Vladimir Trkmić: Crkva mora biti poljska bolnica i učiteljica unutarnjeg mira u našem ranjenom svijetu

Već dugo nisam pročitao neku snažnu rečenicu ili misao koja bi otkrivala bitnu problematiku 21. stoljeća i poslanje Katoličke crkve. Katolička crkva u svijetu ima doista težak zadatak kako se u ovom vremenu u kojem živimo može i treba otvoriti svijetu i evangelizacijski djelovati. Nije lako biti autentični i uspješni navjestitelj Kraljevstva Božjeg. Spomenutu naslovnu rečenicu izrekao je kardinal M. Czerny koji je propovijedao na misi spomendana sv. apostola Ćirila i Metoda u češkom mjestu Velehrad, gdje se po prvi puna nakon dvije godine pauze zbog korona epidemije održavalo češko nacionalno hodočašće sv. Ćirilu i Metodu. Uz kardinala Czernyja u euharistijskom slavlju i na hodočašću su sudjelovali nadbiskup Jude Thaddeus Okolo, apostolski nuncij u Češkoj, pomoćni biskup u Olomoucu Josef Nuzik i novi praški nadbiskup Jan Graubner.

Tko je kardinal M. Czerny

Kardinal Michael Czerny rođen je u Brnu , Čehoslovačka , 18. srpnja 1946., a njegova je obitelj emigrirala u Kanadu brodom 1948. Nakon što je 1963. maturirao u srednjoj školi Loyola u Montrealu , M. Czerny se 14. kolovoza 1964. pridružio isusovcima. Novicijat je obavio u Guelphu , Ontario, a zatim je studirao klasiku i filozofiju na Sveučilištu Gonzaga u Spokaneu, Washington. Stekavši diplomu prvostupnika klasike i filozofije 1968., godinu dana predavao je u srednjoj školi Gonzaga , a studij teologije je nastavio u Chicagu i na Regis Collegeu u Torontu . 9. lipnja 1973. zaređen je za svećenika Gornjokanadske provincije (sada isusovačka provincija Kanade ) u Willowdaleu , Ontario . Doktorirao je interdisciplinarne studije na Sveučilištu u Chicagu 1978.

Michael Cherny – član Družbe Isusove

1979. Czerny je suosnivač Isusovačkog centra za društvenu vjeru i pravdu u Torontu 1979. U razdoblju od 1990. – 1991., nakon ubojstva šest isusovaca i drugih na Sveučilištu Srednje Amerike u San Salvadoru , preuzeo je ulogu ravnatelja Sveučilišnog instituta za ljudska prava (IDHUCA), mjesto koje je obnašao jedan od ubijenih svećenika. Bio je i prorektor za društvenu djelatnost. Od 1992. do 2002. M. Czerny je radio u Tajništvu za socijalnu pravdu u Generalnoj isusovačkoj kuriji u Rimu. Godine 2002. utemeljio je Afričku isusovačku mrežu za borbu protiv AIDS- a i vodio je do 2010. Tijekom tih devet godina inicirao je i koordinirao napore isusovaca i drugih u gotovo 30 zemalja podsaharske Afrike u pružanju pastoralne skrbi, obrazovanja, zdravstvenih usluga, socijalnu i duhovnu potporu u borbi protiv stigme i stigmatiziranja žrtava HIV-a/AIDS-a.
1980. Cherny – Rimska kurija
1981. Czerny je radio u Rimu u Papinskom vijeću za pravdu i mir kao osobni asistent kardinala Petera Turksona od 2010. do 2016. Papa Franjo ga je 14. prosinca 2016. imenovao podtajnikom Odjela za migrante i izbjeglice Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja. Raspravljajući o svojoj novoj odgovornosti, nazvao je migraciju “jednim od najvažnijih i najhitnijih ljudskih fenomena našeg vremena“. Potom ga je papa Franjo imenovao članom s pravom glasa Biskupske sinode o mladima, vjeri i razlučivanju zvanja u listopadu 2018 . A 4. svibnja 2019. M. Czerny je imenovan jednim od dvojice posebnih tajnika biskupske sinode za područje Pan-Amazonije u listopadu 2019 . Papa Franjo je 1. rujna 2019. najavio da će ga imenovati kardinalom 5. listopada 2019. M. Czerny je bio iznenađen najavom koju je čuo u Guararemi u Brazilu, na sastanku s predstavnicima narodnih pokreta kako bi se pripremili za sinodu. U skladu s normom da svi kardinali trebaju biti biskupi, papa Franjo je posvetio Czernyja za biskupa 4. listopada, dan prije nego što je trebao postati kardinal. Suposvetitelji za kardinala bili su kardinali Pietro Parolin i Peter Turkson. Papa Franjo je 5. listopada M. Czernya proglasio kardinalom. Kardinal M. Czerny je imenovan članom Kongregacije za evangelizaciju naroda 21. veljače 2020. i članom Papinskog vijeća za međureligijski dijalog 8. srpnja 2020.  U prosincu 2021., prihvaćajući ostavku kardinala Petera Turksona na mjesto prefekta Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja , papa Franjo imenovao je kardinala M. Czernyja privremenim prefektom od 1. siječnja 2022. Njegov privremeni status je kasnije uklonjen i imenovan je na petogodišnji mandat 23. travnja 2022. Nakon ruske invazije na Ukrajinu , u ožujku 2022., kardinala M. Czernyja je papa Franjo poslao s humanitarnom pomoći u Ukrajinu , zajedno s papinskim likvidatorom, kardinalom Konradom Krajewskim . Ova misija, koja je uključivala nekoliko putovanja, smatrana je vrlo neobičnim potezom vatikanske diplomacije.

