Digitalni nomad, Nizozemac koji od g. 2006. živi „hrvatski san“ – i zapošljava druge

Pod naslovom “Nizozemac živi ‘hrvatski san’ i priprema novu domovinu za buduće generacije” objavljen je danas na Aljazeeri razgovor, koji je vodila Elma Ljubčić, s Jan De Jong-om o tomu kako je Hrvatska postala njegov dom, o važnosti zakonske regulacije boravka digitalnih nomada te o glavnim razlikama u poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj i Nizozemskoj. Prenosimo razgovor.

• U Hrvatsku ste (iz Nizozemske) došli u svojim ranim dvadesetima, kao student, i ostali. Šta je to što je presudilo da svoj boravak ne samo produžite, nego prebacite tu?

– Sa 17 godina počeo sam raditi u tvrtci M+ Group u Nizozemskoj. Nju je osnovao Mato Božić, koji je rođen u Brčkom, u Bosni i Hercegovini, ali se sa sedam godina s roditeljima preselio u Nizozemsku. Na završnoj godini studija obratio sam mu se s idejom o širenju tvrtke u Hrvatsku, zbog njegovih hrvatskih korijena. Ideja mu se svidjela, a ostalo je povijest.

Nažalost, Mato je preminuo prošlog mjeseca. Bio je moj prijatelj, moj prvi poslovni partner i razlog zbog kojeg zam završio u Hrvatskoj.

• Tada digitalni nomadi nisu postojali, a bukvalno ste na početku mogli biti upravo to. Kako je počela cijela priča o digitalnim nomadima i koja je konkretno Vaša uloga u zagovaranju i provođenju u djelo ideje o vizama za digitalne nomade u Hrvatskoj?

– Iako nisam rođen u Hrvatskoj, Hrvatska je moja domovina. Moja supruga, s kojom imam četvero djece, je Hrvatica. Kao obitelj, svoju budućnost planiram u Hrvatskoj, a kao roditelj i poduzetnik imam veliku želju pripraviti Hrvatsku za buduće generacije.

Kada smo početkom 2020. svi završili u izolaciji zbog pandemije, hrvatska ekonomija je, s obzirom na to da znatno ovisi o sektoru turizma, pretrpjela velik udarac. Mnogi su preko noći počeli raditi na daljinu (od kuće) i ja sam to vidio kao veliku prigodu za Hrvatsku. Mislio sam – ako ljudi mogu raditi od kuće ili s bilo kojeg mjesta, zašto onda ne bi radili iz Hrvatske. Hrvatska nudi izvrstan način života, to je sigurna zemlja s prekrasnom prirodom, s više od 1.000 otoka, dobrom klimom, dobrom internet vezom i odličnom povezanošću s ostatkom Europe.

Tako sam jednog dana na LinkedInu objavio otvoreno pismo u kojem sam pitao premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da razmisli o uvođenju vize za digitalne nomade. Nakon 44 dana sastali smo se u njegovu uredu, gdje sam dobio punu podršku za tu zakonsku promjenu. Za pet mjeseci promijenili smo dva zakona i dvije uredbe, čime je Hrvatska postala druga zemlja u Europi, a sedma na svijetu koja je digitalnim nomadima dala dozvolu za boravak.

• No, Vaš utjecaj daleko je širi. Vođeni Vašim primjerom, nekoliko poduzetnika iz Bosne i Hercegovine poduzelo je iste korake, a za pomoć su Vam se obratile i kolege iz Crne Gore. Možete li načiniti neku paralelu između Hrvatske i Crne Gore te Bosne i Hercegovine?

– Mislim da je cijela ova regija vrlo zanimljiva i da su Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina savršene za digitalne nomade.

Kao što sam već spomenuo, zemlje u ovoj regiji prekrasne su, nude pristupačan životni standard, sigurnost, izvrsnu i zdravu hranu. Hrvatska je unutar šengenske zone, ostale zemlje nisu. Mnogi digitalni nomadi zainteresirani su upravo da se malo odmaknu od Schengena, pa bi to mogli uraditi odlaskom u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru ili Srbiju.

Da, točno je, dao sam podršku Crnoj Gori da uvođenjem viza za digitalne nomade krene stopama Hrvatske. Isto ću u narednim sedmicama činiti u Bosni i Hercegovini.

• Možemo li istaknuti značenje uvođenja viza za digitalne nomade? Koje koristi država ima od toga?

– Hrvatska je uživala velik besplatni publicitet jer je među prvim zemljama na svijetu koje su uvele vizu za digitalne nomade. Tu praksu do danas je uvelo više od 50 zemalja. Procjenjuje se da na svijetu postoji 35 milijuna digitalnih nomada, a njih 50 posto američki su državljani.

Ako tu grupu profesionalaca koji rade na daljinu želite ugostiti u svojoj zemlji duže od tri mjeseca, morate im ponuditi neku vrstu dozvole za boravak. Viza za digitalne nomade odličan je način da im omogućite boravak.

• I pored koristi koje konstantno ističemo, nerijetko su ljudi protiv digitalnih nomada jer smatraju da će zbog njihove prisutnosti cijene, osobito kada govorimo o smještaju i ugostiteljskim objektima, vrtoglavo skočiti i opteretiti lokalno stanovništvo. Koji je Vaš stav o tome?

