Oni su ‘kičma obrane Mariupolja‘, ali neki se pitaju: ‘Želimo li da vode državu nakon rata?‘
Vrijeme:5 min, 17 sec
Nacionalistička jedinica s neonacističkim korijenima ključna je u pružanju otpora ruskim osvajačima. Progovorili su o svom djelovanju
Sjedeći u podrumskom skloništu u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju, zamjenik zapovjednika ultranacionalističke Azov pukovnije, čije je neonacističke korijene Rusija iskoristila kako bi opravdala svoju invaziju na Ukrajinu, želio je nešto pojasniti, piše Financial Times.
‘Morate shvatiti što je to Azov. To su muškarci koji su, u najvećem broju, uzeli oružje u ruke zato što su nas napali Rusi’, kazao je zdepasti, bradati borac koji se u svojoj objavi na Telegram kanalu pukovnije Azov, predstavio samo svojim ratnim imenom Kalina. ‘Molim vas da ne brkate koncept domoljublja i nacizma’, dodao je.
Stvorena 2014. kako bi se borila protiv pro-ruskih separatista u istočnom Donbasu, ta je pješačka jedinica prvo privukla krajnje desne dobrovoljce koji su gajili anti-muslimanski i anti-židovski svjetonazor. To zaleđe je iskoristio Kremlj kako bi opravdao svoju tvrdnju da Ukrajini treba ‘de-nacifikacija’. Sada, kad su integrirani u ukrajinsku nacionalnu gardu, jedinica privlači raznolikiju ekipu i pomiče se više prema mainstreamu s obzirom da igra značajnu ulogu u ključnim bitkama u Kijevu, Harkivu i Mariupolju.
‘Povijest Azova ukorijenjena je u dobrovoljački bataljun kojeg je osnovalo vodstvo jedne neonacističke grupe. No sigurno je da se Azov depolitizirao’, kaže iz Beča Anton Šehovcov, ukrajinski stručnjak za pitanja o ruskim vezama s europskom krajnjom desnicom. ‘Njihova povijest povezanosti s krajnjom desnicom je danas irelevantna.’
Andrij Bilecki, jedan od zapovjednika i osnivača Azov pukovnije i bivši parlamentarni zastupnik sada rascijepljenog političkog krila, Nacionalnog korpusa, telefonom je iz Kijeva rekao Financial Timesu da su oni ‘kičma mariupoljske obrane’ te dodao kako je u gradu oko 1500 boraca Azova. ‘Mi vodimo najozbiljnije bitke’, kazao je.
U počecima u bili militarizirana grupa od oko 300 boraca, dok ih sada ima na tisuće, kaže Bilecki koji je 2008. godine bio jedan od osnivača Socijal-nacionalističkog sabora, grupe najekstremnijih nacionalističkih stranaka u Ukrajini. Mnogi od njih se bore u jedinicama teritorijalne obrane, uključujući njih 1000 u Harkivu, kaže Bilecki. Ministar unutarnjih poslova nije komentirao ove brojke.
Bilecki inzistira da su većina boraca Azova ‘domoljubi, a mnogi su i nacionalisti’.
‘Ali i većina Ukrajinaca danas su nacionalisti’, kaže i spominje Stepana Banderu, nacionalističku figuru optuženu za suradnju s nacistima, a protiv Sovjeta početkom Drugog svjetskog rata, kao jednog od ‘heroja’ kojemu se divi mnogo njegovih sugrađana.
Bilecki kaže kako među borcima Azova ima i drugih nacionalnosti poput Izraelaca, Azera, Gruzijaca, pa čak i Rusa koji se redovito snimaju dok napadaju neprijatelje – dižući u zrak ruske tenkove ili utrpavajući zavezane i polugole ruske zarobljenike u kamione – te to objavljuju na društvenim mrežama.
Inzistiranje ruskog predsjednika Vladimira Putina da je napao Ukrajinu kako bi ‘denacificirao’ čitavu zemlju, dopustilo je članovima i podržavateljima Azova da etiketu nacizma odbace kao ‘rusku propagandu’. Bilecki je Rusiji uzvratio optužbama da je odgovorna za ‘uništenje gradova zbog etničkih razloga samo zato što su ukrajinski’.
Predsjednik Volodimir Zelenski, inače Židov, ovaj je mjesec zapovjednika Azova odlikovao ordenom Junaka Ukrajine. U ponedjeljak je rusku želju da ‘denacificira’ i ‘demilitarizira’ Ukrajinu nazvao ‘posve neshvatljivima’.
