Iz stranih medija/Dei Welt: Najmračniji dan njegova predsjedničkog mandata
Vrijeme:5 min, 43 sec
U utorak, 8. studenoga održavaju se izbori u sredini predsjedničkog mandata (midterms) na kojima se bira svih 435 zastupnika u donjem, Zastupničkom (Predstavničkom) domu, 35 od ukupno 100 senatora u gornjem domu, Senatu, 36 od 50 guvernera saveznih država od kojih se SAD sastoji te 27 državnih tajnika u toliko saveznih država. Najveću pozornost privlače izbori za donji i gornji dom Kongresa, koji bi mogli bitno utjecati na daljnju američku politiku, pa i onu prema Ukrajini, i koji bi mogli otvoriti put povratku Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a za dvije godine. Dosad je već dopisnim putem glasovalo više od 30 milijuna državljana SAD-a. Iz mora najava, procjena i komentara izdvojili smo za čitatelje Hrvatskog neba prikaz njemačkoga dopisnika njemačkog Die Welt-a iz Washingtona Daniela Friedrich-Sturma, u kojemu se daje pregledan prikaz te se potvrđuju bojazni globalne liberalne ljevice, kojoj pripada i njemački dopisnik, da Bidenova strana, to jest američki Demokrati, ne stoji dobro.
U SAD-u predstoje izbori na sredini predsjedničkog mandata (midterms – međuizbori) na kojima će birači Joeu Bidenu dati ocjenu za dosadašnji rad. Ankete pokazuju da će Bidenovi demokrati pretrpjeti težak poraz. Je li to opravdano?
Ovog ponedjeljka, prije pola stoljeća, Joe Biden je – prilično neočekivano – prvi put izabran u Senat. Tada je imao 29 godina. Bio je to početak duge karijere u Washingtonu: Biden je bio senator 38 godina i potpredsjednik osam godina. Ovog utorka, kakve li ironije, čeka ga najmračniji dan njegovog gotovo dvogodišnjeg predsjedničkog mandata. Naime, ako je vjerovati anketama, demokrati će se morati pomiriti s teškim porazima na međuizborima.
Vrlo je moguće da će na ovim međuizborima Biden izgubiti većinu koju njegova stranka ima u obama domovima Kongresa. Čini se i da bi brojni Trumpovi pristaše među republikancima, neki s popriličnim demagoškim potencijalom, mogli biti izabrani na najviše dužnosti. To bi za Bidena bio debakl. Je li predsjednik zaslužio toliko lošu ocjenu na sredini mandata koju mu predviđaju instituti za ispitivanje javnog mnijenja?
Pandemija korone gotovo više nije tema u SAD-u, čak su i savezne države kojima vladaju demokrati ukinule ograničenja. Biden je, za razliku od Trumpa, provodio pametnu nabavu cjepiva i uspostavio je funkcionalan sustav distribucije. Za konačno ukidanja obveze nošenje maski u zrakoplovima morao je ipak intervenirati Vrhovni sud jer Biden ponekad oklijeva.
Biden je u Afganistanu proveo ono što su Trump i Obama samo najavljivali. U vanjskopolitičkom smislu SAD je ponovno pouzdana sila. Niti predsjednik, niti bilo koji od njegovih ministara ne dovodi u pitanje smisao postojanja NATO-a. Pritisak na saveznike da učine više za svoju sigurnost, međutim, ostao je. Biden je retorički suzdržaniji od Trumpa, ali je nekad čak i tvrdoglaviji.
Biden je svojedobno kritizirao carine koje je Trump uveo protiv Kine, ali ih do danas nije ukinuo. Prvotno kaotično povlačenje iz Afganistana u ljeto 2021. koštalo je Bidena ugleda. Tada je pretrpio drastičan pad potpore od kojeg se do danas nije u cijelosti oporavio. Ipak, okončanjem dvadesetogodišnje nazočnosti na Hindukušu Biden je ostvario ono što su Trump i Obama samo najavljivali.
Sada predsjednika najviše pritišće inflacija, koja trenutno iznosi 8,2 posto, dakle nešto manje nego u većini zapadnih zemalja. No problem je što su mnoge cijene već i prije bile mnogo više u SAD-u nego u Europi. Republikanci često govore o „Bidenovoj inflaciji“, čime time zapravo predsjedniku, kojeg inače stalno nazivaju „slabim“, pripisuju znatno veću moć nego što je zapravo ima. Već je Trump tiskao velike količine novca, a i čekovi za pomoć u koronakrizi nosili su njegov potpis. Ipak, dva teška paketa mjera financijske pomoći (pomoć za oporavak od pandemije koronavirusa od 1,9 bilijuna dolara, zakon o infrastrukturi i zapošljavanju od 700 milijarda dolara) nedvojbeno su pridonijela rastu inflacije, uz dobro poznate globalne razloge.
