Zavrne li Bruxelles “slavinu”, posljedice u BiH osjetit će se na svakom koraku

Vrijeme:3 min, 10 sec

 

DOSADAŠNJA FINANCIJSKA POMOĆ EUROPSKE UNIJE ZA BIH MJERI SE U MILIJARDAMA EURA

Europska komisija odobrila je nedavno četiri projekta za Bosnu i Hercegovinu vrijedna 298 milijuna eura. Ukupna investicija omogućena ovim grantovima, s pozajmicama od međunarodnih financijskih institucija, iznosi 788 milijuna eura, piše Večernji list BiH.

Što kaže Komisija

Pozornost je privukla činjenica da su svi odobreni projekti iz entiteta Federacija BiH, a ni jedan iz Republike Srpske. Iako su iz Bruxellesa poručili kako je razlog činjenica da iz RS-a nije ponuđen ni jedan kvalitetan projekt koji bi se financirao sredstvima iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), jasno je da Europska unija šalje izravnu poruku srpskom političkom čelništvu u BiH. Još u veljači prošle godine Europska komisija jasno je demonstrirala kako se novac, odnosno financijska pomoć, može koristiti kao sredstvo pritiska na političke lidere u Bosni i Hercegovini koji djeluju destruktivno. Kao odgovor na političku krizu koju je tada izazvalo rukovodstvo RS-a, Europska komisija objavila je kako je obustavljeno financiranje dvaju infrastrukturnih projekata duž koridora Vc u vrijednosti od 600 milijuna eura financiranih kroz WBIF. Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF) predstavlja zajedničku financijsku platformu Europske komisije, financijskih organizacija, država članica EU-a i Norveške u cilju unaprjeđenja suradnje u investicijama javnog i privatnog sektora u funkciji društveno-ekonomskog razvoja regije i doprinosa europskim integracijama zapadnog Balkana. A u posljednjoj raspodjeli sredstava za projekte BiH je, konkretnije Federaciji BiH, pripalo više od polovine iznosa namijenjenog za zemlje zapadnog Balkana. Da su u RS-u dobro shvatili poruku iz Bruxellesa, pokazala je i reakcija entitetskog predsjednika Milorada Dodika, koji je zaprijetio da će kroz državne institucije, gdje se daje konačna suglasnost za međunarodne ugovore, uključujući i financijske kredite i grantove, blokirati bespovratna sredstva koja je EU odobrio za četiri projekta u Federaciji. RS je kandidirao osam projekata za obnovu vodoopskrbne i kanalizacijske mreže. Ni jedan nije odobren u Europskoj komisiji. Ako se uzme u obzir da su kandidirani projekti iz Doboja, Gradiške, Laktaša, Prijedora, Prnjavora, Teslića, Trebinja i Vukosavlja, očito je da u Bruxellesu nema “zelenog svjetla” za projekte u lokalnim zajednicama u kojima je na vlasti Dodikov SNSD. Izuzetak je tek Teslić, gdje je načelnik aktualni predsjednik SDS-a Milan Miličević.

Iako je predsjednik RS-a najavio mogućnost okretanja tog entiteta drugim financijerima i kreditorima, to teško može nadomjestiti sredstva Europske unije kao, općenito gledano, glavnog donatora i zajmodavca.

Financijske sankcije

– Europska unija najveći je trgovinski partner Bosne i Hercegovine i pružatelj financijske pomoći te istinski partner BiH koji ulaže u budućnost ove zemlje kako bi se u svim aspektima približila EU. Izaslanstvo EU-a u BiH od 1996. godine realiziralo je projekte u vrijednosti iznad 3,7 milijardi eura u grantovima za rekonstrukciju, vladavinu prava, održivu ekonomiju, obrazovanje i zapošljavanje, promet, poljoprivredu i ruralni razvoj te druge ključne oblasti u BiH. U proteklom desetljeću Izaslanstvo EU-a u BiH provelo je oko 1000 projekata u vrijednosti blizu milijardu eura grantova. Sredstva kojima se upravlja preko Izaslanstva EU-a u BiH nisu jedini izvor financiranja EU-a od kojeg BiH ima koristi. Bosna i Hercegovina ostvaruje koristi iz različitih proračunskih izvora koji se isplaćuju preko raspoloživih lokalnih i regionalnih fondova. Investicijski okvir za zapadni Balkan je, primjerice, financirao 74 projekta u oblastima životne sredine, prometa, energetike i socijalne zaštite u vrijednosti od 732,6 milijuna eura u grantovima – navode u Izaslanstvu EU-a u BiH.

Korištenje financijske pomoći kao sredstva pritiska na institucije i političare za koje EU smatra da rade na destabilizaciji i blokiraju napredak BiH sve više prizivaju i zapadni dužnosnici. Pojavile su se informacije da su i druge međunarodne financijske institucije, poput Svjetske banke, spremne uskratiti financijsku pomoć onima koji destabiliziraju BiH. Financijske sankcije, čak i kada nisu javno obznanjene, mogu imati veliki utjecaj na ekonomsku sliku cijele BiH.

Autor:Dragan Jurić

večernji.ba / Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)