Spašavanje velike švicarske banke s rizicima

Švicarska banka Credit Suisse, koja je dospjela u krizu, zasad je spašena – zahvaljujući njezinom glavnom konkurentu UBS-u. Time je spriječena nekontrolirana propast te banke. Ali, fuzija dviju banaka u sebi nosi rizike.

Švicarski savezni predsjednik Alain Berset je to spašavanje označio „vrlo jakim rješenjem”. Za tri milijarde franaka UBS će preuzeti banku Credit Suisse. To je najava koja ima dalekosežno značenje, rekao je Berset. Za obje velike švicarske banke, ali i za stabilnost švicarskoga financijskog staništa, za privatne osobe kao i za poduzeća, kojima su potreba financijska sredstva od banaka, dakle krediti.

Ali, to je važno i za stabilnost međunarodnog financijskog sustava. „Nekontrolirani pad banke Credit Suisse imao bi nesagledive posljedice za Švicarsku i za međunarodni financijski svijet”, naglasio je savezni predsjednik. „Moramo sve učiniti da izbjegnemo dalekosežnu financijsku krizu.”

Zajam od 100 milijardi franaka

Švicarska nacionalna banka (SNB) podupire fuziju dviju najvećih švicarskih banaka tako što će zajmom od 100 milijardi franaka pomoći da te banke ostanu likvidne.

Uz to je švicarska vlada, Bundesrat, UBS-u dala jamstvo u vrijednosti od devet milijardi franaka. Vlada je izrazila žaljenje što banka Credit Suisse nije bila u stanju sama se iščupati iz poteškoća u koje je dospjela, izjavila je švicarska ministrica financija Karin Keller-Suter.

Preuzimanje bi trebalo donijeti stabilnost na tržištu

Preuzimanje banke Credit Suisse od strane UBS-a nije „državno rješenje”, naglasila je ministrica. Ali, svako drugo rješenje bi kao posljedicu imalo financijsku krizu, kaže ona. „Propast banke koja je relevantna za globalni sustav izazvala bi dalekosežne probleme za švicarsko nacionalno gospodarstvo, ali i u svjetskim razmjerima”, izjavila je ministrica Keller-Suter.

Švicarska je morala preuzeti svoju odgovornost i izvan vlastitih granica. „Bundesrat je uvjeren da će preuzimanje banke Credit Suisse od strane UBS-a stvoriti temelj za veću stabilnost – kako u Švicarskoj, tako i na međunarodnoj razini”, izjavila je Keller-Suter.

Pohvale od liberala, kritike od socijaldemokrata

To je povijesna odluka. Preuzimanjem od strane UBS-a završava tradicija banke Credit Suisse duga 167 godina. Novine Neue Zürcher Zeitung nazivaju tu odluku „najvećim gospodarsko-političkim potresom u Švicarskoj od spašavanja banke UBS 2008. godine i spašavanja švicarske nacionalne zrakoplovne kompanije Swissair 2001. godine”.

Zbog toga su različite bile i reakcije u švicarskoj politici na akciju spašavanja Credit Suisse-a. Liberalna stranka FDP je to pohvalila. Preuzimanje je bilo nužno kako bi se otklonila šteta od Švicarske kao financijskoga i gospodarskog staništa, kažu liberali.

Supredsjedatelj Socijaldemokratske stranke Švicarske Cédric Wermuth izrazio je nasuprot tomu na Twitteru zgražanje, tvrdeći da se od financijske krize 2008. godine ništa nije promijenilo. Čitav financijski sustav je „bolestan i apsurdan” i sad opet država mora uskakati da bi spasila banku, kaže on.

„Najbolje rješenje u tim poteškoćama”

Naravno, sad se može kukati i reći, moglo se prije toliko i toliko godina stvari učiniti drugačije, kaže ekonomist Thorsten Hens, zamjenik direktora Instituta za banke i financije na Sveučilištu u Zürichu. Ali, s obzirom na poteškoće, u kojima se ta banka nalazi, to je najbolje rješenje, kaže on.

Jasno je isto tako da UBS-ovim preuzimanjem banke Credit Suisse u Švicarskoj nastaje nova divovska banka, veća nego „too big to fail” (prevelika da bi smjela propasti, op. ur.). A to znači sasvim nove rizike za Švicarsku, objašnjava ekonomist Hens. Tu postoji veliko poduzeće, Samsung, koje u biti na kraju određuje i politiku. (Credit Suisse koristi aplikaciju Samsung Pay za bezgotovinsko plaćanje, op. ur.)

Mora se pripaziti, jer „ako se ima tako veliko poduzeće, tko bi na kraju mogao spasiti UBS”, upozorava Hens. Tu onda može doći samo do nacionalizacije, jer nema druge banke koja bi tako velikog diva mogla na kraju preuzeti, kaže ekonomist sa Sveučilišta u Zürichu Thorsten Hens.