Dr. Željko Jozić po četvrti put dobio mandat ravnatelja Instituta za hrvatski jezik

Vrijeme:2 min, 58 sec

 

Dr. Željko Jozić ponovno je izabran za ravnatelja Instituta za hrvatski jezik, priopćio je taj institut na svojoj stranici. Nije objavio je li bilo i drugih kandidata ili je Jozić, koji je neprekidno ravnatelj od 15. svibnja 2012., bio jedini kandidat. Odluku je, kako je priopćio Institut, donijelo Upravno vijeće Instituta za hrvatski jezik, u kojem su prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, inače savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, Ivana Mamić, mag. ling. i mag. philol. germ., dr. sc. Marijana Horvat i dr. sc. Ivana Matas Ivanković. Tu odluku donijeli su, kako navodi Institut, na sjednici održanoj prije osam dana, 26. veljače. Odluka je bila jednoglasna. Novi mandat Joziću traje do g. 2028., kada će on, rođen 1970. u Vinkovcima, navršiti 58 godina.

Prvi mandat dr. Jozić je dobio kada je ministar znanosti bio Željko Jovanović (SDP), a predsjednik vlade Zoran Milanović (SDP). Ponovno je dobio četverogodišnji mandat g. 2016., kada je ministar kulture bio Zlatko Hasanbegović (nestranački, zatim HDZ), ministar znanosti Predrag Šustar (HDZ), a predsjednik vlade Tihomir Orešković (nestranački). Još jedan mandat dobio je g. 2020., kao jedini kandidat na (potiho raspisanom) natječaju, kada je ministrica znanosti bila Blaženka Divjak (HNS), a predsjednik vlade Andrej Plenković (HDZ). Sada je ministar znanosti Radovan Fuchs, a predsjednik vlade Andrej Plenković.

Jozića su otkako je postao ravnatelj pratile i određene kontroverze. Prijeporan je bio Hrvatski pravopis što ga je „njegov“ Institut žurno priredio nakon što je dobio mandat uz potporu ministra Jovanovića, a koji su mnogi jezikoslovci, filolozi i književnici ocijenili kao korak unatrag prema nekim rješenjima iz bivšega ’hrvatsko-srpskog’ pravopisa, kakva su bila donekle nadvladana još „londoncem“ – pravopisnim priručnikom što su ga g. 1971. priredili Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš, a koji je odmah nakon tiskanja bio zaplijenjen te je veliku njegovu nakladu jugoslavenska policija odnosno Udba uništila. Ministar  Jovanović proglasio je „Jozićev pravopis“ – a ne prethodno u više izdanja i u velikim nakladama tiskani i dotjerivani Hrvatski pravopis (“londonac”) Babić-Moguš-Ham, obvezatnim,točnije: “preporučenim”, u hrvatskom školstvu. No čini se da ta odluka već dugo nije na snazi. Osim toga, i inačica rječnica što su ga IHJJ i Školska knjiga objavili g. 2012. razlikuje se u nekim prijepornim pravopisnim detaljima od one koja je g. 2019. objavljena na mrežnoj stranici IHJJ-a. Još jedna kontroverza.

Osim toga, Jozić je davao kontradiktorne izjave i o potrebi Zakona hrvatskog jezika: najprije je prije desetak godina najavio njegovu izradu, zatim se nakon više godina odlučno izjavljivao da zakon nije potreban, a takvo stajalište ponovio je neposredno nakon što je Matica hrvatska prije dvije godine objavila da priređuje nacrt tog zakona. Naposljetku je zdušno pozdravio donošenje tog zakona, koji predviđa da će Institut biti zastupljen svojim predstavnikom u Vijeću za hrvatski jezik, koje tek treba formirati. Nedemantirane tvrdnje govore da je Jozić odigrao važnu ulogu, na zamolbu iz Ministarstva znanosti, u redigiranju nacrta koji je Matica prethodno izradila i dostavila ga ministru Fuchsu.

Matica hrvatska nikada nije objavila tekst svog izvornog nacrta, tako te se ne može usporediti taj tekst s konačnom verzijom zakona što ga je najzad krajem siječnja, na prijedlog Vlade, prihvatio Hrvatski sabor.

Autoriziranu biografiju starog-novog ravnatelja može se pročitati OVDJE.

Jozićev institut nedavno je iz svog naziva izbacio dodatak (Institut za hrvatski jezik…) „…i jezikoslovlje“, tako da se sada naziva kraće: „Institut za hrvatski jezik.

Naslovna slika:

Željko Jozić (desno) rukuje se s tadašnjim ministrom znanosti Željkom Jovanovićem, g. 2013.

Povezano:

Jezični zakon između politikantstva, centralizacije i novca

 

IHJ/Hrvatsko nebo