UPITNA IMOVINA: Šuica na udaru EU pravobraniteljice! ‘Ugrozila je dignitet Europske komisije’

Okončana je istraga koju je u srpnju prošle godine pokrenuo ured europske pučke pravobraniteljice zbog ekscesa Dubravke Šuice u programu Dubrovačke televizije, kada se usred emisije javila u eter i napala voditelja zbog toga što je dopustio gledatelju da u programu iznosi “objede, neistine, dezinformacije” o njezinoj imovini.

Telegram je u posjedu službene odluke od 26. ožujka, koju potpisuje pravobraniteljica Emily O’Reilly, a u zaključcima istrage stoji kako “pravobraniteljica smatra da su izjave potpredsjednice Europske komisije bile neprimjerene” te izražava žaljenje što se ni Šuica ni Europska komisija nisu ispričale zbog konkretnog incidenta.

Pritom je pravobraniteljica udijelila packu Komisiji zbog naknadnog opravdanja kako je došlo do “mogućeg nesporazuma kojeg su izjave mogle proizvesti u dijelu javnosti”. Pravobraniteljica, naime, smatra da je neprimjereno implicirati kako je problem u percepciji javnosti, a ne riječima koje je Šuica, inače potpredsjednica EK za demokraciju i demografiju, izrekla u programu.

U travnju prošle godine, tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, Dubravka Šuica se, usred kuhanja večere, telefonski uključila u emisiju Glas naroda Dubrovačke televizije. Iznervirao ju je gledatelj koji se u programu, osim kritike države, predsjednika, HDZ-a i SDP-a, osvrnuo i na pitanja vezana za njezinu imovinu, konkretno jahtu koju posjeduje i novca za održavanje.

“Ona bi trebala barem 25.000 kuna mjesečno davati za usidrenje i sve ostalo. Odakle njoj taj novac?”, pitao se gledatelj, a Šuica se potom uključila u program i docirala novinaru i voditelju Pasku Tomašu koji, po njoj, nije reagirao na “iznošenje dezinformacija”.

Podsjetila ga je i kako je ona bila kuma na osnivanju televizije te optužila da dopuštanjem takvih komentara želi steći popularnost. No, na priliku da kaže što je netočno izrečeno u emisiji, Šuica nije dala konkretan odgovor, već se nasmijala i ustvrdila kako hrvatske institucije sve znaju.

Nakon ispada, jedna hrvatska građanka imenom i prezimenom je podnijela pritužbu Europskoj komisiji zbog neetičnog ponašanja, odnosno, kršenja Kodeksa ponašanja za EU povjerenike. Komisija je građanki paušalno odgovorila da je Šuica posvećena slobodi medija i pluralizmu te kako je u svom prigovoru pristupila “uz manjak objektivnosti i nepristranosti” prema potpredsjednici.

Na ovakvu blijedu reakciju i šablonski odgovor Europske komisije, građanka je otišla korak dalje i podnijela prigovor europskoj pučkoj pravobraniteljici, koja je potom otvorila istragu vezanu za cijeli slučaj. Ona je ovih dana okončana, a u odluci se, osim osvrtanja na manjkavu reakciju Komisije i Šuicino javljanje u program, spominje i sudjelovanje Ursule von der Leyen i Šuice u predizbornom spotu HDZ-a za parlamentarne izbore.

Na šest stranica odluke, pravobraniteljica je prvo kronološki navela činjenice i druge ključne točke istrage vezane za Šuicin ispad te na kraju jasno nanizala zaključke. Podsjetila je, među ostalim, kako se članovi Komisije trebaju pridržavati najviših etičkih standarda, a to uključuje i javne nastupe u kojima moraju osigurati da “njihove izjave ne bacaju sumnju u njihov integritet i dignitet funkcije”.

Pravobraniteljica ističe i da bilo koju izjavu koja se može percipirati kao pokušaj gušenja kritičkog izvještavanja medija, treba izbjegavati. Nakon što je pregledala transkript intervjua, O’Reilly je istaknula kako se Šuicine riječi izrečene u eteru mogu percipirati upravo tako. “Izjave potpredsjednice Komisije bile su neprimjerene”, zaključila je.

U korespondenciji tijekom postupka, iz Europske komisije su kao argument istaknuli i da je Šuica javno, preko glasnogovornika, pojasnila svoje izjave “kako bi razjasnila mogući nesporazum koje su izjave mogle izazvati u dijelu javnosti”. No takav argument Komisije pravobraniteljica također smatra neprimjerenim, jer “sugerira da je problem u percepciji javnosti, a ne u riječima koje je upotrijebila potpredsjednica Komisije”.

Iako su naknadno istaknuli da podržavaju slobodu govora i medija, a time i slobodu kritiziranja javnih osoba, pravobraniteljica je Komisiji zamjerila što su to učili “tek nakon njezine intervencije, a ne odmah čim su zaprimili pritužbu” od strane građanke. O’Reilly izražava i žaljenje što “ni potpredsjednica Komisije niti Komisija nisu uputili ispriku za incident” koji se dogodio.

S obzirom na to da europski povjerenici rijetko, uglavnom usred teških korupcijskih afera, snose konkretne sankcije ili preuzimaju odgovornost dobivanjem ili davanjem ostavke, u ovom je kontekstu odluka ozbiljna packa za ponašanje koju je udijelila europska institucija, pučka pravobraniteljica.