Njemačka: hoće li prosvjed mladih prerasti u nasilje kao u Francuskoj?

Mladi u Njemačkoj planiraju masovne prosvjede za bolje obrazovanje i zaštitu klime. Političari se boje eskalacije kao u Francuskoj, stručnjaci ukazuju na razlike između dviju zemalja, a jača strah od toga da ljevičarski ekstremisti, fanatici Zelenih i kriminalci iz useljeničkog miljea – odnosno svi koji potpiruju nasilje – „preuzmu kontrolu“ nad prosvjedima. osobito u Berlinu. Osim toga, nezadovoljstvo učenika materijalnom zapuštenošću školstva i sve manjom kvalitetom obrazovanja vrlo je raširena. I stanarine postaju mnogima nepriuštive, dok su socijalni sustavi prenapregnuti. Političari upozoravaju na moguću reprizu nereda i nasilja kakvo je viđeno nedavno u Francuskoj te pozivaju da se takvo što ne dopusti ni pod koju cijenu. Što se može očekivati? Moguće odgovore na to pitanje potražili su Jens Thurau Gasia Ohanes iz medija Deutsche Welle (DW).

Kada njemački političari razmišljaju o nadolazećem vikendu, mnogi se plaše da bi na brojnim mjestima u zemlji moglo doći do sličnih žestokih prosvjeda mladih kakvi su nedavno izbili u Francuskoj. Inicijativa pod nazivom „Gen-Z regelt” („Generacija Z rješava“) na internetu je pozvala na prosvjede u ukupno 23 grada.

Što hoće „generacija Z” (Gen Z)?

Pojam „generacija Z” (Gen Z) u širem smislu označava generaciju tinejdžera i mladih odraslih osoba rođenih između godine 1995. i 2010. Oni često zamjeraju svojim roditeljima da čine premalo u borbi protiv klimatskih promjena i dopuštaju da se jaz između bogatih i siromašnih sve više produbljuje. Istodobno su zabrinuti za svoje obrazovne mogućnosti i izglede za budućnost u zapadnim društvima koja su sve starija.

U Francuskoj je nedavno na marginama prosvjeda koji su u osnovi bili mirni došlo do žestokih nereda. Na mnogim su mjestima gorjeli automobili, a u Limogesu je zapaljena gradska vijećnica. U gradovima poput Lillea, Lyona i Toulousea policija je upotrijebila suzavac, a velik broj ljudi uhićen je.

Brojni političari upozoravaju na mogućnost sličnih događaja u Njemačkoj tijekom nadolazećeg vikenda, osobito predstavnici konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), stranke njemačkog kancelara Friedricha Merza.

Alexander Throm (CDU), stručnjak za unutarnju politiku zastupničkog kluba stranaka Unije koji čine CDU i bavarska sestrinska Kršćansko-socijalna unija (CSU), izjavio je za poslovni dnevnik Handelsblatt: „Takve prizore kakve smo vidjeli u Francuskoj moramo spriječiti pod svaku cijenu.”

Strah od međunarodno povezanih, ’prekograničnih’ lijevih ekstremista

Prema Thromovoj procjeni, ljevičarske ekstremističke skupine i kriminalci iz migrantskog miljea mogli bi „preuzeti kontrolu” nad prosvjedima. „Tu se stvara opasan savez, osobito u Berlinu”, upozorio je.

I Marc Henrichmann (CDU), predsjednik parlamentarnog odbora Bundestaga zaduženog za nadzor obavještajnih službi, iznio je slično upozorenje: „Mreža povezanosti ljevičarske ekstremističke scene međunarodna je i koordinirana.”

Lijevi ekstremisti skloni nasilju sada prelaze čak i državne granice kako bi drugdje pljačkali i počinili nasilna kaznena djela, izjavio je za Handelsblatt.

Sebastian Koos, sociolog sa Sveučilišta u Konstanzu, koji istražuje mlade i prosvjedne pokrete u Njemačkoj, rekao je za DW da ne vjeruje kako bi u Njemačkoj moglo doći do nereda sličnih onima u Francuskoj, iako su događaji u susjednoj zemlji potaknuli i najavu prosvjeda u Njemačkoj.

„Strpljenje nam je pri kraju”

Koos uočava važne razlike između mladih u dvjema zemljama. „Ovdje prosvjede ne pokreće jednak intenzitet bijesa kao u Francuskoj. Ovi su ovdje pripremljeni, prijavljeni i organizirani. Na toj se internetskoj stranici posebno snažno naglašava poziv na mirne prosvjede”, objašnjava sociolog.

Ipak, ne isključuje mogućnost da bi ekstremističke skupine mogle iskoristiti uredno prijavljene prosvjede za izazivanje nereda. „Policija i nadležne službe svakako se moraju dobro pripremiti”, upozorava.

Quentin Gärtner ima 19 godina, studira biotehnologiju u Heidelbergu, a do studenoga prošle godine bio je glavni tajnik Savezne konferencije učenika (Bundesschülerkonferenz), organizacije koja zastupa interese približno 7,5 milijuna učenica i učenika u Njemačkoj.

„Ono što nam je svima zajedničko jest da nam je, kad je riječ o obrazovnom sustavu, strpljenje pri kraju. Mnogi su izrazito frustrirani”, rekao je u razgovoru za DW. „Uspjeh njemačkih učenika sve je slabiji, a broj nastavnika stalno se smanjuje. Osim toga, školske zgrade često se godinama uopće ne obnavljaju.”

Zeleni razumiju razloge prosvjeda

Prema Gärtnerovu mišljenju, to je povezano s općim problemom parlamentarne demokracije u Njemačkoj i mnogim drugim zapadnim zemljama. „Političari žele pobjeđivati na izborima. Zato razmišljaju o skupinama koje su im važne, a manje o budućnosti i održivosti vlastite politike. U našem društvu koje stari važnu biračku skupinu čine stariji ljudi i pripadnici generacije tzv. baby boomera”, objašnjava.

I oporbene stranke u Njemačkoj prepoznaju zabrinutost mlađe generacije. Predsjednik Zelenih Felix Banaszak izjavio je javni servis ZDF: „Međugeneracijski društveni ugovor više ne funkcionira. Starije su generacije dovele klimatsku politiku do zida.”

Prema njegovim riječima, i socijalni sustavi dosežu svoje granice, a stanarine su postale nepriuštive. Jedino s čime se država obraća mladima jesu pisma koja šalje osamnaestogodišnjacima u vezi s novom vojnom službom, zaključio je Banaszak.

Do utorka se na internetskoj stranici inicijative „Gen-Z regelt” oko 134.000 ljudi prijavilo za sudjelovanje u prosvjedima najavljenima za nadolazeću subotu. Do tada je preostalo još nekoliko dana tijekom kojih bi se taj broj mogao dodatno povećati.

DW/Hrvatsko nebo