Što nam umanjuje i oduzima unutarnji duhovni mir

Tračanje

To svi rade. Neki u manjoj, a neki u većoj mjeri.

Ali, znate li da takav način ponašanja pokazuje da ste ili nesigurni ili ljubomorni?

Što nedostaje u vašem životu da osjećate potrebu da se bavite tuđim životima?

Razmislite o tome.

Laganje

Kome lažete i zašto?

Ako mislite da istina boli, onda malo bolje “prostudirajte” laž.

Ništa ne boli više od toga.

Možete lagati bilo kome, ali znajte da istina uvijek izlazi na vidjelo.

Briga o stvarima koje se još nisu dogodile

Zašto biste trošili svoje vrijeme i energiju na brigu o stvarima koje se još nisu ni dogodile?

Briga je prirodni osjećaj / emocija.

Do vas je da je kontrolirate i da je sasiječete u korijenu prije nego vas ona u potpunosti preuzme i prije nego stvari izmaknu kontroli.

U suprotnom, dolazi do stresa koji može biti prilično poguban.

Nema potrebe za tim, zar ne?

Ljubomora

Na svakom koraku, netko ima nešto što je ljepše i bolje od onog što vi imate.

Prva reakcija na takvo stanje stvari je ljubomora. Ali, nema potrebe za tim.

Svatko od nas ima nešto prelijepo, a što bi netko drugi volio imati.

Budite zahvalni zbog onoga tko ste i što imate.

Savršeni ste i blagoslovljeni upravo zbog toga. Prigrlite to.

Negativnost

Nije sve tako loše! Pokušajte pronaći dobro u svakodnevnim stvarima, a kada to počnete raditi vidjet ćete da će se više dobrih stvari pojavljivati i događati u vašem životu.

To je univerzalni zakon.

Negativnost isisava energiju i ona je upravo razlog zbog kojeg vas sve više ljudi izbjegava.

Je li zaista vrijedno?

Mržnja prema sebi

Pazite kako se odnosite prema sebi.

Pobrinite se upućivati sebi riječi pune dobrote, ljubavi i pozitivnih emocija.

Mržnja prema sebi vjerojatno je najgora stvar koju možete uraditi.

Ponašajte se prema sebi na sasvim pozitivan način. Kada to učinite, vidjet ćete koliko ste zaista spektakularni i koliko ćete spektakularniji postati.

