Kako su Amerikanci istjerali Kineze iz riječke luke
Vrijeme:5 min, 15 sec
Rijeka je posebno zabrinjavala Washington jer NATO koristi tu luku za dopremanje vojne opreme u Europu i iz nje, a američka mornarica za održavanje i popravak brodova. Kad je prije tri godine kineski konzorcij dao najbolju ponudu za dobivanje 50-godišnje koncesije za razvoj, poslovanje i upravljanje Zagreb Deep Sea kontejnerskim terminalom u riječkoj luci u Hrvatskoj, ta je vijest pokrenula intenzivnu, zakulisnu kampanju Washingtona koji je koristio diplomaciju, deklasificirane obavještajne podatke i druge alate kako bi uvjerio Hrvatsku da Kinu drži podalje Rijeke.
Američka diplomacija, zajedno s pritiskom Europske unije, u konačnici je pomogla blokirati kineske ambicije. Hrvatska vlada poništila je natječaj bez objašnjenja u siječnju 2021., ponovno ga raspisala i dodijelila koncesiju vrijednu 2,7 milijardi eura APM Terminals, jedinici Maerska, i ENNA Logic, hrvatskoj logističkoj tvrtki, podsjećaju. Napori da iz riječke luke blokira Kina pružaju uvid u djelovanje američkih dužnosnika u sklopu strategije suprotstavljanja utjecaju Pekinga u Europi, što je jedna od rijetkih vanjskopolitičkih inicijativa koje obuhvaćaju i Trumpova i Bidenova administracija, a ovaj primjer prvi je koji to zorno prikazuje, piše WSJ u ekskluzivnom članku.
– Da je luku kontrolirala kineska tvrtka, to bi otežalo NATO-u i drugim zemljama dopremanje opreme – prisjetio se W. Robert Kohorst, američki veleposlanik u Hrvatskoj u to vrijeme. Hrvatski ministar prometa Oleg Butković citira se u tekstu izjavom kako “nije bilo izravnog pritiska od Amerikanaca, ali da je određenih signala bilo”.
Tri kineske tvrtke — Ningbo Zhoushan Port Co. Limited, Tianjin Port Overseas Holding Limited i China Road and Bridge Corporation — prvotno su pobijedile na natječaju za izgradnju novog kontejnerskog terminala. Američki dužnosnici s kojima su razgovarali iz WSJ-a rekli su da su bili šokirani kada se činilo da su kineske tvrtke spremne osigurati prava na projekt. – Bili smo posebno alergični na ideju o lukama koje su u vlasništvu ili kojima upravlja Kina – rekao je tadašnji zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Donalda Trumpa Matthew Pottinger.
U Zagrebu je američki veleposlanik Kohorst izrazio zabrinutost na sastancima s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrom Butkovićem te dužnosnicima iz APM Terminala i ENNA Logica, europskih ponuđača koji su izgubili u prvom krugu. Amerikanci su svoje argumente ojačali primjedbama da je Hrvatska cijenjena članica i NATO-a i Europske unije te da bi mogla sklopiti bolji posao za luku, rekli su američki i hrvatski dužnosnici. I EU se tiho oglasila, rekao je jedan Hrvat uključen u pregovore oko Rijeke. S druge strane, hrvatski dužnosnici u razgovorima oko Rijeke podsjetili su svoje američke kolege na dugogodišnju želju Zagreba za ulazak u američki program o izuzeću od viznog programa te ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, rekao je američki dužnosnik izravno uključen u razgovore. Oba cilja su postignuta – Hrvati od rujna 2021. ne trebaju vize za putovanja do 90 dana u SAD.
Hrvatska je i u programu Global Entry, a lani je potpisan i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ipak, svi uključeni u razgovore tvrde da nije bilo izravnog dogovora o tome da se jedan ustupak, Rijeka, zamijeni drugim, vizama. Nakon inicijalnih razgovora, hrvatska vlada poduzela je neobičan korak poništavanjem prvog lučkog natječaja i raspisivanjem drugog, pišu američke novine. U cijeloj priči ulogu je zasigurno imala i pandemija koronavirusa te europska regulativa. Početkom 2020. poremetila je globalnu trgovinu, a ministar Butković je također rekao da bi novi propisi EU doneseni 2019. o izravnim stranim ulaganjima doveli do dodatnog nadzora nad kineskom kandidaturom.
Ono što je najvažnije, rekao je Butković, prvi je natječaj napisan bez jamstava o tome koliko će tereta stvarno protjecati kroz riječku luku – što su američki dužnosnici više puta ponavljali. Neki u Hrvatskoj zabrinuti su da Kina, sa svojim udjelima u lukama diljem Europe, želi razvijati Rijeku, ali je ne koristiti aktivno, već samo sprječavati druge u tome, rekao je Hrvat uključen u razgovore. Drugi put, kineske tvrtke nisu dale ponudu. Kina širi svoje interese u lukama diljem Europe, u zemljama među kojima su Španjolska, Belgija i Grčka, gdje ima većinski udio u lučkoj upravi Pirej. Prošle je godine Washington komentirao kineski plan da preuzme zapovjednu ulogu u luci Hamburg, čemu su se protivili i neki članovi koalicijske vlade njemačkog kancelara Olafa Scholza.
– Snažno smo sugerirali da Kina nema kontrolni interes – rekao je visoki američki dužnosnik. u tome su uspjeli pa je udio kineske tvrtke smanjen s 35% na 24,9% i neće imati utjecaja na odluke o upravljanju lukom. Dužnosnici američke nacionalne sigurnosti izrazili su posebnu zabrinutost zbog sve veće uloge Kine u strateškim pomorskim lukama. Američke obavještajne agencije otkrile su 2021. da Kina potajno gradi vojni objekt na terminalu komercijalne luke u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i potaknule su tu zemlju da zaustavi gradnju. Prošle je godine američka delegacija posjetila Ekvatorijalnu Gvineju, pozivajući je da odbije kinesku ponudu za izgradnju vojne baze na atlantskoj obali te zemlje.
Nedavno su neki američki dužnosnici izrazili zabrinutost da bi se divovske dizalice koje je proizvela Kina i koje rade u lukama u SAD-u i diljem svijeta mogle koristiti kao alati za špijuniranje. Kina također ima pristup golemim podacima o svjetskim tokovima tereta putem svoje široko korištene mreže podataka o teretu pod nazivom Logink. Izgradnja u riječkoj luci je u tijeku i trebala bi biti gotova do svibnja 2025., rekao je za WSJ Koen Benders, direktor tvrtke Rijeka Gateway , zajedničkog ulaganja APM Terminala i ENNA Logica. Očekuje se da će Maersk biti glavni klijent luke. Ali Kina nije u potpunosti isključena. Glavne lučke dizalice kupuju se od kineske tvrtke, rekao je Benders. Kinezi su i dalje najveći svjetski izvoznik robe u kontejnerima, pa ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa jednostavno kaže: U svakom slučaju, Kinezi su ovdje.
https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo
