Rast BDP-a u BiH iznosit će 2,8 posto, 0,4% više od predviđenog globalnog rasta
Ekonomija BiH će imati određeni uzlet u odnosu na 2023. godinu, kada je aktivnost, prema najnovijim procjenama, porasla za 2,2 posto
To znači da će ekonomija BiH imati određeni uzlet u odnosu na 2023. godinu, kada je aktivnost, prema najnovijim procjenama, porasla za 2,2 posto. Domaće gospodarstvo, prema prognozama ove financijske institucije, dodatno će ubrzati rast tijekom 2025., i to na 3,4 posto. Kada je u pitanju globalni rast, Svjetska banka upozorila je da će biti usporen treću godinu zaredom te da posljedice pandemije COVID-19, rata u Ukrajini i naglih skokova inflacije te kamatnih stopa diljem svijeta upućuju da će u prvoj polovini ovog desetljeća biti ostvaren najgori učinak u posljednjih 30 godina. Svjetska banka predviđa da će globalni bruto domaći proizvod vjerojatno porasti za 2,4% ove godine. Usporedbe radi, u 2023. godini rast je iznosio 2,6%, u 2022. godini 3%, a u 2021. godini 6,2%, kada je došlo do oporavka nakon okončanja pandemije. Što se tiče susjeda, Svjetska banka je blago povisila procjenu rasta crnogorskog gospodarstva za ovu godinu na 3,2%. Svjetska banka predviđa da će rast BDP-a u Hrvatskoj u 2024. godini iznositi 2,7%, što je znatno više od prognoze za eurozonu (+0,7%), ali i manje od mnogih država u okruženju. Prognoze za Srbiju iznose 3%, Kosovo 3,9%, a Albaniju 3,2%. Svjetski gospodarski rast u razdoblju 2020. – 2024. slabiji je nego u bilo kojem drugom petogodišnjem razdoblju od 1990. godine naovamo, a mogao bi i dodatno oslabjeti. Globalna ekonomija će do kraja 2024. ostvariti najsporiji rast BDP-a u posljednjih 30 godina, pokazuje najnovije izvješće Svjetske banke o globalnim ekonomskim izgledima, piše Nova ekonomija. Prema jednom od kriterija, kako navodi, globalna ekonomija je na boljem mjestu nego što je bila prije godinu dana jer se rizik od globalne recesije povukao, uglavnom zbog snage američke ekonomije. – U međuvremenu su srednjoročni izgledi zamračeni za mnoge ekonomije u razvoju zbog usporavanja rasta u većini velikih ekonomija, spore globalne trgovine i najstrožih financijskih uvjeta u desetljećima. Očekuje se da će rast globalne trgovine u 2024. biti samo polovina prosjeka u desetljeću prije pandemije – naveli su.
Rast siromaštva
Troškovi pozajmljivanja za gospodarstva u razvoju, posebno ona s lošim kreditnim rejtingom, kako se navodi, vjerojatno će ostati visoki s globalnim kamatnim stopama koje su se zadržale na najvišim razinama u četiri desetljeća u uvjetima prilagođenim inflaciji. Kako je navela Svjetska banka, zemlje s niskim prihodima trebale bi rasti 5,5%, što je slabije nego što se prije očekivalo. – Do kraja 2024. oko 40% zemalja s niskim prihodima i dalje će biti siromašnije nego što su bile uoči pandemije COVID-19. U naprednim ekonomijama, u međuvremenu, rast je trebao usporiti na 1,2% ove godine s 1,5% u 2023. – navela je Banka. Razvijena gospodarstva porast će za 1,2%, izračunali su u Banci, nakon 1,5-postotnog rasta u 2023. – Rast će ostati slab i u kratkoročnoj perspektivi pa će mnoge zemlje u razvoju, osobito one najsiromašnije, zaglaviti u zamci paralizirajućeg duga i otežanog pristupa hrani za gotovo svakog trećeg stanovnika – upozorio je glavni ekonomist i viši potpredsjednik Svjetske banke Indermit Gill. Svijet se bliži sredini desetljeća koje je trebalo biti transformativno desetljeće razvoja, a globalno će gospodarstvo do kraja 2024. postaviti žalostan rekord najslabijeg rasta aktivnosti u pola desetljeća u 30 godina, primjećuju u Svjetskoj banci.
večernji.ba / Hrvatsko nebo