Zapadni mediji javljaju da je danas počela ukrajinska protuofenziva

Najprije brutalna agresija, sada poplave biblijskih razmjera izazvane rušenjem brane Kahovka

Treba li se dogoditi i nuklearna katastrofa?

Narodna izreka kaže – jedna nevolja nikad ne dolazi sama. Ukrajinci nisu u posljednjih 15 mjeseci izvrgnuti samo razornim posljedicama ruske agresije nego i velikim poplavama, biblijskih razmjera, nakon što je srušena velika brana Kahovka na Dnjipru, čime je oslobođeno 18 milijarda kubičnih metara vode i poplavljeno 80 naselja, s desne i lijeve strane rijeke, među kojima 30 gradova.

Mnogi u svijetu pitaju se hoće li ratno ludilo stati na tome ili će uslijed nemogućnost hlađenja šest reaktora nuklearke Zaporižja to dovesti do nuklearne katastrofe, znatno veće od čornobiljske, nesagledivih razmjera. Mogućnost katastrofalnih posljedica ako ne bude moguće hlađenje reaktora potvrdio je i glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi. „Svakako postoji opasnost, možda za nekoliko tjedana ili mjesec dana, ali nešto se mora poduzeti“, izjavio je.

Ruski vojni stratezi gubitke i poraze na bojištu, od počeka agresije, „nadoknađivali“ su granatiranjem gradova, izgovarajući se kako gađaju vojne ciljeve, no uništavali su uglavnom stambene zgrade, škole i vitalnu infrastrukturu. U tim osvetničkim i podlim topničkim napadima zbrajale su se samo ukrajinske civilne žrtve. Je li na istoj razini pameti i rušenje dijela velike brane na Dnjipru? Kad ne ide na bojnom polju, napose kod Bahmuta, i sve pomiješano sa strahom od velike akcije oslobađanja ukrajinskih okupiranih područja, je li rušenje brane poslužilo bar kao privremeno zaustavljanje protuofenzive!? Kijiv govori o terorizmu Kremlja; Moskva s druge strane krivicu prebacuje na ukrajinsku vojsku, tvrdeći da je brana srušena uslijed ukrajinskoga granatiranja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da posljednjih dana nije bilo granatiranja tog područja od ukrajinskih snage. Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je pak ukrajinsko vodstvo da stoji iza eksplozije brane.

Odgovor na to tko je srušio branu može dati jedino neovisno povjerenstvo. Do tada će pljuštati međusobne optužbe, rabit će se jači ili slabiji argumenti. Budući da je brana bila u području koje nadziru ruske snage, prije svega odgovornost pada na Rusku Federaciju. I sad je pitanje koje se nužno postavlja: kakva sve zlodjela mogu još pasti na lice Ruske Federacije u jednom promašenom i sve je očitije izgubljenom ratu? Zanima li nekoga kakav će biti ugled Rusije u svijetu u idućim godinama?

Zelenski kritizirao međunarodne humanitarne organizacije

Razorni potresi, velike poplave i požari kataklizme su u kojima je dosad u pravilu dolazila do izražaja međunarodna solidarnost. Je li ta solidarnost zbog rata u Ukrajini izostala? No, kako bilo, ukrajinski predsjednik Zelenski oštro je kritizirao međunarodne humanitarne organizacije, poglavito Crveni križ. „Svaka mrtva osoba presuda je postojećoj međunarodnoj arhitekturi, međunarodnim organizacijama, koje su zaboravile spašavati živote“, izjavio je.

Godinu dana ruske postrojbe, kojima se na kraju priključila plaćenička vojska, opsjedale su Bahmut, pretvorivši ga u strašan grad ruševinu nemoguć za stanovanje, kao da je na njega bačena atomska bomba.

