Članstvo BiH u Sjevernoatlantskom savezu dugo je predmet unutarnjih političkih prijepora, a iz samog NATO-a obično su stizale suzdržane reakcije, čija je suština da su oni otvoreni za pregovore o uključivanju BiH u Savez, ali da je konačna odluka na samoj BiH.
Razvoj geopolitičke situacije na širem europskom prostoru očito utječe i na korekcije određenih politika prema Bosni i Hercegovini. Vidjelo se to nedavno na primjeru nastavka europskog puta BiH, odnosno odobravanja otvaranje pristupnih pregovora između Europske unije i BiH, piše Večernji list BiH.
Međutim, sve je više jasnih signala, pa i otvorenih poruka o potrebi pridruživanja Bosne i Hercegovine još jednoj važnoj nadnacionalnoj asocijaciji – NATO savezu.
Odnosi unutar BiH
Članstvo BiH u Sjevernoatlantskom savezu dugo je predmet unutarnjih političkih prijepora, a iz samog NATO-a obično su stizale suzdržane reakcije, čija je suština da su oni otvoreni za pregovore o uključivanju BiH u Savez, ali da je konačna odluka na samoj BiH. Nije to nikakva novost jer je istu politiku NATO zastupao i prema svim drugim potencijalnim članicama. Tako se i bosanskohercegovačka suradnja s NATO savezom uglavnom odvijala kroz partnerske odnose, a tako je i danas, ali uz vidljivo pojačano zanimanje najmoćnijeg vojno-političkog saveza za BiH i njezin status. Očito je to posljedica ruske agresije na Ukrajinu i sve izraženije političke, sigurnosne, pa i obavještajne konfrontacije Zapada s Moskvom.
Čelništvo NATO-a sve više uočava ruski utjecaj na Balkanu kao problem, a čini se kako i određene političke poteze koje povlači Republika Srpska vezuje uz Rusiju. Zato ne čudi što su sve češće vojne vježbe s Oružanim snagama BiH, posjeti na više razina, kao i samo zanimanje glavnog tajnika Jensa Stoltenberga za ovaj prostor te njegovu sigurnosnu i političku budućnost. Nakon zadnjeg u nizu susreta s bosanskohercegovačkim dužnosnicima, onog s predsjedateljem Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, Stoltenberg je izrazio duboku zabrinutost secesionističkom politikom u BiH koju je nazvao nesmotrenom i opasnom jer podriva teško postignuti napredak i otežava reforme koje bi koristile građanima.
Iskusni norveški političar i diplomat poručio je da svi političari moraju raditi zajedno kako bi sačuvali jedinstvo i zaštitili državne institucije, što je ključno za mir i sigurnost u BiH, ali i za stabilnost zapadnog Balkana. Dodao je da je BiH dugogodišnji partner NATO-a koji snažno podržava njezin suverenitet i teritorijalni integritet, kao i operaciju “Althea” radi osiguranja sigurnog okruženja te je pohvalio BiH za nedavno ostvareni napredak na putu prema članstvu u EU. Stoltenberg je istaknuo da NATO podržava reformu obrane BiH i cijeni doprinos koji BiH daje zajedničkoj sigurnosti.
Prate događaje
– Savez pozdravlja napore BiH da poboljša stanje Oružanih snaga kako bi još bliže surađivale s NATO-om, uključujući certificiranje bataljuna lake pješadije OS BiH po NATO-ovim standardima – rekao je Stoltenberg. Naglasio je da NATO ostaje čvrsto posvećen Bosni i Hercegovini s kojom želi nastaviti politički dijalog radi jačanja suradnje u cilju zajedničke sigurnosti. Sigurno je da su vrata NATO saveza danas otvorena za BiH više nego ikada, ali da do samog članstva neće doći dok se unutar BiH o tome ne postigne suglasnost. Danas to izgleda nerealno, prvenstveno zbog srpskog protivljenja i činjenice da čelništvo RS-a u odnosu prema NATO-u slijedi politiku Beograda. Bošnjaci su za članstvo u NATO-u, što potvrđuje i ocjena Denisa Bećirovića o značajnu intenzivne suradnje kako bi se BiH prvenstveno sigurnosno, a potom i suštinski integrirala u NATO.
Bećirović je rekao da će BiH intenzivirati put prema punopravnom članstvu u NATO, i to što prije. Dakako, za to je potrebna i suglasnost Srba, koje trenutačno nema. Hrvati u BiH su od početka najveći zagovornici ulaska u NATO savez te, unatoč činjenici da se oko nekih strateških pitanja lakše dogovore sa Srbima, tu su razlike vidljive i snažne. Ni jednog trenutka hrvatska politika u BiH nije dvojila oko potrebe da BiH uđe u članstvo NATO saveza i inzistirala je na tomu jednako kao i na EU putu. Razloga je više, od civilizacijskih vrijednosti na kojima je utemeljen Savez do ekonomskih i političkih koristi koje za BiH donosi članstvo u NATO-u. Osim toga, bh. Hrvati prirodno žele biti pod istim sigurnosnim kišobranom s Hrvatskom i ne žele NATO-ov zid na granici s Hrvatskom. Stoga i u budućnosti treba očekivati snažno zalaganje hrvatskih predstavnika za ulazak BiH u NATO savez.
Oružane snage BiH su, iako kadrovski i tehnički potkapacitirane u odnosu na susjede, organizacijski spremne za pridruživanje NATO-u. Vojni standardi NATO saveza uvelike se primjenjuju u OS BiH i tu gotovo sigurno ne bi bio problem unatoč nedovoljnim ulaganjima u obranu u odnosu na kriterije samog Sjevernoatlantskog saveza.
