Oni su spremni za invaziju: U Zimskom ratu izgubili su dio teritorija i tada se zavjetovali – nikad više!
Vrijeme:3 min, 47 sec
Rat u Ukrajini pokazao je koliko su izloženi napadu zbog granice koju imaju s Rusijom – dugačka je 1340 kilometara. Finski čelnici raspravljaju o izgledima za pridruživanje vojnom savezu NATO-a,dok zemlje diljem Europe ponovno procjenjuju razinu svoje suradnje u obrani i sigurnosti.
Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata, poručila je finska ministrica Tytti Tuppurainen za Financial Times dodajući da ih opasnost od rata u Europi nije iznenadila nakon što su osam desetljeća živjeli prvo u sjeni Sovjetskog sveza, a sada i Rusije.
Finska je spremna ako se ostvare najgori strahovi Europe i sukob u Ukrajini proširi se na ostale zemlje na kontinentu. Zalihe goriva i žitarica imaju za najmanje šest mjeseci, a farmaceutske tvrtke dužne su imati zalihe lijekova za tri do 10 mjeseci.
Sve zgrade iznad određene visine moraju imati vlastita skloništa za bombe, a ostatak stanovništva može koristiti podzemna parkirališta, klizališta i bazene koji su spremni pretvoriti se u evakuacijske centre. Gotovo trećina odraslog stanovništva su rezervisti, što znači da Finska može koristiti jednu od najvećih vojski u odnosu na svoju veličinu u Europi.
Navode i kako se ovdje ne radi samo o vojnoj spremnosti već se osigurava da zakoni i pravila funkcioniraju u vrijeme krize. Finska je, pišu, stvorila neformalne mreže između elita političkog i poslovnog svijeta te nevladinih organizacija kako bi se pripremila za najgore. Kontinuirano promatraju glavne slabosti sustava i pokušavaju ih ispraviti prije nego što se kriza dogodi.
Rat u Ukrajini pokazao je koliko su izloženi napadu zbog granice koju imaju s Rusijom – dugačka je 1340 kilometara. Finski čelnici raspravljaju o izgledima za pridruživanje vojnom savezu NATO-a,dok zemlje diljem Europe ponovno procjenjuju razinu svoje suradnje u obrani i sigurnosti. Prvi put u svojoj povijesti većina Finaca sada podržava prijavu za članstvo u NATO-u.
Janne Kuusela iz ministarstva obrane kaže kako redovito treniraju na mnogim razinama kako bi svi znali što im je činiti.
– Donošenje političkih odluka, kao što rade banke, crkva, industrija… Koja je uloga medija… – kazao je Kuusela dodajući da je krajnji cilj sposobnost društva da prijeđe na krizni režim ako je potrebno.
Finci imaju daleko najveći broj građana koji su spremni boriti se za svoju zemlju. Čak tri četvrtine Finaca spremno je na to, pokazuju ankete na koje upućuje predsjednik Sauli Niinisto.
– Nekoliko puta imali smo teška iskustva u povijesti. Nismo ih zaboravili, to je u našem DNK. Zato smo vrlo oprezni – kazao je Niinisto.
Velik dio spremnosti Finaca proizlazi iz rata sa Sovjetskim Savezom 1939. – 1940. godine. U brutalnom Zimskom ratu izgubili su dobar dio teritorija, uključujući grad Vyborg. Finci su se nakon toga zavjetovali: nikad više.
Finci imaju 280 tisuća vojnika, a ukupno 900 tisuća osoba su rezervisti. S regrutacijom nisu stali čak ni onda kada su mnoge zemlje u Europi prestale s time, a Helsinki je izdatke za obranu zadržao na visokoj razini čak i kada su ih drugi smanjivali 1990-ih i 2000-ih.
Spremni su nositi se s invazijom. Borbeni zrakoplovi raspoređeni su na strateškim mjestima diljem zemlje, postoji plan postavljanja podvodnih mina na ključnim morskim putevima, a pripremljena je i kopnena obrana.
Bivši ministar obrane Jarmo Linderberg kaže kako je Helsinki ”kao švicarski sir” s desecima kilometara tunela te da se stožeri oružanih snaga nalaze ispod 30 do 40 metara granita.
Kusela kaže da je sama srž finske strategije volja njenih građana da se bore i obrane zemlju.
Svaka kritična industrija sastaje se nekoliko puta godišnje i razgovara o pitanjima koja bi mogla utjecati na njihov sektor. Osnovna ideja jest kako riješiti problem ako je pogođena jedna tvrtka ili sektor. Primjerice, kako nahraniti naciju ako postoji blokada u Baltičkom moru?
Kuusela kaže kako vodstvo kompanija jasno razumije da neće biti ni posla ni blagostanja ni rasta ako obrana zakaže.
Nacionalna agencija za hitnu opskrbu (Nesa) prikuplja male pristojbe od kupnji fosilnih goriva i električne energije u Finskoj te postoje šestomjesečne zalihe žitarica i različitih vrsta goriva. Nesa je od prosinca intenzivnije pratila situaciju u Ukrajini prebacujući fokus s pandemije koronavirusa.
Političari, poslovni čelnici, predstavnici crkve, medija i nevladinih organizacija sastaju se četiri puta godišnje na tečajevima nacionalne obrane, gdje na intenzivnom programu slušaju predavanja visokih vojnih časnika i državnih dužnosnika te simuliraju krize.
Vecernji.hr/https://www.vecernji.hr/Hrvatsko nebo