Kakva je to „specijalna vojna operacija“ u kojoj se za Ukrajince kaže da su izmišljena nacija, smatra ih se Rusima, ali svejedno želi izbrisati s lica zemlje? Zar to na svoj način ne potvrđuje rušenje središnjega dijela brane Kahovka, 6. lipnja u 2:50, visoke 30 metara, duge 3,2 kilometara, izgrađene na rijeci Dnjipru 1956. u sklopu hidroelekrane? Štete izazvane tim terorističkim činom zasad su nesagledive. Desetci tisuća ljudi ostali su bez svojih domova, čitava su naselja potopljena, mnogi bolesni i nepokretni, kako se smatra, platili su svojim životima u poplavama. Osim što je golemo područje ostalo bez pitke vode, polja na jugu Ukrajine, kako javljaju ukrajinski mediji, mogla bi se pretvoriti u pustinju, budući da će opskrbu vodom zaustaviti 31 sustav za navodnjavanje u regijama Dnjipropetrovsk, Herson i Zaporižja. Prema procjenama mjerodavnoga ukrajinskoga ministarstva, bit će poplavljeno oko 10 tisuća hektara poljoprivrednoga zemljišta na desnoj obali regije Herson i nekoliko puta više na lijevoj, okupiranoj obali te regije. Goleme štete, zbog pomora ribe, pretrpjet će ribarstvo i druge gospodarske grane. Osim gospodarskih gubitaka, bit će i znatne ekološke posljedice za mnoge nacionalne parkove prirode, ptice i životinjske vrste, koje će se teško obnoviti. Crnomu moru prijeti strahovito onečišćenje jer će vodeni tokovi odnijeti u more tisuće tona zemlje, gnojiva i raznih kemikalija.

Za protuofenzivu sve bilo spremno. Koliko će ju odgoditi poplave?

Sve to bilo bi previše da u Ukrajini ne bjesni rat. Ukrajinci i zapadni svijet čekaju početak oslobađanja okupiranih područja. Mnogi se pitaju koliko će rušenje brane i poplave utjecati na početak velike protuofenzive, koja se posljednjih mjeseci priziva i stalno najavljuje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervju njemačkim medijima priznao je da će rušenje brane i posljedice izazvane time utjecati na protuofenzivu. „Ne pomaže nam u protuofenzivi, ne olakšava nam protuofenzivu“, rekao je.

Hrvatski stručnjak za pitanja sigurnosti dr. Gordan Akrap smatra kako će rušenje brane tek privremeno utjecati na dio aktivnosti u poplavljenim područjima. „Pametnima, mudrima i sposobnima svaki izazov predstavlja i priliku, tako da i ova situacija ima određenih prednosti koje ukrajinska strana može iskoristiti u oslobađanju okupiranih dijelova Ukrajine. Rusija ne će uspjeti skratiti frontu i koncentrirati svoje snage u obranu okupiranoga Mariupolja i Melitopolja bez posljedica na krajnjim dijelovima fronte. No Rusija je davno izgubila energiju i inicijativu, koja je sad potpuno na strani Ukrajinaca“, izjavio je dr. Akrap upitan kakve bi posljedice poplave mogle imati na dugo najavljivanu veliku akciju ukrajinskih oružanih snaga oslobađanja okupiranih dijelova zemlje.

Načelnik Združenoga stožera američkih snaga general Mark Milley tvrdi da su se na području Ukrajine, koje je okupirala Ruska Federacija, borbe intenzivirale. „Po našim procjenama, ukrajinska je vojska dobro pripremljena za bilo kakvu akciju – za napad ili obranu“, izjavio je u intervjuu Associated Pressu, prenose mediji.

Po njegovim riječima kao i svaka velika bitka, rat se temelji na uspjesima i neuspjesima. „Bit će dana velike aktivnosti i dana niske aktivnosti, bit će ofenzivnih i obrambenih akcija. Tako će dugo biti kretanje naprijed-natrag“, dodao je.

Milley smatra kako su ukrajinske oružane snage dobro branile zemlju od početka invazije te da su izvele dvije uspješne ofenzivne operacije u regijama Harkiva i Hersona.

Prije eksplozije brane i velikih poplava general Milley je izjavio kako je rat u kojem se nalaze i koji je egzistencijalna prijetnja Ukrajini, važan za Europu, SAD i čitav svijet.

Tajnik ukrajinskoga Vijeća za nacionalnu sigurnost Aleksej Danilov rekao je 7. lipnja da ukrajinske oružane snage još nisu pokrenule protuofenzivu te da će njezin početak svima biti vidljiv.

Zapadni mediji javljaju, pozivajući se na neimenovane dužnosnike, da je danas počela ukrajinska protuofenziva. Najbolje je strpljivo pričekati objavu ukrajinskoga predsjednika Zelenskoga. To je njegova dužnost! Očekivati je da će to biti više međusobno povezanih, integriranih djelovanja na različitim dijelovima, po cijeloj bojišnici.

Marko Curać

hkv.hr / Hrvatsko nebo