Pljačka Hrvata u BiH koja nikad nije osuđena

Jačanje Hrvata u BiH, zavidnom organiziranošću i disciplinom te financijskom moći opet su postali trn u oku međunarodnoj zajednici kojom upravlja političko Sarajevo.

Jedan od najbrutalnijih napada na demokraciju, egzistenciju i isključivo na jedan krsćanski narod se dogodio tog 6. travnja 2001 god.

Nezapamćeno uništavanje jednog naroda još od nacističke Njemačke. Naime, istom taktikom se služila Hitlerova vojska prema Židovskoj imovini.

Nakon što su tenkovima upali u prostorije Hercegovačke banke u Mostaru, i razorili sve do jedan ured krenula je bezumna pljačka. Mostar je bio blokiran.

Međunarodna zajednica sumnjala je da Hercegovačka banka financira Hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini. Tog 6. travnja 2001. pripadnici SFOR-a i sarajevske federalne policije blokirali su zapadni dio grada Mostara gdje je sjedište Hercegovačke banke. Nakon bezuspješnog pokušaja izvlačenja trezora sajlama, pod iste su postavili eksploziv, pokupili novac i dokumentaciju.

Kad su shvatili da materijal koji je prikupljen nema nikakvih senzacionalnih tvrdnji o
“pljački stoljeća”, organizirali su i drugi upad deset dana poslije. Da bi dojam bio jači, specijalci britanskog SAS-a su upotrijebili eksploziv i odnjeli čak i bankarske pričuve.
Uz ovaj naređeni dio, gratis su polomili i pogazili sve slike svetog Oca Pape Ivana Pavla II čije su slike bile u svim uredima. Simbolično.

Oko 15 milijuna konvertibilnih maraka, inventar, oprema i novac ukradeni su. Visoki dužnosnici nikad nisu dokazali nedozvoljene radnje da “Hercegovačka banka financira HDZ BiH i Hrvatsku samoupravu”, premda su to nekoliko puta izjavili. Revizija Federalne agencije za bankarstvo BiH nije našla nikakvog bezakonja. Politika državnog vrha BiH pod bošnjačkom dominacijom ignorirala je struku te je nastavila s pritiscima. Zbog tih povika angažirana je ugledna međunarodna revizorska kuća koja je dubinski kontrolirala poslovanja i također zaključila da u Hercegovačkoj banci nije bilo nikakvih propusta, piše Borak.info.

Banka je nakon upada više od 11 godina bila pod privremenom upravom. Uvedena je odlukom tadašnjeg Visokog predstavnika Wolfganga Petritscha. 13. srpnja 2012. Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBA) ukinula je dozvolu za rad Hercegovačke banke, otvorila postupak likvidacije i imenovala likvidacijskog upravitelja.
Svjetski mediji su brujali o “Pljački stoljeća” iznoseći izmišljene podatke i priče, 20 godina je prošlo, a još ni jedna teza iz optužnice nije potvrđena.

Isti scenarij je usljedio i u ostalim poslovnicama banke. O otporu i prosvjedima ljudi kojima je ta banka bila žila kucavica i jedina egzistencija pričalo se danima.

Tadašnji predsjednik RH Stipe Mesić inače jako blizak političkom Sarajevu, kaže da nisu obični ljudi koristili nasilje kako bi spriječili preuzimanje banke, već “oni koji su bili zabrinuti da bi međunarodna zajednica mogla otkriti tko je rješavao sumnjive transfere sredstava u ovoj banci”.

Nakon imenovanja privremene upraviteljice Tony Robinson, 9 travnja, vlada Federacije izražava svoju podršku zajedničkoj operaciji OHR-a i SFOR-a u Hercegovačkoj banci. Kažu da ništa nije usmjereno protiv hrvatskog naroda, (Da, vjerujemo vam) već protiv onih koji zloupotrebljavaju svoju moć radi napredovanja svojih osobnih interesa. Privremena upraviteljica, Toby Robinson, u izjavi za novinare ističe da je njezina odgovornost osigurati sredstva u Hercegovačkoj banci i zaštititi interese svojih klijenata.

Optužbe o nestanku novca, kasnije je demantirala i sama upraviteljica Robinson, ali šta je to vrijedilo kad je banka propala. Štetu su pretrpjele i gotovo sve kompanije u vlasništvu bosanskohercegovačkih Hrvata koje su svoj novac čuvale u Hercegovačkoj banci. Iz današnje perspektive nimalo suludo ne zvuči scenarij po kojem je međunarodna zajednica odlučila likvidirati Hercegovačku banku kako bi se širom otvorila vrata za ulazak stranih banaka na ovaj dio bosanskohercegovačko tržišta. Kad je priča o nestanku novca iz Hercegovačke banke propala uslijedio je prvi pukušaj prodaje. Taj je pokušaj iz 2006. godine propao, jer je Toby Robinson odbila ponudu Varaždinske FIMA banke i Validus fonda.

Da još napomenemo. U trenutku gašenja, banka je imala 140 milijuna maraka aktive, a u svome vlasništvu nekoliko iznimno profitabilnih i rastućih poduzeća. U banci su ostali zarobljeni deseci milijuna maraka, što je imalo nemjerljive negativne posljedice za gospodarstvo, prije svega Hercegovine, piše Borak.info.

Budući da banka u proteklom razdoblju nije ispunila minimalne zakonske uvjete za poslovanje, Agencija za bankarstvo FBiH je ukinula bankarsku dozvolu za rad Hercegovačke banke Mostar 13. srpnja 2012.

Visoki Predstavnici, međunarodna zajednica, razni diplomati, SFOR, OHR, Stipe Mesić i političko Sarajevo su odradili odličan posao u Mostaru.

Pljačka Hrvata u BiH koja nikad nije osuđena, novac štedišama nikad nije vraćen.
Kriminal u samoj banci nikad nije pronađen. Terorizam kao takav je dozvoljen i legelan samo protiv Hrvata u BiH.

Pokušaj uništenja Hrvata traje i dalje, Hrvati su i dalje ovdje. Državotvorni narod koji će se boriti i dalje. Hrvati su temelj i garancija ove zemlje. Hrvata u BiH neće nestati nikada.

Imamo jedno pitanje, gdje je novac?

hr-hb.info/ https://www.hr-hb.info/Hrvatsko nebo