Američki senatski odbor odobrio zakonski prijedlog o Zapadnom Balkanu i poslao ga Senatu: Srbija glavni problem

Vrijeme:5 min, 30 sec

 

Odbor za vanjsku politiku američkog Senata odobrio je u utorak prijedlog zakona o zapadnom Balkanu i poslat će ga na očitovanje gornjem domu Kongresa u punom sastavu, izvijestio je Glas Amerike u tekstu na hrvatskom jeziku. Srbija je u njemu označena kao najveći problem. Zanimljivo, za razliku od EU-a, diplomacija SAD-a i dalje Hrvatsku smatra pripadnom nepostojećoj „regiji Zapadnog Balkana” – u društvo s BiH, Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Albanijom i Kosovom.

„Obnovljena predanost“ SAD-a zemljama „Zapadnog Balkana”

Zakon je Senatu u svibnju prošle godine predala demokratska senatorica Jean Shahin, predsjednica senatskog pododbora za Europu, uz potporu kolega iz obje političke stranke. Shahin je u utorak u pisanoj izjavi za Glas Amerike naglasio da je prihvaćanjem zakonskog prijedloga Odbor za vanjsku politiku “poslao poruku obnovljene predanosti zemljama Zapadnog Balkana”.

“Napisao sam ovaj prijedlog zakona kako bih se usredotočio na mogućnosti jačanja naše predanosti i ulaganja u regiji, jačanjem trgovine i gospodarske suradnje, te jačanja američkih mehanizama za rješavanje zlonamjernog utjecaja, korupcije i drugih nastojanja da se potkopa. Najvažnija stvar je da, ako bude potpisan, zakon će kodificirati propise o postupanju s koruptivnim i antidejtonskim ponašanjem na zapadnom Balkanu, jasno stavljajući do znanja da SAD neće tolerirati napore da se potkopa mir i stabilnost u regiji s jednim od autora prijedloga zakona, Senator (Roger) Wicker na usvajanju zakona”, rekao je Shahin.

U dopunjenom tekstu prijedloga zakona, objavljenom na stranicama Odbora za vanjsku politiku, između ostalog, izražava se duboka zabrinutost stanjem demokracije u Srbiji.

“Parlamentarni i lokalni izbori u Srbiji – i ono što je uslijedilo neposredno nakon njih – razlog su za duboku zabrinutost u vezi sa stanjem demokracije u Srbiji, između ostalog i zbog konačnog izvješća Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a“, navodi se u tekstu zakonskog prijedloga pod nazivom “Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana”.

„Nepošteni“ izborni uvjeti u Srbiji

U tekstu prijedloga podsjeća se da je izvješće ODIHR-a utvrdilo da su postojali “nepošteni” izborni uvjeti, da je bilo “brojnih proceduralnih nedostataka, uključujući nedosljednu primjenu zaštitnih mjera tijekom glasovanja i prebrojavanja glasova te česte primjere prenapučenosti i kršenja tajnosti glasovanja, te da su brojni slučajevi grupnog glasovanja”. Ističe se i da se u izvješću navodi da se na nekim biračkim mjestima “glasovanje mora ponoviti”.

“ Organizacija za europsku sigurnost i suradnju također je izjavila da su dužnosnici u Srbiji optužili uglavnom mirne prosvjednike, oporbene stranke i civilno društvo za ‘pokušaj destabiliziranja vlade’, što je zabrinjavajuća optužba koja ugrožava sigurnost važnih elemenata srpskog društva” navodi se .

Opet se inzistira na dogovoru Srbije i Kosova i njihovu međusobnom priznanju

U tekstu prijedloga, među ostalim, stoji da Srbija i Kosovo trebaju hitno postići napredak u provedbi Aneksa Sporazuma o putu normalizacije odnosa koji je postignut u veljači prošle godine u Ohridu.

“Nakon što se postigne dovoljan napredak u provedbi aneksa, SAD bi trebao razmotriti unapređenje inicijativa za jačanje bilateralnih odnosa s obje zemlje, što bi moglo uključivati: uspostavljanje bilateralnog strateškog dijaloga s Kosovom i Srbijom, unapređenje konkretnih inicijativa za produbljivanje trgovine i ulaganja s obje zemlje zemalja“, navodi se u prijedlogu i kaže da bi SAD trebao nastaviti podupirati sveobuhvatni konačni sporazum između Kosova i Srbije temeljen na međusobnom priznanju.

