Iseljenici poslali 3 milijuna KM više, ali bez stabilnosti neće ulagati u BiH

Pandemija i njezin utjecaj na ekonomska kretanja, smanjenje primanja, pa u nekim slučajevima i gubitak posla – sve su ovo razlozi zbog kojih je bosanskohercegovačko iseljeništvo u prošloj godini slalo manje novčane iznose u Bosnu i Hercegovinu, a podaci Centralne banke BiH pritom potvrđuju kako je došlo do značajnog pada na kraju protekle godine.

Istodobno, podaci koji stižu za prvo tromjesečje 2021. godine ulijevaju nadu i pružaju prostor za optimizam kako će ova godina donijeti stanoviti oporavak kada je riječ o iznosima personalnih transfera, odnosno novčanih doznaka iz iseljeništva. Tako su u prvom tromjesečju bosanskohercegovački iseljenici poslali ukupno 666,89 milijuna maraka u BiH, što je značajan rast u odnosu na prvo tromjesečje 2020. godine kada je taj iznos bio 663,95 milijuna maraka, piše Večernji list BiH.

Pad prošle godine

Ipak, za konačne rezultate trebat će sačekati podatke iz ostalih tromjesečja za ovu godinu, no u svakom slučaju, očekivanja stručnjaka i analitičara su kako će taj iznos biti veći od lanjskog. Prošle godine iseljenici su poslali ukupno 2,51 milijardu maraka, a što je iznimno veliki pad u odnosu na rekordnu 2019. godinu kada je iseljeništvo putem personalnih novčanih doznaka poslalo 2,95 milijardi KM. Ipak, bez obzira na rast novčanih doznaka u prvom dijelu ove godine, situacija, dugoročno gledano, ako je suditi prema tvrdnjama pojedinih analitičara, neće donijeti neke rekordne iznose iz razloga što je sve manje veza između onih koji šalju i onih koji su ostali u domovini, a tu su i brojni razlozi poput ekonomske i političke nesigurnosti.

Ali ipak, postoje izgledi da će iseljeništvo ulagati u BiH u vidu pokretanja biznisa i otvaranja novih radnih mjesta, a za to su potrebne strukturne reforme unutar BiH koje će poboljšati poduzetničku klimu. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, u razgovoru za Večernji list navodi nekoliko razloga zbog kojih dolazi do smanjenja doznaka. Prvi leži u činjenici da su neki naši iseljenici zbog pandemije u teškoj financijskoj situaciji, odnosno neki od njih ostali su bez redovitih primanja i veličine primanja te i sami dosta teže žive nego prije.

– Ono što je bjelodano jest činjenica da moramo uvažavati biološke procese, a s njima i materijalne i emotivne posljedice. Smanjuje se broj onih koji su ostali u domovini i snagom biologije oni odlaze s ovoga svijeta. Dakle, nema materijalne i emotivne veze da se doznake po toj osnovi šalju u BiH – objasnio je Šain. Kada je riječ o perspektivama za budućnost, kao i mogućnosti da iseljeništvo ulaže u investicije i tako izgrađuje životni standard u BiH, sve je, nažalost, manje, upozorava Šain, razloga za to zbog političke situacije. Kaže kako se neki povratnici opet vraćaju u inozemstvo, zaključavaju gotove kuće, ostavljanju imanja te niti troše niti ulažu u BiH. Kako bi nanovo gradili gospodarske kapacitete, potrebna je politička stabilnost, ističe Šain, te dodaje kako, osim političke nesigurnosti, podjela BiH po različitim osnovama limitira i otežava gospodarske aktivnosti, tržišno poslovanje, komplicira ga i poskupljuje.

Što treba mijenjati

Nažalost, kaže on, sve je manje ekonomskih razloga da se ulaže, izuzev jednoga, a to je jeftinija radna snaga, koja se pak također smanjuje, odnosno odlazi. Šain stoga ističe kako je potrebna dugoročna stabilizacija političke situacije, stanje u kojemu će ekonomija dobiti prvenstvo nad politikom i, naravno, strukturne reforme.

– Državne institucije na svim razinama trebale bi ponuditi besplatno zemljište i dati povlastice kako bi dugoročno privukle investitore koji bi mogli naći realnu osnovu za pokretanje biznisa – poručio je Šain. U kontekstu poboljšanja ukupne poslovne klime treba ukazati i na reforme kojima su vlasti preuzele obvezu olakšati poduzetnicima, a koje bi trebale poboljšati rejting BiH među zemljama u koje vrijedi ulagati.

Za to vrijeme brojni su akteri unutar BiH koji pokušavaju održati što produktivnije veze iseljeništva i domaćih poduzetnika.

Brojni su pozitivni primjeri diljem BiH koji svjedoče kolika je važnost uspostavljanja intenzivne komunikacije između iseljeništva i domovine u cilju produbljivanja suradnje te ostvarenja sinergijskog djelovanja kako bi se unutar Bosne i Hercegovine otvarala nova radna mjesta.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo