Obitelji otetih Izraelaca: život u neizvjesnosti
Vrijeme:5 min, 28 sec
Obitelji taoca koje su teroristi Hamasa oteli i odvukli u Gazu, nadaju se da će se njihovi najmiliji uz međunarodno posredovanje pa i uz pomoć Njemačke vratiti kući. DW je razgovarao s nekima od njih.
Yair Moses ima problema sa spavanjem i izgleda iscrpljeno. Od subote, 7. listopada, kada su Hamasovi teroristi napali izraelski kibuc Nir Oz u blizini granice s Gazom, on je izgubio kontakt sa svojim roditeljima Margalit i Gadi ali i s ostalom rodbinom. “Ne znamo što im se dogodilo. Jesu li dobro? Jesu li ozlijeđeni? Moja majka je jako bolesna. Mora imati svoj lijek”, kaže Moses za DW.
Ovog utorka, 17. listopada, Moses je stajao ispred njemačkog veleposlanstva u Tel Avivu, držeći fotografije svojih roditelja. Oni su razvedeni, a nova supruga njegovog oca je također nestala, kao i njena kćerka i dvije unuke. Moses je tamo stajao s članovima ostalih obitelji otetih. Neki od njih imaju duboke veze s Njemačkom ili posjeduju dvojno njemačko-izraelsko državljanstvo.
Svi su čekali na razgovor s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, koji je u utorak doputovao u Izrael kako bi iskazao solidarnost sa napadnutom zemljom. On se sastao s obiteljima čiji su rođaci nestali i za koje se vjeruje da ih drže kao taoce u Gazi. Yair Moses se nada da će Njemačka pomoći i potaknuti oslobađanja taoca. „Pritisak treba doći iz cijelog sveta, a mi smo mu (Scholzu) zahvalni što je došao”, dodaje Moses.
Dug proces identifikacije žrtava
Mosesova majka Margalit se službeno vodi kao nestala. “Donijeli smo DNK uzorke policiji, ali još nismo dobili odgovor”, priča njen brat Hanan Cohen za DW. „Znamo samo da je njen telefon lociran negdje u Gazi. I da je njen bivši suprug Gadi isto tako talac u Gazi. Ali ne znamo sa sigurnošću što se dogodilo mojoj sestri, niti Gadijevoj drugoj ženi i djeci. ”
Proces identifikacije ubijenih tijekom terorističkih napada 7. listopada još traje, a neki još ne znaju što se dogodilo s njihovom rodbinom.
Izraelska vojska je do sada obavijestila obitelji 203 otete osobe da se njihovi najmiliji drže u Gazi, potvrdio je njezin glasnogovornik u četvrtak, 19. listopada. Terorističke organizacije Hamas i Islamski džihad tvrde da drže oko 250 taoca, uključujući civile i vojnike. Izraelska vlada objavila je rat nakon terorističkih napada Hamasa na više od 20 židovskih zajednica na jugu Izraela, gdje su teroristi ubili stotine civila i vojnika i uzeli taoce.
Od tada je ubijeno oko 1.400 Izraelaca, među njima veliki broj civila. U Pojasu Gaze pod upravom Hamasa, u kojem živi oko 2,2 milijuna stanovnika. Prema informacijama lokalnih palestinskih vlasti, više od 3.700 ljudi je ubijeno u izraelskom bombardiranju ove enklave.
Deseci tisuća stanovnika Gaze je napustilo svoje domove tijekom opsade koju je uveo Izrael uz obećanje da će u potpunosti iskorijeniti Hamas s tog područja.
Pritisak na vladu
S obzirom na to da rat traje gotovo dva tjedna, rođaci i prijatelji nestalih i otetih podigli su šator u blizini Kiriye, kompleksa izraelskog Ministarstva obrane u središtu Tel Aviva, kako bi izvršili pritisak na vladu da vrati taoce kući. Vjeruje se da će prijeteća invazija na Gazu zakomplicirati njihovo spašavanje ili bilo kakve potencijalne pregovore za razmjenu taoca. Hamas i druge militantne grupe tvrde da je do sada više od 20 taoca ubijeno u masovnim izraelskim zračnim napadima na Gazu.
