Vladimir Trkmić: Svetog Andriju slave katolici i pravoslavni
Vrijeme:6 min, 22 sec
Sveti Andrija, kao i brat mu Šimun Petar bio je jedan od dvanaest apostola i prvi biskup grada Carigrada, bio je ribar na Genezaretskom jezeru (to jest na Galilejskom moru) u Kafarnaumu, kamo su obojica stigli iz rodne Betsaide.
Životopis
Prema nekim evanđeoskim izvještajima, Andrija je bio prvi od apostola kojega je Isus pozvao, pa ga istočne crkve ( pravoslavni ) obično i nazivaju »Prvozvani«. On, kao i sveti Ivan Evanđelist, bio je isprva sljedbenik Ivana Krstitelja koji je propovijedao skori dolazak Mesije. Kad je na Jordanu pokazao na Isusa i rekao: »Evo Jaganjca Božjega«, Andrija i Ivan, pristupili su Isusu i počeli slijediti njega. Andrija je odmah otišao do svoga brata Šimuna, koji će biti prozvan Petar, te mu rekao: »Našli smo Mesiju«, zato ga evanđelisti Matej i Luka u apostolskom zboru stavljaju odmah iza Šimuna Petra. Novi zavjet još u nekoliko zgoda spominje Andriju: tako kod umnažanja kruhova i kad su stranci u Jeruzalemu željeli vidjeti Isusa. Nakon Isusova uzašašća i silaska Duha Svetoga, Sveto pismo Andriju više ne spominje. Podatak da je Andrija propovijedao Evanđelje među Skitima, u današnjoj južnoj Rusiji, potvrđuje i otac crkvene povijesti Euzebije Cezarejski. Za Andrijinu mučeničku smrt na takozvanom Andrijinu križu u obliku slova X znamo jedino iz jednog spisa, zvanog Passio (Muka), u kojem je opisano apostolovo mučeništvo. Predaja veli, da je bio raspet u Ahaji u gradu Patrasu, odakle su mu relikvije prenesene u Carigrad, a zatim u Amalfi u Italiju. Svečeva glava bila je god. 1462. prenesena u Rim, a vratio ju je natrag grčkim pravoslavnim vjernicima papa Pavao VI. Pouzdan je povijesni podatak da se blagdan sv. Andrije slavio 30. studenoga već u doba sv. Grgura Nazijanskoga, dakle, u drugoj polovici IV. stoljeća. Istog datuma slavi se i u zapadnoj i u istočnoj Crkvi, ali ako se slijedi julijanski kalendar, to je onda 13. studenog.
Razapinjanje na križ
Razapinjanje predstavlja metodu pogubljenja koja se izvodila pričvršćivanjem osuđene osobe, bilo vezanjem, bilo prikucavanjem čavlima i klinovima na drvenu podlogu, najčešće u obliku križa, te njenim ostavljanjem do smrti od gladi i dehidracije. Razapinjanje se često činilo u starom vijeku – od strane Perzijanaca, Seleukida, Kartažana i Rimljana. Kaznu razapinjanjem je u Rimu godine 337. ukinuo car Konstantin I. u znak poštovanja prema Isusu Kristu najpoznatijoj od svih žrtava razapinjanja. Nakon toga se razapinjanje činilo gotovo isključivo u ne-kršćanskim zemljama, od čega je bio najpoznatiji Japan u doba Tokugawinog šogunata. Danas se razapinjanje očuvalo jedino u kaznenom zakonodavstvu Irana. Određene kršćanske zajednice ponekad prakticiraju „obredno razapinjanje“ u kojemu raspete osobe odaju počast Kristu nastojeći se poistovjetiti s njegovim patnjama, a za što su najpoznatiji primjer Filipini. Najpoznatiji simbol za razapinjanje je raspelo koje predstavlja važan simbol za katolike, pravoslavce, orijentalne kršćane, s time da protestanti daju prednost križu bez Isusovog lika na njemu.
Štovanje sv. Andrije
Štovanje svetog Andrije rašireno je u mnogim krajevima, pa se tako štuje kao zaštitnik kod grlobolje, kostobolje, zaštitnik je ribara i ribiča, neudanih žena i žena koje žele postati majke, umjetnika, pjevača i drugih, a u narodu se njegov blagdan posebno gleda u svjetlu razmeđa kraja jedne i početka druge liturgijske godine. Zaštitnik je Škotske i Rusije.
Zaštitnik Škotske – škotska zastava
Zastava Škotske poznata je i kao Križ Sv. Andrije ili The Saltire. Sastoji se od bijelog Andrijinog križa u obliku slova X na plavoj (azurnoj) podlozi. Prema predaji, Sveti Andrija, zaštitnik Škotske, razapet je na takvom križu koji je zbog toga po njemu i nazvan. Kao simbol Škotske Andrijin se križ prvi put pojavljuje u 12. stoljeću, točnije 1180. godine za vrijeme vladavine škotskog kralja Vilima I. Škotskog (1165. – 1214.). Zastava s Andrijinim križem na plavoj podlozi po nekim izvorima potječe iz 15. stoljeća, dok se prva ilustracija zastave nalik današnjoj pojavljuje oko 1542. u djelu Sir Davida Lyndsaya od Mounta “Registar škotskih grbova”.