Uz potporu senatora Rogera Wickera, Bena Cardina, Dicka Durbina i Chrisa Van Hollena, cilj prijedloga senatora iz New Hampshirea jest promicanje suradnje među zemljama Zapadnog Balkana, a i suradnje tih zemalja sa Sjedinjenim Državama.

Gotovo ista skupina senatora predložila je sličan zakon i prošlom sazivu Senata, no on nije prihvaćen.

Za uspostavu „regionalne inicijative za trgovinsku i gospodarsku konkurentnost“ i „Zajedničko regionalno tržište“

Prijedlog zakona, između ostalog, predviđa uspostavu regionalne inicijative za trgovinsku i gospodarsku konkurentnost, kodifikaciju dviju postojećih izvršnih uredbi o izricanju sankcija za korupciju i prijetnje miru i stabilnosti na zapadnom Balkanu, kao i pokretanje inicijative za borbu protiv korupcije koja bi uputila američkog državnog tajnika da pruži tehničku pomoć svim državama u izradi nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije.

U tekstu prijedloga, između ostalog, stoji da je korupcija i dalje problem Zapadnog Balkana i da je jedna od najvećih zaprjeka gospodarskom i političkom razvoju te regije, te da kampanje dezinformacija potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija, uključujući integritet izbora, u sedam zemalja [dakle i Hrvatske] Zapadnog Balkana.

Ukazuje se i na ovisnost Zapadnog Balkana o ruskim izvorima fosilnih goriva, što “koči njihove težnje ka europskim integracijama”, te se kaže da je smanjenje te ovisnosti u nacionalnom interesu SAD-a. Upozorava se i na rastući utjecaj Kine na Zapadnom Balkanu, što bi “također moglo imati štetan učinak na strateško natjecanje, demokraciju i gospodarsku integraciju s Europom”.

Također se ocjenjuje da je u obostranom interesu SAD-a i zemalja regije promicanje stabilnog i održivog gospodarskog rasta i razvoja u regiji, da su reforme i integracija s Europskom unijom dovele do značajnog demokratskog i gospodarskog napretka, ali da je stopa siromaštva i nezaposlenosti na Balkanu i dalje veća nego u susjednim članicama EU-a te da odlazak građana, posebice mladih, utječe na demografsku sliku svake zemlje. Dodaje se da postojeća regionalna gospodarska nastojanja, poput Zajedničkog regionalnog tržišta, Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana, imaju potencijal za poboljšanje gospodarskih uvjeta na Zapadnom Balkanu.

Protiv širenja „zloćudnog utjecaja Rusije“

Zakonski prijedlog također poziva na blisku koordinaciju s Europskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom [Velikom Britanijom] i drugim saveznicima i partnerima kada je riječ o sankcijama koje utječu na zemlje regije te na “usklađivanje napora što je više moguće” kako bi se pokazala jasna predanost poštivanju demokratskih principa.

Navedeno je i da je potrebno da SAD poveća svoje napore u suprotstavljanju kampanjama širenja zloćudnog utjecaja Rusije i “drugim destabilizirajućim i remetilačkim aktivnostima usmjerenim na Zapadni Balkan”, kroz suradnju s vladinim institucijama, političkim akterima, novinarima, civilnim društvom i poslovnim liderima (vođe u industriji).

Potpora ubrzanoj integraciji tih zemalja u EU i NATO, za one koji to žele i ispunjavaju uvjete

Zakonskim prijedlogom poziva se na potporu ubrzanoj integraciji tih zemalja u EU i NATO, za one koji to žele i ispunjavaju uvjete. Također se traži nastavak američke potpore razvoju civilnih društava, neovisnih medija, političke stabilnosti i modernih tržišnih gospodarstava.

Sjedinjene Države trebale bi dati “prioritet partnerstvima i programima za zemlje Zapadnog Balkana koje pokazuju predanost jačanju demokracije i poštivanju ljudskih prava”, navodi se u američkom prijedlogu zakona u kojem se ističe da je ta regija ključna za mir, stabilnost i prosperitet europskog kontinenta.

Regiju Zapadnog Balkana, prema definiciji američkog Kongresa, tvore Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Kako bi zakon bio prihvaćen, mora ga prvo odobriti Senat u punom sastavu, a zatim Zastupnički dom prije nego što ga potpiše predsjednik Joe Biden. Još nije poznato kada bi se Senat mogao očitovati o prijedlogu tog zakona.

 

Glas Amerike/Hrvatsko nebo