Orly Bar Kima iz Tel Aviva sječe i dijeli prisutnima žute presavijene vrpce, koje se stavljaju na rever. Ljudi tu stoje i drže slike nestalih i otetih. Neki dijele i bijele ruže. “Želimo poručiti našoj vladi i cijelom svijetu da želimo da nam vrate našu djecu. Želimo da nam vrate naše majke i bake”, kaže Orly Bar Kima za DW. “Odgovornost je vlade da ih vrati.” Trenutno nije poznato vode li se indirektni pregovori o sudbini otetih. Neki od prisutnih su ljuti zbog „sporog odgovora vlade”.
U nedjelju, 15. listopada, premijer Benjamin Netanyahu se sastao s nekim obiteljima nestalih, obećavajući da će taoce vratiti kućama. Bio je to prvi sastanak ove vrste, više od tjedan dana nakon terorističkih napada.
Šef izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi navodno je u subotu rekao da trenutno nema aktivnih pregovora. Istodobno, pojačani su međunarodni napori da se osigura oslobađanje taoca.
To pitanje je bilo na dnevnom redu tijekom kratkog posjeta američkog predsjednika Joea Bidena Izraelu u srijedu, jer je među nestalima i otetima i nekoliko američkih državljana. Američki predsjednik pozvao je da se Međunarodnom Crvenom križu omogući pristup taocima i rekao da SAD “rade s partnerima u cijeloj regiji” na rješavanju problema.
Posjet američkog predsjednika također je rezultirala najavama da će Egipat i Izrael dozvoliti ograničenom broju kamiona s humanitarnom pomoći prelazak preko zatvorenog graničnog prijelaza Rafah i prebacivanja pomoći iz Egipta u Gazu. Očekuje se, kako navode iz Bijele kuće, da će prvi kamioni krenuti najranije u petak (20. listopada). Situacija za civilno stanovništvo u Pojasu Gaze dramatično se pogoršala jer je Izrael prekinuo opskrbu strujom, vodom i hranom.
Dostava pomoći Gazi razbjesnila obitelji nekih taoca
Izrael je rekao da neće dozvoliti pomoć preko vlastitih graničnih prijelaza s Pojasom Gaze, koji su potpuno zatvoreni, sve dok Hamas ne oslobodi taoce. Ali iz Ureda premijera Netanyahua je priopćeno da će dozvoliti da se iz Egipta na jug Pojasa Gaze dostave voda, lijekovi i hrana i to tako dugo dok se jamči da pomoć neće stići do Hamasa.
Dogovor o potencijalnoj isporuci pomoći naišao je na oštre kritike “Foruma obitelji nestalih i odvedenih”, koja je formirana kako bi predstavila obitelji otetih taoca. U priopćenju koje je objavila ova krovna grupa, navodi se da je odluka da se dozvoli humanitarna pomoć Gazi „užasna”.
U prošlosti su zemlje poput Egipta i Katara pomagale u posredovanju između Hamasa i Izraela. Također se navodi da je Njemačka bila uključena u posredovanje oko razmjene zarobljenika između libanske šijitske militantne grupe Hezbolah i Izraela 2008.
Izrael i Hamas su posljednji put indirektno pregovarali o sporazumu o razmjeni zarobljenika 2011. godine, kada je jedan izraelski vojnik, zarobljen 2006. godine, pušten nakon pet godina u zamjenu za 1.000 palestinskih zatočenika iz izraelskih zatvora.
Ali ovoga puta, s velikim brojem taoca, među kojima su civili, uključujući starije osobe, djecu i mlade, zadatak je puno složeniji.
Za obitelj Margalit Moses, svaki dan je noćna mora.
“Bilo koja vijest je bolja nego ništa ne znati”, kaže njen brat Hanan Cohen. “Čak i ako je mrtva. Moram to znati.”
dw.com/hr/Hrvatsko nebo