Sveti Andrija zaštitnik Rusije i ruske pomorske flote
Sv. Andrija Prvozvani smatran je i zaštitnikom Rusije. A Andrijin križ je postao simbol na zastavi ruske pomorske flote. Ruski car Petar I. savršeno je razumio važnost simbola za jačanje jedinstva države, za podizanje morala vojske i mornarice. Bili su mu potrebni takvi simboli koji bi ih natjerali da ih poštuje svaki Rus. Simboli povezani sa svecima bili su najprikladniji za ovu ulogu. Andrija Prvozvani bio je jedan od najcjenjenijih kršćanskih svetaca u Rusiji, a car Petar I. je to vrlo dobro znao i razumio kada je 1699. odobrio zastavu s plavim kosim križem na bijeloj zastavi kao zastavu ruske flote. Poznato je da je car, koji je veliku pažnju posvetio izgradnji i jačanju flote, osobno radio na skici nove zastave. Isprobao je najmanje osam opcija. Pokušavali su ih koristiti kao pomorske zastave, sve dok se 1710. godine nije odlučilo za konačnu verziju, bijelu zastavu s plavim kosim križem. No, tek Povelja o brodu iz 1720. odredila je točne karakteristike zastave. “Zastava je bijela, preko toga je plavi Andrijin križ, kojim je krstio Rusiju.” Već u 18. stoljeću zastava svetog Andrije prekrivena je slavom pomorskih bitaka, u kojima su pod njom sudjelovali brodovi ruske flote. Brojni rusko-turski ratovi, ekspedicije u daleke zemlje, sve se to dogodilo za flotu pod zastavom s Andrijinim križem. Naravno, počast Andrijine zastave postala je prava tradicija među nautičarima. Postala je glavno svetište ruskog vojnog mornara, njegov ponos. Obično je zastava svetog Andrije, podignuta iznad brodova, bila zastava od četiri metra. Ova veličina nije bila slučajna. Veliki transparent, zastava, na vjetru je stvarala buku koja je uplašila neprijatelja i bila je svojevrsna psihološka snaga. Može se zamisliti kako su na vjetru zastrašujuće djelovale sveto – Andrijine zastave ruskih eskadrila, koje su uključivale veliki broj brodova! Doista, nije bilo čudno da se neprijatelj često uplašio tako zastrašujuće tutnjave.
Litanije sv. Andriji apostolu
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, otkupitelja svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo jedan, Bože, smiluj nam se!
Sveta Marijo, moli za nas!
Andrija, rođen u Bethsaidi u Galileji, moli za nas!
Andrija, sine Jone, ribara, moli za nas!
Andrija, brate Šimuna Petra, moli za nas!
Andrija, od Isusa “prvoprozvani”, moli za nas!
Andrija, kršten u Jordanu, moli za nas!
Andrija, učeniče sv. Ivana Krstitelja, moli za nas!
Andrija, sljedbeniče Isusov, moli za nas!
Andrija, ribaru ljudi, moli za nas!
Andrija, koji si pomogao nahraniti 5 000 ljudi, moli za nas!
Apostole Andrija, nježni sveče, posreduj za nas!
Apostole Andrija, darežljivi sveče,
Apostole Andrija, djevičanski i dobri sveče,
Apostole Andrija, prijatelju djece i starijih osoba,
Apostole Andrija, koji liječiš ljude od bolesti,
Apostole Andrija, propovjedniče ljubavi Božje,
Apostole Andrija, zarobljeniče ljubavi Jaganjca Božjega,
Apostole Andrija, okrunjen mučeništvom,
Apostole Andrija, strpljiv u patnji,
Apostole Andrija, ljubitelju križa,
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!
Pomolimo se:
Bože pozvao si Andriju, ribara, da bude navjestitelj Radosne vijesti. Pomozi nam da poput sv. Andrije apostola naviještamo i širimo Kristovo evanđelje, i privodimo druge ljude Tebi po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Molitva svetom Andriji
O slavni sveti Andrija, ti si bio prvi koji je prepoznao i slijedio Jaganjca Božjega. Sa svojim prijateljem, svetim Ivanom, ostao si s Isusom tog prvog dana, svoj čitav život i za svu vječnost. Kao što si vodio svoga brata, sv. Petra, Kristu, i još mnoge druge poslije njega, vodi i nas k Njemu. Uči nas da vodimo druge Kristu isključivo iz ljubavi prema njima i predanosti njegovoj službi. Pomozi nam naučiti lekciju križa i nositi naše svakodnevne križeve bez prigovora tako da nas oni odvedu do Isusa. Amen.
Vladimir Trkmić, Hrvatsko nebo
