Bugarska i Hrvatska imaju najveći pad broja stanovnika u cijeloj Europskoj uniji
Vrijeme:3 min, 21 sec
Najveći pad u broju stanovnika u cijeloj Europskoj uniji imaju Bugarska i Hrvatska, pokazali su podatci koje je prije nekoliko dana objavio Eurostat, izvijestila je 16. travnja Aljazeera. Broj stanovnika tih dviju zemalja u posljednjih deset godina smanjen je za 11 odnosno 10 posto.
Po rezultatima popisa, od 4,4 milijuna stanica koje obuhvaćaju područje od po jednog kvadratnog kilometra na prostoru Unije ukupno 1,8 milijuna stanica bilo je naseljeno, dok je 2,6 milijuna stanica bilo nenaseljeno.
Španjolska i Švedska imale su najveći broj nenaseljenih stanica (426.000, odnosno 362.000). Ukupna populacija EU-a mjerena na mreži od kvadratnog kilometra u referentnoj popisnoj godini 2021. iznosila je 443,2 miliona stanovnika. Te informacije temelje se na popisu stanovništva i stambenog fonda iz 2021. godine koji je objavio Eurostat.
Najnapučenije Njemačka i Francuska
Po statističkoj definiciji, populacijska mreža obično se sastoji od kvadratnih mrežnih stanica koje prekrivaju određeni teritorij, za koji se prikupljaju informacije koje se odnose na broj stanovnika. Mreže su moćan alat za opisivanje prostorne raspoređenosti stanovništva, koji se može upotrebljavati za analizu međuodnosa između ljudskih aktivnosti i okoliša.
Mreža je stabilna tijekom vremena, ne ovisi o promjenama administrativnih granica i može se koristiti za prostorno združivanje različitih područja od interesa. U analizama Eurostat daje prednost korištenju kvadratnom mrežom od kvadratnog kilometra koja se prekriva preko teritorija EU-a.
Na temelju dostupnih preliminarnih rezultata, pet najnapučenijih zemalja Unije u g. 2021. bile su Njemačka (83,2 milijuna), Francuska (67,9 milijuna), Italija (59 milijuna), Španjolska (47,4 milijuna) i Poljska (37 milijuna).
Među zemljama srednje veličine po broju stanovnika Švedska je, sa 10,5 milijuna, pretekla Portugal, koji ima 10,3 milijuna. Na drugoj strani Malta (pola milijuna), Luksemburg (0,6 milijuna) i Cipar (0,9 milijuna) ostale su najmanje zemlje EU-a.
Raste broj stanovnika u 16 članica Unije
Među regijama EU-a (NUTS 3) najveći broj stanovnika zabilježen je u regiji Madrid (6,7 milijuna ljudi), zatim u regiji Barcelone (5,7 milijuna) i regiji Rima (4,2 milijuna). S druge strane, najmanji broj stanovnika zabilježen je u španjolskoj regiji El Hierro (11.290), a slijede grčka regija Evrytania (17.428) i austrijska regija Lungau (20.164).
Trenutna klasifikacija NUTS 2021 vrijedi od 1. siječnja 2021. godine i sadrži 92 regije na razini NUTS 1, potom 242 regije na razini NUTS 2 i 1.166 regija na razini NUTS 3.
NUTS klasifikacija (nomenklatura teritorijalnih jedinica za statistiku) hijerarhijski je sustav za podjelu ekonomskog teritorija EU-a i Velike Britanije u svrhu prikupljanja, razvoja i harmonizacije europske regionalne statistike i socioekonomske analize regija. NUTS 1 odnosi se na glavne društveno-ekonomske regije, NUTS 2 na osnovne regije za primjenu regionalnih politika, NUTS 3 na mala područja za specifične dijagnoze.
U usporedbi s popisom stanovništva i stanova iz g. 2011., preliminarni rezultati iz g. 2021. pokazuju rast stanovništva u 16 zemalja EU-a, među kojima su najveće promjene bile u Luksemburgu (+26 posto), Malti (+24 posto) i Švedskoj (+10 posto).
Istodobno se broj stanovnika smanjio u devet zemalja EU-a, a najveći pad bilježe Bugarska (-11 posto), Hrvatska (-10 posto), Latvija (-9,0 posto) i Litva (-8,0 posto).
‘Pražnjenje’ u bugarskim i hrvatskim regijama
U usporedbi s popisom stanovništva i stambenog fonda iz g. 2011., podatci na razini NUTS 3 uglavnom pokazuju povećanje broja stanovnika na zapadu i sjeveru EU-a te smanjenje na istoku i jugu.
Najveći porast stanovništva zabilježen je u rumunjskoj regiji Ilfov (+40 posto), njemačkoj regiji Wartburgkreis (+27 posto), Luksemburgu (+26 posto), malteškoj regiji Gozo i Comino te francuskoj regiji Gvajana (svaka po +25 posto) te Malti (+24 posto).
U međuvremenu, najveće regionalno smanjenje broja stanovnika u usporedbi s godinom 2011. zabilježeno je u bugarskim i hrvatskim regijama (18 regija bilježi smanjenje broja stanovnika između 17 i 25 posto).
Naslovna slika:
Povezano:
Šiljo: Je li svrha europskih integracija demografsko iskorištavanje manje razvijenih zemalja?
Aljazeera/Hrvatsko nebo
