Milanovićev potez iznenadio je i kompletnu opoziciju, čak i lijevu i centrističku koja je prošlog utorak na Iblerovu trgu dogovorila da idu zajedno na izbore, a ni 24 sata kasnije krenula se raspadati. Jednog po jednog predstavnika devet stranaka koje su prošlog utorka pristale ući u koaliciju sa SDP-om danas su nazivali iz SDP-a, uglavnom Peđa Grbin, te ih pitali ostaju li u dogovorenoj koaliciji nakon novih okolnosti ili ne ostaju.
– Tko ostane izvan ove priče koju sada vodi Zoran Milanović, a pripada ljevici i centru, mora biti svjestan da ga nakon izbora više nema – komentar je koji se čuo iz ovih redova. Ono što je već jučer bilo jasno je da u izbornoj priči, koju sada vodi Milanović, neće biti Možemo jer oni dalje nastavljaju, kako su jučer rekli, sa svojom pričom. Ulazak Milanovića u utrku vjerojatno znači da od točkaste koalicije s Možemo nema više ni točkice. Inače, u Možemo smatraju kako im je Milanovićeva odluka da sudjeluje na izborima dobro i došla jer će svi nezadovoljni na ljevici Milanovićem glas dati njima.
Upućeni u Milanovićev današnji potez uvjereni su da će ankete odmah pokazati rast lijeve koalicije i da će SDP biti relativni izborni pobjednik. Isti procjenjuju kako Milanović, koji oko sebe ima većinu oporbe, bez problema može sastaviti novu vladu jer ima znatno veći koalicijski potencijal od HDZ-a. On, za razliku od Plenkovića, kažu izvori iz SDP-a, može i s Mostom, pa čak i s Domovinskim pokretom, budu li i njihovi mandati potrebni za većinu. Iz Mosta se do zaključenja ovog izdanja nije mogla dobiti nikakva reakcija, a da o tome što će učiniti Milanović unaprijed nisu imali pojma iščitava se iz činjenice da su danas predstavili Nikolu Grmoju kao vlastitog kandidata za premijera. Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava procijenio je, pak, kako nakon Milanovićeve objave više ništa neće biti isto i poručio kako će stranačka tijela DP-a “pomno promotriti refleksiju ove odluke”.
Osim političkog potresa, Milanović je danas otvorio i niz ustavnopravnih nedoumica, budući da predsjednik igra nemalu ulogu u provedbi parlamentarnih izbora. Osim toga, nakon provedenih izbora onom tko uspije okupiti parlamentarnu većinu predsjednik povjerava mandat za sastavljanje vlade. Jasno je i kako predsjednička dužnost nije spojiva sa zastupničkom, na koju se sad Milanović kandidira, no iz njegove objave na društvenim mrežama proizlazi kako ostavku na predsjedničku dužnost namjerava podnijeti tek nakon parlamentarnih izbora, odnosno, kako je napisao, nakon pobjede na tim izborima.
“Nakon izborne pobjede u koju sam siguran, odstupit ću sa svoje dužnosti Predsjednika Republike i uz potporu nove većine u Hrvatskome saboru preuzeti odgovornost za vođenje Vlade”, napisao je Milanović i pridodao kako do preuzimanja nove dužnosti nastavlja obnašati predsjedničku funkciju.
Što znači pobjeda
Ovakav je razvoj događaja zatekao i ustavnopravne krugove, profesorica s Riječkog pravnog fakulteta Sanja Barić tumači kako je ovakva Milanovićeva namjera duboko protuustavna.
– Iako to nije izrijekom propisano u Izbornom zakonu, iz cjelokupnog duha Ustava i niza njegovih odredbi proizlazi da je ovakva situacija nedopuštena, od odredbi koje govore da predsjednik države ne može obnašati ni jednu drugu javnu dužnost, do onih koje govore o njegovoj zadaći da se brine o usklađenom djelovanju i stabilnosti vlasti – kaže profesorica, posebno apostrofirajući kako je nejasno što Milanoviću zapravo znači pobjeda na izborima.
– Znači li to da bi morao imati 76 mandata? Što onda? – pita se Barić. Ocijenila je zato da bi se o ovoj situaciji svakako trebao oglasiti Ustavni sud, a hoće li, pitali smo njegova predsjednika Miroslava Šeparovića. “Nećemo ništa komentirati izvan ustavnosudskih postupaka koji će se eventualno voditi ped Ustavnim sudom”, otpisao nam je Šeparović.