‘Način na koji Putin i Kremlj koriste termine ‘nacizam’ i ‘fašizam’ ukorijenjen je u sovjetskoj eri i te riječi zapravo označavaju svakoga tko ne želi biti dijelom sovjetske unije ili ruskog svijeta’, kaže Taras Kuzio, britansko-ukrajinski istraživač u Henry Jackson Society think-tanku.
Međutim, Nacionalni korpus, iako odvojen od Azova, povezan je s bijelim supremacističkim grupama u SAD-u i Europi, kaže Kuzio. ‘U Ukrajini imate populističke nacionaliste i imate neonaciste, a Nacionalni korpus je najbliži ovom potonjem.’
Sergej Lavrov, Putinov ministar vanjskih poslova, optužio je borce Azova da su u granatiranom rodilištu u Mariupolju ‘ljude pretvorili u žive štitove i postavili ondje opremu te otamo pucali po ruskim snagama’. Ukrajinski i američki dužnosnici opovrgli su te tvrdnje.
Aleks Kovzhun, konzultant iz Kijeva koji je pomogao u razvoju političkog programa Nacionalnog korpusa, kaže kako su borci ‘pod stalnim napadima ruske propagande jer Rusi ne vole ideju ukrajinske nacije’. Ideologiju Nacionalnog korpusa opisuje kao sličnu ‘europskim desnim konzervativnim strankama te da definitivno nisu ultra desni’.
Azov se, kaže, sastojao od povjesničara, huligana s nogometnih stadiona i ljudi s vojnim iskustvom. Neki su imali ‘sumnjive tetovaže’ poput Crnog sunca i Wolfsangela, što je znakovlje koje su nosili nacisti, no za koje neki članovi bataljuna sada tvrde da su stari poganski simboli, dodaje Kovzhun.
Isprva su se borili uz ukrajinsku vojsku koja je bila oslabljena tijekom pro-ruskog predsjednikovanja Viktora Janukoviča, a inkorporirani su u nacionalnu gardu nakon što su pomogli u ponovnom zauzimanju Mariupolja u žestokim borbama 2014.
2016. je UN-a dokumentirao da su pripadnici Azova postavili svoje vojnike i oružje u civilne zgrade u regiji Donbas. Dvije godine kasnije, američki State department označio je Nacionalni korpus ‘nacionalističkom grupom koja širi mržnju’ i povezala je s napadima na Rome u Kijevu.
Politička naginjanja nekih članova Azova nisu se pokazala popularnima na izborima. Nacionalni korpus je bio dio bloka zajedno s drugim krajnje desnim strankama koje su osvojile tek dva posto glasova na parlamentarnim izborima 2019. godine.
No liberalni Ukrajinci se boje da bi pukovnija mogla jako profitirati zbog svojeg junaštva na bojnom polju. ‘Želimo li da ovi fašisti vode našu zemlju kad ovaj rat završi?’, pita se jedan lingvist u Kijevu.
Nacionalni korpus je ‘suspendirao svoje političke aktivnosti’ jer su njihovi članovi ‘uzeli oružje u ruke i postali dobrovoljci’, kaže Oleksandr Alfiorov, bivši glasnogovornik grupe.
S obzirom da je Azov bojna tako važna na bojnom polju, njezini dobrovoljci osjećaju da ih podržava sve više Ukrajinaca koji su zabrinutiji za obranu zemlje nego za političku pripadnost.
‘Zanimanje za našu grupu povećalo se i prije ruske otvorene agresije’, kaže Serhij Bevz, borac Azova iz Kijeva, navodeći da bataljun trenira civile kako bi ih pripremili za sukob. ‘Spremni smo braniti našu zemlju od okupatora sa svim svojim snagama.’
U svojoj objavi na Telegramu, Kalina, zamjenik zapovjednika, kaže: ‘Patriotizam je kad braniš svoju zemlju i ne napadaš druge.’ Govoreći o ruskom ratnim huškačima, dodaje: ‘Mi nikada nismo pokušali zauzeti teritorij neke druge zemlje, no sada se moramo suprotstaviti stvarnim nacistima 21. stoljeća. Slava Ukrajini!’.
Jutarnji list/ https://www.jutarnji.hr/Hrvatsko nebo
