Distrikta Brčko.

EU na prvom mjestu

Na referendumu ne bi glasovalo 7,5 posto ispitanika, što je za dva posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Postotak neodlučnih ispitanika, koji ne znaju ili ne žele odgovoriti podržavaju li ulazak BiH u EU, iznosi 1,6 posto i za 0,4 posto je niži u odnosu na 2023. godinu. Oni koji su za ulazak Bosne i Hercegovine u EU kao razloge podržavanja najčešće navode slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala (35,1%), jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti (32,3%), poštivanje zakona i propisa (19,9%) te unaprjeđenje infrastrukture (9,5%). Nasuprot tome, ispitanici koji ne podržavaju ulazak u EU kao najčešći razlog navode strah od većih troškova života i poreza (43,7%), preveliku centralizaciju (13,7%), iseljavanje stanovništva (12,8%) i gubitak raznolikosti kultura (12,5%), a 7,5 posto ispitanih kao razlog navodi povećanu birokraciju.

Sve se to pojavljivalo i u ranijim istraživanjima te, žele li održati visoku razinu privrženosti javnosti članstvu u EU, vlasti u BiH imaju jasne smjernice gdje leže glavni uzroci euroskepticizma ili straha od ulaska u EU. Te argumente, kao i brojke onih koji su trenutačno protiv ili su neodlučni ni u kojem slučaju ne treba ignorirati ili podcijeniti. Ovisno o tome kako će se osporavati ovi argumenti, umnogome će se mijenjati i postoci onih koji su za ili protiv ulaska u EU. Uz ponašanje samoga EU, kao i brzinu pristupnih pregovora, što je pak zadaća bosanskohercegovačkih institucija vlasti, informiranost o prednostima članstva presudno će utjecati na snagu euroskepticizma. Zanimljivo je pogledati i kako mlada populacija u BiH gleda na integraciju zemlje u EU. Kada se gleda ukupan uzorak jednog nedavnog istraživanja nevladine organizacije KULT, najviše mladih u BiH želi ulazak BiH u Europsku uniju. Odnosno, gotovo dvije od pet mladih osoba u potpunosti se slažu s ovom konstatacijom (38,5%). Djelomično se slaže da BiH treba biti dio EU 26,9% mladih.

Svaka deseta mlada osoba u potpunosti se ne slaže s tim da BiH treba biti članica EU-a, dok se 6,3% mladih djelomično ne slaže s članstvom BiH u EU. Baš kao i kod drugih istraživanja koja uključuju ukupnu populaciju, i ovdje su uočene određene razlike u stavovima mladih kada se gleda entitet u kojem žive. Naime, u Federaciji BiH svaka deveta mlada osoba (11,3%) ne slaže se s tim da BiH treba biti članica EU-a. Pozitivan stav spram članstva BiH u EU imaju tri od 4 mlade osobe, odnosno njih 73,3%. U Republici Srpskoj 28,6% mladih se ne slaže s tim da BiH treba biti članica EU-a, dok se polovina mladih, 49,3%, slaže s tim da BiH postane članica EU-a.

Razlike između FBiH i RS

Čini se kako se stavovi mladih ne razlikuju od starijih ni kada je u pitanju ulazak BiH u NATO savez. Da BiH treba biti članica NATO-a, smatra 52,6% mladih u BiH, dok ih 12,3% nema jasno formiran stav spram ove teme. Članstvo BiH u NATO-u ne podržava 27% mladih. Kada govorimo o dobnim razlikama, primjetan je blagi trend da unutar skupine onih koji ne podržavaju članstvo u NATO-u više ima mladih iz starijih dobnih skupina (20 – 24 i 25 – 30 godina starosti). U skupini mladih koji podržavaju članstvo u NATO-u ovakav trend nije uočen, podrška je ravnomjerno raspoređena među dobnim skupinama.

Kada govorimo o uzorku mladih koji žive u FBiH, trendovi po pitanju članstva u NATO-u vrlo su slični trendovima po pitanju članstva u EU. Naime, svaka deseta mlada osoba (9,5%) ne slaže se s tim da BiH treba biti članica NATO-a. Podršku članstvu BiH u NATO-u daje 68,6% mladih koji žive u FBiH. Znatno su drugačiji stavovi mladih koji žive u Republici Srpskoj. Stavovi spram članstva BiH u NATO-u znatno su negativniji u odnosu na stavove spram članstva u EU. Gotovo dvije trećine mladih iz RS-a (63,7%) ne slaže se da BiH bude članica NATO-a, dok svaka peta mlada osoba (18,3%) pruža podršku članstvu BiH u NATO-u.