Gotovo svaki građanin SAD-a osjeti rupu u novčaniku kada mora platiti gorivo, najam stana ili hranu. „Tko god je glasovao za Bidena, duguje mi novac za gorivo“ čest je napis na majicama. To zapravo održava raspoloženje među velikim dijelom stanovništva. Malo je vjerojatno da će Bidenu pomoći činjenica da su cijene goriva nedavno ponovo pale. Repulikanci i dalje kao referentnu vrijednost postavljaju rekordno nisku cijenu tijekom pandemije – što je, jasno, čisto pretjerivanje.
Međuizbori su tradicionalno prilika za kažnjavanje predsjednikove stranke. I Trump i Obama doživjeli su to na svojoj koži. Na međuizborima izlazi na vidjelo opća frustriranost u zemlji, koja se u Europi ne bi smjela podcijeniti, u kombinaciji s nezadovoljstvom zbog specifične vladine politike.
Politički, SAD je zemlja ograničenih mogućnosti. De facto dvostranački sustav sve više gubi podršku u politici. Prema istraživanju instituta Pew, četiri od deset Amerikanaca željeli bi veći izbor stranaka. Mnogi su Amerikanci duboko razočarani i demokratima i republikancima. Amerikanci često ne glasaju za neku stranku iz uvjerenosti, već u nastojanju da spriječe neminovnu propast zemlje, dajući protivničkoj stranci veću moć.
Ono što situaciju čini još alarmantnijom jest činjenica da je veći dio Sjedinjenih Država de facto jednostranačka država. Većinski odnosi tamo su toliko zabetonirani, što među biračima intenzivira frustraciju, ljutnju, u kombinaciji s egzistencijalnim strahom i osjećajem da su prije podanici nego slobodni građani. Zbog toga na izborima u sredini mandata predsjedniku, koji i dalje više od ijedne stranke utjelovljuje omraženi „Washington“, obično bude uručena kazna.
„Borba za dušu nacije“
Joe Biden započeo je svoj predsjednički mandat odavno. Kada se u svibnju 2019. službeno predstavio u Philadelphiji kao predsjednički kandidat, pobudio je očekivanja koja su teško mogla biti veća. Biden je naveo tri razloga za svoju kandidaturu: „Prvo, obnoviti dušu nacije. Drugo, obnoviti kralježnicu nacije. I treće, ujediniti naciju.“ Koju bi ocjenu Biden po tim kriterijima dao samom sebi?
Njegova često citirana „borba za dušu nacije“ nipošto nije okončana, a nije bila ni uspješna. U rujnu je Biden održao još jedan govor u Philadelphiji koji je Bijela kuća objavila i distribuirala pod naslovom: „Osvrti predsjednika Bidena na dugotrajnu borbu za dušu nacije“. Tek prošle srijede Biden se ponovno pozvao na „borbu za dušu nacije“. On je dugo simbolizirao konsenzus, kompromis. Ali mnogi su Amerikanci umorni upravo od takva stila politike koji pogoduje populizmu.
Osim toga, kojeg će republikanca impresionirati Bidenovo obećanje o jedinstvu Amerike? Možda se „ujediniti“ želi mnogo manje Amerikanaca nego što idealiziranju skloni predsjednik misli.
Za najnovije Bidenove ljutite izjave, u kombinaciji s kritikama Trumpovih teorija urota i njegovim dovođenjem u pitanje izbornih rezultata, postoje aktualni razlozi: Biden je zgrožen nasilnim napadom na Paula Pelosija, supruga predsjednice Zastupničkog doma. Možda su ga još više razljutile mlake pa i podrugljive reakcije desnog tabora.
„Nikad nisam bio optimističniji u pogledu budućnosti Amerike nego što sam danas“, uvijek ponavlja Biden, tradicionalno ističući veličinu Amerike. No te Bidenove riječi zvuče prilično šuplje, i to ne samo ovih dana.
Izvor:
Povezani sadržaj:
Trump: Želite li znati istinu? Joe Biden je državni neprijatelj…
Die Welt/https://www.welt.de/Hrvatsko nebo