– S vremena na vrijeme i u Hrvatskoj me isto pitaju. Osobno sam uvjeren da 5.000 do 10.000 digitalnih nomada nije razlog visoke inflacije u Hrvatskoj. Glavni je razlog tako visokih cijena taj što Hrvatsku godišnje posjeti 20 milijuna turista, koji često dolaze samo tijekom sezone – od lipnja do kolovoza. S druge strane, od digitalnih nomada imamo najveću korist, jer su to pojedinci koji u Hrvatskoj ostaju i izvan sezone.

• U tvrtki koju vodite uveli ste četverodnevni radni tjedan. U jednom trenutku mnoge su tvrtke širom svijeta počele provoditi taj eksperiment, no to i nije baš slučaj s Balkanom. Što je Vama bila vodilja kada ste se odlučili na taj korak?

– Neke zemlje poput Islanda proteklih su godina provele nekoliko eksperimenata, testirajući četverodnevni radni tjedan, a rezultati su pokazali da takav vid poslovanja smanjuje stres, a povećava produktivnost.

Kompanija WebPower Adria osnovana je godine 2016. i trenutno ima 12 zaposlenika. Mlada smo i dinamična tvrtka sa sjedištem u Zagrebu, gdje je prosječna starost zaposlenika 29 godina. Bili smo prva tvrtka, lokalno prisutna u Hrvatskoj, koja je ponudila usluge email-marketinga i automatizacije marketinga. Volimo raditi stvari drukčije, otvoreni smo i imamo jedinstven pristup načinu na koji vodimo i razvijamo svoje poslovanje.

U skladu s našim jedinstvenim pristupom vođenju i razvoju poslovanja, željeli smo biti među prvim tvrtkama u zemlji koje će uvesti četverodnevni radni tjedan. Čvrsto vjerujem da će se vaši zasposlenici, ako se brinete o njima, brinuti o vašim klijentima.

Naši zaposlenici bili su vrlo uzbuđeni kada smo im rekli da od rujna 2021. uvodimo četverodnevni radni tjedan. Jednostavno su bili oduševljeni.

Danas, nakon što već gotovo dvije godine radimo četiri dana tjedno, mogu zaključiti da je to bila jedna od najboljih odluka koje smo mogli donijeti za našu tvrtku. Bolovanja su manja za 50 posto, produktivnost je porasla, a naši zaposlenici sretniji su, odmorniji i opušteniji.

• Koja je najveća razlika kada govorimo o poslovnoj i poduzetničkoj kulturi između Nizozemske i Hrvatske?

– Vjerojatno je istina ono što kažu da je trava uvijek zelenija s druge strane ograde. Iako su se mnogi ljudi iz ove regije preselili u Nizozemsku ili druge zemlje Zapadne Europe, osobno planiram svoju budućnost u Hrvatskoj, jer mi nudi mnogo više od Nizozemske. Kao ocu četvero djece važno mi je da živimo u sigurnoj zemlji. Kao poduzetniku, Hrvatska mi nudi brojne mogućnosti.

Uspoređujući Nizozemsku s ovom regijom, očito je da ovdje ima još mnogo toga što treba učiniti, a i da su se mnoge stvari mogle učiniti bolje. Mnogo je problema u Hrvatskoj i regiji koje treba riješiti. Svi ti problemi poduzetničke su prigode.

Osim toga, životni stil, hrana, vino, ljepota ovog kraja nešto su što je teško pronaći bilo gdje drugdje.

• S obzirom na to da nam ne nedostaje uspješnih poduzetničkih primjera u Hrvatskoj i drugim balkanskim zemljama, možete li podijeliti svoje iskustvo i stajalište o tome? Je li ovdje teže učiniti nešto uspješno u odnosu na uređenije zemlje Zapadne Europe?

– Uvijek je teško pokrenuti posao. Teško je biti uspješan u Nizozemskoj, a teško je biti uspješan i u Hrvatskoj. No, razlozi zbog kojih je to teško vjerojatno su različiti. Na primjer, u Nizozemskoj ćete naići na veliku i vrlo jaku konkurenciju, dok u Hrvatskoj možete imati veće izazove s birokracijom, a manje s jakom konkurencijom.

• Koji biste savjet dali mladim poduzetnicima za lakše poslovanje na Balkanu?

– Pažljivo slušajte na što se ljudi žale. U osnovi, poduzetništvo nije ništa drugo nego rješavanje problema drugih ljudi koji su vaši klijenti/kupci. Što je veći problem i što većem broju ljudi možete pomoći u rješenju tog problema, to će vaš biznis biti veći.

Također, ne morate izmišljati toplu vodu. Pogledajte što funkcionira na drugim tržištima i vidite možete li to uvesti ili ponuditi na domaćem tržištu. To je ono što i sam radim posljednjih (gotovo) 17 godina u Hrvatskoj, a što se pokazalo kao odlična strategija za pokretanje uspješnog biznisa.

Naslovna fotografija: Tvrtka WebPower Adria među prvima je u Hrvatskoj uvela četverodnevni radni tjedan (Aljazeera)

Aljazeera/Hrvatsko nebo