Rusija i Ukrajina pred Međunarodnim sudom pravde

Ukrajina je pokrenula postupak još 26. veljače prošle godine, dva dana nakon početka ruske invazije. Od tada je prema procjeni UN-a život u ratu izgubilo najmanje 9.600 ljudi.

O čemu se radi?

Radi se o početku onoga što Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom”. Invazija je opravdana time da Ukrajina navodno provodi genocid nad ruskim stanovništvom u Donbasu. Kijev pak optužuje Moskvu da krši konvenciju upravo tako što izmišlja genocid.

Prema članku 1. te Konvencije, koju je jednoglasno usvojila Opća skupština UN-a još 1948. godine, sve države su dužne spriječiti ili kažnjavati genocid. I Rusija i Ukrajina su potpisnice konvencije.

„Ukrajina u načelu tvrdi da je Rusija lažnom tvrdnjom da se vrši genocid samo tražila izgovor za vojnu operaciju i tako zloupotrijebila članak 1. Konvencije”, kaže nam Sergej Vasiliev, profesor prava na Sveučilištu u Amsterdamu.

Na prvom saslušanju u ožujku prošle godine Rusija nije sudjelovala, tvrdeći da Sud u Hagu nije nadležan i da ukrajinski zahtjev ne spada u ono što regulira Konvencija.

U listopadu prošle godine Rusija je pak službeno pokrenula postupak da se utvrdi je li Međunarodni sud pravde uopće nadležan.

Kako će teći saslušanje?

U ponedjeljak predstavnici Ruske Federacije iznose argumente, a u utorak to čine predstavnici Ukrajine.

U srijedu bi argumente trebale iznijeti i 32 zainteresirane države. Većina su članice EU-a, ali tu su Kanada, Australija i Velika Britanija.

Saslušanja bi trebala biti dovršena do 27. rujna.

Kakav može biti ishod?

Međunarodni sud pravde treba odlučiti o svojoj nadležnosti. Profesor Vasiliev kaže da su oba ishoda moguća.

Odluka se očekuje narednih mjeseci, što je brzo za standarde međunarodnog pravosuđa. Tek ako se Sud oglasi nadležnim, moći će ući u suštinu slučaja.

Prema pravilima Suda, rasprava o suštini ukrajinske optužbe protiv Rusije prekinuta je onog trenutka kad je Moskva uložila žalbu zbog navodne nenadležnosti suda.

Što će presuda značiti za Ukrajinu?

Vasiliev kaže da bi važna mogla biti tek eventualna kasnija presuda o samom predmetu.

Ako bi se utvrdilo da je Rusija lažno koristila optužbe za genocid kako bi opravdala invaziju, bio bi to „jasan nalaz pravosudnog organa UN-a da je Rusija odgovorna kao država što bi moglo dovesti do naloga da plati reparacije”, pojašnjava profesor.

Dodaje da bi, ako slučaj uđe u meritum, suđenje moglo potrajati nekoliko godina.

Što je s optužbama za agresiju?

Već duže se raspravlja o formiranju posebnog suda koji bi se bavio zločinom agresije.

Međunarodni sud pravde se bavi samo odgovornošću država, dok bi gonjenje agresije podrazumijevalo i odluku o „osobnoj odgovornosti političkog i vojnog vrha Ruske Federacije“, kaže Vasiliev.

Međunarodni kazneni sud – također sa sjedištem u Hagu – nadležan je za gonjenje počinitelja agresije, baš kao i ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. No ni Ukrajina niti Rusija nisu podržale statut ovog Suda, pa on nema nadležnost, kaže Vasiliev.

Ipak, taj Sud je pokrenuo istragu ratnih zločina na ukrajinskom teritoriju gdje ima nadležnost. Izdao je nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog navodnog organiziranja otmice djece iz Ukrajine.

U srpnju je u Hagu otvoren Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine. On bi trebao pripremati eventualne sudske postupke.