Zavrne li Bruxelles “slavinu”, posljedice u BiH osjetit će se na svakom koraku
DOSADAŠNJA FINANCIJSKA POMOĆ EUROPSKE UNIJE ZA BIH MJERI SE U MILIJARDAMA EURA
Europska komisija odobrila je nedavno četiri projekta za Bosnu i Hercegovinu vrijedna 298 milijuna eura. Ukupna investicija omogućena ovim grantovima, s pozajmicama od međunarodnih financijskih institucija, iznosi 788 milijuna eura, piše Večernji list BiH.
Pozornost je privukla činjenica da su svi odobreni projekti iz entiteta Federacija BiH, a ni jedan iz Republike Srpske. Iako su iz Bruxellesa poručili kako je razlog činjenica da iz RS-a nije ponuđen ni jedan kvalitetan projekt koji bi se financirao sredstvima iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), jasno je da Europska unija šalje izravnu poruku srpskom političkom čelništvu u BiH. Još u veljači prošle godine Europska komisija jasno je demonstrirala kako se novac, odnosno financijska pomoć, može koristiti kao sredstvo pritiska na političke lidere u Bosni i Hercegovini koji djeluju destruktivno. Kao odgovor na političku krizu koju je tada izazvalo rukovodstvo RS-a, Europska komisija objavila je kako je obustavljeno financiranje dvaju infrastrukturnih projekata duž koridora Vc u vrijednosti od 600 milijuna eura financiranih kroz WBIF. Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF) predstavlja zajedničku financijsku platformu Europske komisije, financijskih organizacija, država članica EU-a i Norveške u cilju unaprjeđenja suradnje u investicijama javnog i privatnog sektora u funkciji društveno-ekonomskog razvoja regije i doprinosa europskim integracijama zapadnog Balkana. A u posljednjoj raspodjeli sredstava za projekte BiH je, konkretnije Federaciji BiH, pripalo više od polovine iznosa namijenjenog za zemlje zapadnog Balkana. Da su u RS-u dobro shvatili poruku iz Bruxellesa, pokazala je i reakcija entitetskog predsjednika Milorada Dodika, koji je zaprijetio da će kroz državne institucije, gdje se daje konačna suglasnost za međunarodne ugovore, uključujući i financijske kredite i grantove, blokirati bespovratna sredstva koja je EU odobrio za četiri projekta u Federaciji. RS je kandidirao osam projekata za obnovu vodoopskrbne i kanalizacijske mreže. Ni jedan nije odobren u Europskoj komisiji. Ako se uzme u obzir da su kandidirani projekti iz Doboja, Gradiške, Laktaša, Prijedora, Prnjavora, Teslića, Trebinja i Vukosavlja, očito je da u Bruxellesu nema “zelenog svjetla” za projekte u lokalnim zajednicama u kojima je na vlasti Dodikov SNSD. Izuzetak je tek Teslić, gdje je načelnik aktualni predsjednik SDS-a Milan Miličević.
Iako je predsjednik RS-a najavio mogućnost okretanja tog entiteta drugim financijerima i kreditorima, to teško može nadomjestiti sredstva Europske unije kao, općenito gledano, glavnog donatora i zajmodavca.
Financijske sankcije
Korištenje financijske pomoći kao sredstva pritiska na institucije i političare za koje EU smatra da rade na destabilizaciji i blokiraju napredak BiH sve više prizivaju i zapadni dužnosnici. Pojavile su se informacije da su i druge međunarodne financijske institucije, poput Svjetske banke, spremne uskratiti financijsku pomoć onima koji destabiliziraju BiH. Financijske sankcije, čak i kada nisu javno obznanjene, mogu imati veliki utjecaj na ekonomsku sliku cijele BiH.
večernji.ba / Hrvatsko nebo