Medij: ‘Nitko nije savršen’: njemačko gospodarstvo, motor Europe, polako se kvari
Vrijeme:4 min, 36 sec
Dugo jedna od svjetskih gospodarskih zvijezda, Njemačka je na rubu preokreta za koji se neki boje da ugrožava prosperitet koji je izgradila njezina poslijeratna generacija, piše Reuters u analizi koju prenosimo.
Dok na površini njemački gospodarski motor prede, nedavni preokret u izvozu i strmoglavi padovi cijena dionica otkrivaju duboko ukorijenjene probleme u najmnogoljudnijoj i najproduktivnijoj zemlji kontinenta, središnjem stupu Europske unije.
U svibnju je najveća europska ekonomija uvezla više nego što je izvezla prvi put u tri desetljeća, prekinuvši pobjednički niz kao “Exportweltmeister” ili “globalni prvak u izvozu” od ponovnog ujedinjenja zemlje. Ministar financija Christian Lindner usporedio je to s “upozorenjem na dobit” – crvenim upozorenjem koje kompanije izdaju ako se predviđa razočaravajuća dobit tvrtki. Prodati više nego kupiti bilo je središnje načelo uspona Njemačke u svjetsku gospodarsku elitu.
Samo nekoliko tjedana ranije, na isti dan kada je Berlin krenuo prema racionalizaciji energije, dionice Deutsche Banka i Commerzbanka, vodećih zajmodavaca zemlje i predvodnika njezina gospodarstva, pale su za oko 12%. Njemački regulatori pripisuju taj kolaps strahovima za gospodarstvo zemlje suočene s ograničenjima u opskrbi ruskim plinom koji podupire industriju, rekla je jedna osoba upoznata s tim pitanjem.
“Ovo bi doista mogao biti početak slabijeg razdoblja za Njemačku”, rekao je Achim Truger, jedan od glavnih vladinih ekonomskih stručnjaka i savjetnika. “Ako je ikada netko Njemačku gledao kao uzor, možda je vrijeme da ima realan pogled na prednosti i slabosti. Nitko nije savršen.”
Nakon Drugog svjetskog rata, Njemačka je, potpomognuta američkom pomoći, izgradila svoje gospodarstvo na automobilima, strojevima i kemikalijama, kontroliranjem preko banaka kao što je Deutsche Bank koja posjeduje udjele u industrijskim tvrtkama – sustav poznat kao Deutschland AG, ili Germany Inc.
Državna Bundesbanka održavala je svoju valutu stabilnom, industriju je pokretao jeftini ruski plin, a sindikati su bili povezani u upravne odbore kako bi kontrolirali plaće. Rezultat: ikona industrijalizma kojoj se nevoljko dive diljem svijeta. Sve je to potaknulo skokove u izvozu tijekom 1980-ih, 1990-ih i 2000-ih, do kada je njemačka marka zamijenjena eurom po stopi koja je njemački izvoz učinila atraktivnim.
Njemačka je, zahvaljujući reformama tržišta rada, prevladala čaroliju kao “bolesnik Europe” na prijelazu tisućljeća, ali njezin uspjeh u prodaji više nego što je kupovala svojim europskim susjedima, antagonizirao (izazvati osjećaj neprijateljstva op.a.) je mnoge zemlje koje su se zaduživale za kupnju njemačke robe. Tada je inzistiranje Berlina u dužničkoj krizi da zemlje poput Grčke prihvate teške uvjete za hitne zajmove potaknulo još više negodovanja. Unatoč tome, mnogi su Nijemci odbacili takve kritike i vlastitoj učinkovitosti pripisali zasluge za uspjeh nacije.
Nastojeći oživjeti duh suradnje koji je doveo do ovog uspjeha, njemački kancelar Olaf Scholz ovaj se tjedan sastao s čelnicima sindikata i udruga poslodavaca kako bi razgovarali o onome što je nazvao “povijesnom” krizom troškova života. Scholz, socijaldemokrat, rekao je da oživljava model suradnje uspostavljen 1967. godine kada je Njemačka zapala u recesiju prvi put od svog poslijeratnog procvata. No, sada će biti teže umiriti sindikate, nakon nacionalnog nastojanja da se plaće održe niskim putem neoporezivih “mini-poslova” koji su ograničili plaće po satu za mnoge niskokvalificirane radnike na oko deset eura.
Reforme za ograničavanje isplata za nezaposlene, koje je uveo socijaldemokratski kancelar Gerhard Schroeder, koji je uspostavio bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kasnije radio za ruskog naftnog diva, dodatno su pogoršale odnose sa sindikatima. Iako se Njemačka čini stabilnijom od Ujedinjenog Kraljevstva, koja se suočava s potresima u vladi, ili Francuske, gdje su ljudi odjeveni u žute prsluke prosvjedovali protiv skoka troškova života, napetosti tinjaju.
Rastuće nezadovoljstvo radnika može se vidjeti u porastu štrajkova. Oni su nedavno dosegnuli vrhunac u 2015., s otprilike 28 dana štrajka na 1000 radnika u usporedbi s gotovo nikakvim u 2000., a nedavno su sindikati upozorili na nove štrajkove kako bi potaknuli povećanje plaća. “Vidjela sam ovaj rizik… kada se raspravljalo o plinskom embargu”, rekla je Monika Schnitzer, još jedna ekonomska savjetnica vlade. “Bila bih ozbiljno zabrinuta za stabilnost”, naglasila je.
Simboličan pomak
Ekonomisti sada vjeruju da bi Njemačka mogla otvoriti tmurno poglavlje.
Iako se tijekom pandemije 2020. držalo bolje od europodručja u cjelini, njemačko se gospodarstvo 2021. nije oporavilo tako snažno kao u ostatku europskog bloka. Uz to, očekuje se da će ove godine zaostajati. Europska komisija predviđa da će Njemačka ove godine ostvariti rast od 1,6 posto u usporedbi s 3,1 posto za Francusku i 4 posto za Španjolsku.
“Globalizacija, lanci opskrbe točno na vrijeme i jeftina energija iz Rusije – to su stvari koje se mijenjaju i mijenjaju se zauvijek”, rekao je Carsten Brzeski, ekonomist nizozemske banke ING. Te su prednosti pomogle da njemačka industrija postane tako uspješna. “Ovo je prava prekretnica za Njemačku”, rekao je. Ključni njemački sektor inženjeringa i strojeva, koji oprema tvornice diljem Kine i svijeta, na rubu je.
Ralph Wiechers, član izvršnog odbora industrijskog trgovačkog tijela VDMA opisao je trgovinsku bilancu koja pokazuje višak uvoza kao “upozorenje”. “Pitanje je sada u kojoj će mjeri kupci diljem svijeta smanjiti projekte”, rekao je.
Fielmann, njemački proizvođač naočala koji posluje u 16 zemalja, pesimističan je. Njegove su dionice ove godine pale za trećinu. “Osjećamo značajan porast troškova transporta i energije te pritisak u opskrbnim lancima”, rekao je izvršni direktor Marc Fielmann.
Gunther Schnabl, ekonomist sa Sveučilišta u Leipzigu, za teško stanje u zemlji krivi njemačko škrtarenje s novcem. Godinama je Njemačka štedjela novac na obrani i infrastrukturi dok je istovremeno pomagala izvoznicima održavajući niske plaće i uvozeći jeftini plin iz Rusije, rekao je. “Novac se nije ulagao. Umjesto toga korišten je da prikrije eroziju prosperiteta. Ovo neće još dugo funkcionirati. Podjele i nezadovoljstvo rastu.”
https://www.geopolitika.news/Hrvatsko nebo
