Državni skandal nad skandalima: Hrvatski matematički genij, akademik Josip Pečarić umro i pokopan uz ignoriranje od vlasti i televizija

U četvrtak, 5. studenoga 2026. na zagrebačkom groblju Mirogoj, ne osobito veliko mnoštvo građana, kolega i poštovatelja svečano je ispratilo na vječni počinak akademika Josipa Pečarića, istaknutog hrvatskog domoljuba i jednog od najcitiranijih svjetskih matematičara. Pečarić je ostavio iza sebe u svjetskim razmjerima gotovo nedostižan opus: S više od 1200 objavljenih znanstvenih radova, poglavito na području teorije nejednakosti, pozicionirao se kao jedan od najproduktivnijih matematičara našeg doba te ušao među dva posto na svijetu najcitiranijih autora. No sve to Vladi ni Saboru ni Ministarstvu znanosti kao da ne znači gotovo ništa: na sprovodu nije bilo državnih izaslanika. A Hrvatska televizija nije u Dnevniku dala čak ni informaciju o njegovoj smrti – dok se o pjevaču Miši Kovaču halabučilo po svim medijima te na državnim i područnim razinama. Pečarić je bio vrlo angažiran domoljubni publicist, koji se svojski zauzimao za istinu o novijoj povijesti i sadašnjosti, a osobito se borio protiv mita o Jasenovcu i drugim monstruoznim preuveličavanjima i potvorama na račun hrvatskog naroda i njegovih dviju država te protiv kriminalizacije pozdrava iz Domovinskog rata „Za dom spremni“.

Službeno priopćenje o njegovu odlasku izdala je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), koje je bio redovni član. Ministar znanosti samo je u priopćenju izrazio sućut, a njegovo ministarstvo dalo je vrlo šturu informaciju o toj sućuti i djelu Josipa Pečarića, bez njegove fotografije. Ministarstvo kulture odšutjelo je sve. Isto tako i Plenkovićeva Vlada i njezina služba za odnose s javnošću. Isto tako i Ured Predsjednik Republike i Hrvatski sabor i saborski Odbor za znanost. Ni Grad Zagreb nije pokazao da mu znanstvenik tolikoga svjetskog ugleda, koji već tridesetak godina živi u Zagrebu, išta znači. Ni zastupnici u Saboru ni oporbeni političari uglavnom se nisu oglasili ni došli na sprovod, ponašajući se kao da se to njih ne tiče i kao da za Pečarića nisu nikad ni čuli – iako je on objavio i nevjerojatan broj od 230, uglavnom digitalnih, knjiga na hrvatske teme i o brojnim poznatijim domoljubnim Hrvatima. Od najistaknutijih osoba može se jedino spomenuti biskupa sisačkog Vladu Košića, koji je u četvrtak navečer služio za pokojnika misu zadušnicu u zagrebačkoj crkvi Krista Kralja na Trnju, zatim neke koji su bili na sprovodu: Thompsona, generale Ivana Tolja i Željka Sačića, književnog povjesničara Slobodana Prosperova Novaka, bivšu zastupnicu u Hrvatskom saboru Gordanu Turić…

—————–

Preminuloga je na svojem fejsu Zagrebački računalni savez – Centar mladih programera sažeto prikazao ovako:

Akademik Josip Pečarić bio je istinski velikan hrvatske i svjetske znanosti čiji je matematički genij, kroz više od 1200 objavljenih radova, trajno zadužio globalnu akademsku zajednicu.

Svjetski priznat um: Kao jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području teorije nejednakosti, uvršten je među tek desetak matematičara na svijetu s najreprezentativnijim brojem radova na prestižnoj platformi MathSciNet.

Ponos rodne Boke: Rođen u prelijepom Kotoru, kroz cijeli je život i opsežan publicistički rad s ponosom i ljubavlju čuvao te promicao bogatu hrvatsku kulturnu baštinu svoje rodne Boke kotorske.

Nepokolebljivi karakter: Svoju prepoznatljivu rečenicu iz beogradskih dana – da tamo Hrvate dijele na ustaše i sluge, a da on nije odgojen da bude sluga – pretočio je u životni kredo čovjeka koji nikada nije savijao kralježnicu pred političkim pritiscima.

Hrabar glas naroda: Uz iznimnu akademsku karijeru u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, bio je neustrašivi domoljub i humanist koji je kroz stotine knjiga i otvorenih pisama strastveno branio nacionalni identitet i povijesnu istinu.

Trajna ostavština: Njegov odlazak ostavlja neizbrisiv trag, no iza njega ostaju trajna znanstvena djela i svijetli primjer intelektualca koji je vlastiti narod volio nesebično, otvoreno i bez kalkulacija.

Akademik Josip Pečarić rođen je 2. rujna 1948. godine u Kotoru, a preminuo je 29. listopada 2026. godine u Zagrebu u 79. godini života.

Branitelji organiziraju komemoraciju 10. studenoga u dvorani HVIDR-e

Budući da će krovna nacionalna akademija HAZU službenu komemoraciju za svog preminulog člana organizirati tek dogodine, uskočit će hrvatski ratni veterani. U organizaciji njihovih udruga predvođenih Udrugom hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91), uz koordinaciju s Udrugom zagrebački dragovoljci Vukovara, domaćinom Zajednicom udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a Grada Zagreba) te drugim udrugama proizašlima iz Domovinskog rata, priprema se poseban komemorativni skup. On će se održati, kako je najavio portal Cronika.hr, u utorak, 10. studenoga u 18 sati, u dvorani HVIDR-e na adresi Slovenska ulica 21. Ulaz na skup je slobodan i svi su dobrodošli kako bi se tom hrvatskom velikanu još jednom iskazalo zasluženo poštovanje i izrazila trajna zahvalnost.

Izvrnuta ljestvica vrijednosti današnje Hrvatske

„Ova ignorancija državnog vrha i medijskog mainstreama razotkrila je poraznu zbilju današnje Hrvatske i njezinu izvrnutu ljestvicu vrijednosti“ – piše povodom svega toga Mladen Pavković na portalu Cronika.hr te rezignirano zaključuje: „Došli smo u fazu u kojoj društveni status i državno priznanje lakše stječe osrednji estradni pjevač s dvije ili tri gramofonske ploče, nego svjetski priznati znanstvenik čiji su radovi citirani na najprestižnijim svjetskim sveučilištima. U zemlji gdje se jeftina zabava i politička podobnost slave kao vrhunska postignuća, istinski umovi i domoljubi svjesno se guraju na marginu. Država koja ignorira odlazak svojih najvećih znanstvenih autoriteta jasno pokazuje da joj do znanja, pameti i vlastite budućnosti – očito nije stalo.“

Povezano:

Umro je akademik Josip Pečarić – jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika i najproduktivnijih domoljubnih publicista

Napustio nas je Josip Pečarić, velikan-gromada hrvatske misli, matematičar, akademik, na listi najutjecajnijih znanstvenika svijeta

Hrvatsko nebo