Deutsche Welle: Unutar EU-a ugrožena vladavina prava

  Vladavina prava – temelj za “raspravu unutar EU”

Prednost pravu EU-a

Visoki njemački sud je prošle godine krenuo s lošim primjerom kada je kupovanje državnih obveznica od strane Europske središnje banke i nadležnost Suda EU-a doveo u pitanje. Sada se radi o principijelnim pitanjima: sredinom lipnja poljski Ustavni sud je presudu Suda EU-a ne temu svađe oko imenovanja sudaca u Poljskoj označio kao nevažeću. Ministar pravosuđa Poljske je pritom naglasio kako Poljski ustav mora stajati iznad zajedničkog zakonodavstva EU-a. Konačna odluka poljskog Ustavnog suda se očekuje početkom kolovoza.

„Prednost EU prava je naš zajednički temelj i ako ga se napada, onda imamo problem“, rekao je povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders. Međutim nejasno je što će se dogoditi ako Varšava Bruxellesu zaista u lice baci pravnu rukavicu. O tomu neće odlučivati komisija nego Vijeće EU, dakle predsjednici vlada i država članica. Ovaj slučaj predstavlja najveću prijetnju za jedinstvo EU-a koje jamče ugovori. Jedno je jasno: ako se Poljska jasno odluči protiv prednosti EU prava tada se i članstvo Poljske i iz toga proizišla prava dovode u pitanje.

Neovisnost pravosuđa

Kad je neovisnost sudstva u pitanju, komisija je uputila kritike na račun nekoliko zemalja. U Njemačkoj se kritizira odabir vrhovnih sudaca, u Italiji sporost sudstva, a u mnogim zemljama se zamjerke odnose na spori proces digitalizacije. Pohvale su pale za prve korake u temeljnim reformama sudstva na Malti gdje je pravosuđe u potpunosti polarizirano. Kad je Bugarska u pitanju, tu reforme teku presporo.

No težište kritike je opet na Poljskoj i Mađarskoj. Mađarski sustav u međuvremenu omogućava odabir najviših sudaca izvan uobičajenog postupka što postavlja pitanje neovisnosti čitavog procesa. Prijašnje preporuke komisije koje bi vodile jačanju neovisnosti sudaca i posebice Nacionalnom vijeću sudaca, Budimpešta je u potpunosti ignorirala, stoji u izvješću.

Razvoj unutar poljskog pravosuđa se promatra, kako je rečeno, s „ozbiljnom zabrinutošću“. Od 2015. je moć vlade i zakonodavaca u odnosu na pravosuđe porasla što je dovelo do pokretanja postupaka po članku 7 Ugovora o Europskoj uniji. Iako EU i Europski sud (Sud EU-a) dvoje u neovisnost Nacionalnog vijeća sudaca, ovo tijelo i dalje nastavlja s radom. Visoki sud je kroz najnovije promjene zakona dodatno oslabljen u svojoj funkciji a odabir najviših sudca na udovoljava standarde.

Sloboda medija

Medijsko tržište u Poljskoj je do sada slovilo kao pluralističko ali najnoviji razvoj događaja poput kupnje medija Polska Press od strane državnog koncerna Orlen se doživljava kao prijetnja. Poljski ombudsman građana je ovu prodaju zbog utjecaja na raznolikost medija stavio pod znak pitanja. Najnoviji zakonski prijedlozi se uglavnom okreću protiv stranih vlasnika medija u Poljskoj. Bilježe se pokušaji zastrašivanja kroz sudske tužbe, napadi policije i pomanjkanje zaštite predstavnika medija u obavljanju svakodnevnih obveza.

Mediji su, prema izvješću komisije također na udaru u Mađarskoj. To se prije svega odnosi na neovisnosti ureda za regulaciju rada medija kao i na spornu odluku o zatvaranju radio postaje Klub-Radio. Osim toga je državni marketing ciljano upotrebljavan kako bi se ostvario „indirektni politički utjecaj preko medija“. I pandemija se, kako se nadalje navodi, koristi kako bi se ograničilo informiranje preko neovisnih medija. Neovisni mediji su i dalje izloženi pritiscima i ograničavanjima u svakodnevnom radu.

Pojedinačna kritika kad su u pitanju mediji izražena je i u slučaju nekoliko drugih zemalja poput Malte gdje su mediji i nakon ubojstva novinarke Daphne Garuane Galizie i dalje sprječavani u izvršenju svoje informativne zadaće.Ili u Sloveniji koja trenutno predsjeda Vijećem EU i gdje je u posljednje vrijeme zabilježen pritisak na predstavnike medija od strane predstavnika vlade.Ali i Nizozemska, koja slovi kao primjerena zemlja kada je u pitanju sloboda medija, je upozorena na bolje informiranje o radu vlade i na bolju zaštitu novinara, posebice nakon ubojstva istraživačkog novinara Petera de Vriesa.

Spominje se i Hrvatska za koju se izražava zabrinutost zbog sve češćih sudskih tužbi protiv novinara.

Korupcija

U mnogim zemljama članicama je pitanje korupcije još uvijek velika tema. Pohvala u ovom segmentu su upućene Slovačkoj koja je u međuvremenu pred sud izvela velike koruptivne skandale i pojačala zakonodavstvo u tom sektoru. No još uvijek je ostalo mnogo posla kad je u pitanju kontrola EU i javnih sredstava.

Rumunjska je doduše, kako se kaže u izvješću, provela opširnu reformu zakonodavstva kada je korupcija u pitanju ali kad je u pitanju primjena je potrebno još više političke volje. Negativno u smislu borbe protiv korupcije se spominju Malta, Bugarska i Cipar. U Poljskoj je zakonodavstvo u skladu sa EU standardima ali još uvijek postoje dvojbe kad je u pitanju neovisnost pravosuđa koje implementira ove zakone protiv korupcije. I to prije svega zato što ured za borbu protiv korupcije stoji u nadležnosti ministra pravosuđa i glavnog državnog odvjetništva.

Hrvatska se spominje u kontekstu sektora javne nabave gdje, kako se kaže, postoji „visoki rizik” za korupciju”.

I u ovom segmentu se Mađarska našla na udaru kritika. Borba protiv korupcije se provodi „u ograničenom obimu” kako je rečeno. Problemi su primjetni posebice kada se radi o financiranju stranaka i lobiranju. Mađarsku ugrožava i nepotizam i klijentelizam u sektoru javne uprave kao i prisne veze između politike i gospodarstva koje ne podliježu nikakvoj kontroli. Veliki procesi protiv korupcije nisu požnjeli nikakve rezultate.

Koje su konzekvence ovog izvješća?

Pitanje vladavine prava se općenito uzima kao temelj za „raspravu unutar Europske unije”. Navedeni propusti u izvješću neće prouzročiti nikakve sankcije. No zato su u Europskom parlamentu sve glasniji oni koji zbog, po zajednicu štetnog ponašanja nekih članica traže konzekvence. Parlament u međuvremenu prijeti tužbom i samoj komisiji ako se ne pokrenu pravni mehanizmi koji bi završili smanjenjem sredstava za članice koje se ogriješe o EU pravo.

Trenutno je isplata sredstva iz korona-fonda EU-a za Poljsku i Mađarsku blokirana. Sada bi trebala započeti rasprava o tome može li isplata biti uvjetovana reformama i korekturama osnovnih demokratskih i političkih postulata. Uskraćivanje sredstava je posljednji instrument kojim EU može pokušati zemlje članice vratiti na pravi put.

Barbara Wesel/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo