Ovo je finalni tekst rezolucije o genocidu u Srebrenici o kojem će glasati Opća skupština UN-a
Finalni tekst Rezolucije o Srebrenici je nakon dugih konsultacija usvojen i upućen predsjedniku Opće skupštine UN-a i svim misijama.
O njemu bi se trebalo raspravljati na sjednici Opće skupštine UN-a u sredinom svibnja .
U nastavku donosimo kompletan usuglašen tekst Rezolucije o Srebrenici:
Vođen Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida,
Pozivajući se na rezoluciju Vijeća sigurnosti 819 od 16. travnja 1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, Rezoluciju 827 od 25. svibnja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (“ICTY”) i Rezoluciju 1966 od 22. prosinca 2010. o uspostavljanje Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove,
Podsjećajući dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjen u Srebrenici 1995. godine, posebno Presudu Žalbenog vijeća MKSJ od 19. travnja 2004. (Tužitelj protiv Krstića), Međunarodni mehanizam za presudu Žalbenog veća krivičnih sudova od 8. lipnja 2021. (tužitelj protiv Mladića), Međunarodni rezidualni mehanizam za žalbe na krivične sudove, presuda od 20. ožujka 2019. (Tužitelj protiv Karadžića), kao i presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. veljače 2007. godine, koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida,
Potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti zločina genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava ljudskih prava i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljno istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravom i obvezama i njihovim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi izbjegli ponavljanje i traženje održivog mira, pravde, istine i pomirenja, za koje učešće žrtava i preživjelih, kao i članova njihovih obitelji je središnje,
Pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina za borbu protiv nekažnjivosti i za osiguranje odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge neviđene zločine ostvarene kroz sustav međunarodnog krivičnog pravosuđa, u tom smislu prepoznaje poseban doprinos MKSJ-a i naglašava važnost da međunarodna zajednica bude spremna poduzeti kolektivnu akciju kroz Vijeće sigurnosti, u skladu s Poveljom, i od slučaja do slučaja za dalje osiguranje odgovornosti za i prevenciju genocida.
Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika glavnog tajnika za prevenciju genocida i odgovornosti za zaštitu; i ističući važnost redovnih brifinga o kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i govora mržnje i poticanja ranog podizanja svijesti o potencijalnom genocidu,
Također napominjući da krivično gonjenje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, ostaje središnje za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te do obnove i održavanja mira u Bosni i Hercegovini, te dalje prepoznajući tu snažnu regionalnu suradnju između nacionalnih tužiteljstava je od suštinske važnosti za njegovanje mira, pravde, istine i pomirenje među zemljama u regiji,
Napominjući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojoj je najmanje 8.372 života izgubljeno, tisuće je raseljeno, a obitelji i zajednice su devastirane:
1. Odlučuje se da se 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. koji se obilježava svake godine;
2. Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i obrazovni sustav, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, prema sprječavanju poricanja i iskrivljavanja pojave genocida u budućnosti;
3. Također bez rezerve se osuđuju radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava se važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici kako bi imale dostojanstven pokop i poziva se na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodno običajno pravo o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a,
6. Traži se od glavnog tajnika da uspostavi program informiranja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši sa svojim aktivnostima priprema za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje se traži od glavnog tajnika da na ovu rezoluciju skrene pažnju svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih nacija i organizacijama civilnog društva, na odgovarajuće poštivanje;
7. Pozivaju se sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresirane strane za obilježavanje Međunarodnog dana, uključujući posebne svečanosti i aktivnosti u znak sjećanja i počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti.
hms.ba/Hrvatsko nebo