Navedeni obrasci ponašanja obuhvaćaju stvari koje prilično velik broj ljudi svakodnevno radi.

Sljedeći put kada shvatite da radite nešto od navedenog, zaustavite se odmah.

“Okrenite” misli na drugu stranu i recite sebi da je vaša duša (pravi vi) lijepa i da zaslužuje samo misli pune dobrote, ljepote i ljubavi.

Jednom kada vam to postane navika, za kratko vrijeme ćete vidjeti  da vam je duša obasjana ljepotom, a duševnom nemiru neće biti ni traga!

Autor: minimagazin.info

Psihički stres

U psihologiji , stres je osjećaj emocionalnog napora i pritiska.  Stres je vrsta psihičke napetosti i unutarnje duhovne boli. Male količine stresa mogu biti čak korisne jer mogu kod sportaša poboljšati sportsku motivaciju i reakciju na okolinu. Pretjerana količina stresa, međutim, može povećati rizik od moždanog udara , srčanog udara , čira i mentalnih bolesti kao što je depresija, te također pogoršati već postojeće loše duhovno stanje. Stres može biti vanjski i povezan s okolinom koja nas okružuje, u kojoj živimo, ali također može biti uzrokovan unutarnjim osobnim crnim promišljanjima i percepcijama koje uzrokuju pojedinca da doživi tjeskobu ili druge negativne emocije

Katolička crkva – učiteljica  duhovnog mira

Svatko od nas osjeća ubrzani ritam života koji nam nekada u prošlosti, ili djetinjstvu nije bio svojstven. Tijekom određenog dana unutar nas se skuplja nemir, ljutnja, nervoza, a ponekad čak i bijes. Ljutnja na ljude koji s nama žive, s kojima surađujemo, ili općenito na one s kojima smo dnevno u nekoj komunikaciji. Često je u nama prisutna nervoza, opterećenost, hoćemo li sve stići postići što smo planirali. Dani su nam često puni obaveza koje nam „ kradu“ i oduzimaju vrijeme. U mnogima se od nas rađa strah od budućih događaja, od onog što predstoji, od nesigurnosti za posao, raznih poskupljenja i troškova života. Izgleda kao da je nestalo osobne volje, želje i vjerovanja u Božju providnost. U činjenicu da na kraju krajeva sve Bog vodi, i da će se sigurno pobrinuti za nas. Osnovni stav kod jakog duhovnog nemira trebala bi biti osobna čvrsta i nepokolebljiva vjera, čitanje i slušanje Božje riječi i osluškivanje glasa naše duše. U svojoj osobnosti bi danomice trebalo neprekidno preslagivati i prilagođavati i usmjeravati svoju dušu i osobnost prema katoličkim normama života. Valjalo bi podrezivati reklamiranu megalomaniju i potrošački materijalizam kao način života. Sebe bi uvijek trebalo gledati realno, onakve kakvi jesmo, bez pretjerane samokritike, bez oholosti i prepotencije, bez popustljivosti prema hedonizmu bilo kojeg oblika. A dakako kloniti se ljudi, mjesta i situacija u kojima osjećamo prisutnost negativne energije i negativnih vibracija. Opasnost za duhovni nemir može biti veliki medijski pritisak koji nas „ hrani samo sa negativnim vijestima“. Vlastitu osobnost, dušu i čitavo biće trebalo bi danomice okretati prema Božjoj pozitivnoj energiji koja zrači preko svih sakramenata, a pogotovo preko svete ispovijedi i svete mise. Katolička crkva je bila i jest učiteljica puta do duhovnog mira. No, uvijek nastaje pitanje koliko se na nju ozbiljno računa na osobnom planu. Glomazna mašinerija raznih antikatoličkih djelovanja u svijetu mnogima je poljuljala osobnu vjeru i jasne vidike. No, unatoč svemu treba vjerovati da katolička crkva mora i može biti „poljska bolnica i učiteljica unutarnjeg mira u našem ranjenom svijetu“.

Hrvatsko nebo