Kampanja u Bosni i Hercegovini: Rat, nacionalne podjele i bitka za hrvatsko članstvo

U skladu s izbornim zakonom, službena kampanja započela je 4. rujna i traje do 3. listopada u 7:00 sati, kada počinje izborna šutnja.

Na izborima 4. listopada biraju se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske te zastupnici u skupštinama deset kantona u Federaciji BiH.

Nešto više od 3,4 milijuna birača registrirano je u Središnjem biračkom popisu.

Ovo su deseti opći izbori održani nakon rata, a politička atmosfera ponovno je obilježena nasljeđem rata.

Sam početak kampanje poklopio se sa smrću ratnog zločinca Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika bosanskih Srba, kojeg je međunarodni sud konačno osudio za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Njegova smrt ponovno je otvorila političke debate o odnosu prema ratnoj prošlosti. Uglavnom su se u javnom prostoru vodile oštre polemike između političkog Sarajeva i Banja Luke. Naravno, sa suprotstavljenim pozicijama ratnog zločinca i heroja. 

Bitka za hrvatskog člana Predsjedništva 

U kampanji se govori o plaćama, mirovinama, obrazovanju, investicijama i europskom putu, pa čak i o porastu cijena nafte, ali najveće reakcije izazivaju izjave o ratnim protagonistima ili vodećim političarima, Hrvatskoj, Srbiji i pitanju tko bi trebao izabrati hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

U utrci su kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović, Zdenko Lučić, kojeg podržava pet oporbenih hrvatskih stranaka, te Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte Željka Komšića, koji je četiri puta izabran u Predsjedništvo protiv većinske volje Hrvata i uz dominantnu podršku bošnjačkih birača.

Zato je ova kampanja trojice kandidata očito usmjerena prema različitim biračima. 

Filipović u svojoj kampanji naglašava ravnopravnost Hrvata i legitimnu političku zastupljenost, Lučić napada dugogodišnju dominaciju HDZ-a BiH i njegovog vođe Dragana Čovića, dok Kovačević svoju kandidaturu predstavlja kao dio šire borbe protiv politika HDZ-a BiH i Zagreba.

Filipović je otvorila kampanju porukom da hrvatski narod mora imati jednaka politička prava kao i druga dva konstitutivna naroda te pravo slobodno birati svoje legitimne predstavnike. Istovremeno je naglasila da se politika ne bi trebala usredotočiti samo na poništavanje, već i na zdravstvo, energetiku, plaće, mirovine, škole i prilike za mlade i obitelji.

Posebnu pozornost privukla je njezina najava da će, ako bude izabrana, ponovno otvoriti ured hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru.

Neovisni kandidat Zdenko Lučić, kojeg podržava hrvatska oporbena stranka, svoju kampanju uvelike gradi na kritikama Dragana Čovića i političkih veterana. 

– Trideset godina politiku u Bosni i Hercegovini vode ista tri džuturuma (turski starješine), uvjeravajući nas da bez njih sve pada u kaos, rekao je. Ne dopustite da jedna stranka ili jedan pojedinac ima monopol nad određenom obitelji kako bi je zauzeo, dodao je, pozivajući mlade birače da izađu na izbore.

Lučić tako izbor za hrvatskog člana Predsjedništva predstavlja ne samo kao pitanje odnosa između Hrvata i Bošnjaka, već i kao pitanje promjena unutar hrvatskog političkog tijela. Njegova kampanja izravno je usmjerena protiv Čovića, kojeg optužuje za monopolizaciju odlučivanja u HDZ-u BiH.

Kovačević zaoštrava retoriku

Kampanja Slavena Kovačevića potpuno je drugačija.

Komšićev bivši savjetnik u Predsjedništvu BIH otvoreno predstavlja svoju kandidaturu kao pokušaj zaustavljanja HDZ-a BIH, ali i SNSD-a Milorada Dodika.

U svojim predizbornim porukama naglašava medijske spekulacije o mogućnosti da će Dodika nakon izbora pomilovati hrvatski i srpski članovi Predsjedništva iz HDZ-a BiH i SNSD-a.

– Milorad Dodik neće biti premijer entiteta Republika Srpska, jer neće biti pomilovan. Našom pobjedom u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine priča o njegovom pomilovanju je završena. Nema pomilovanja, rekao je Kovačević. 

Borim se protiv politike da Ratko Mladić i Slobodan Praljak budu zastupljeni u Predsjedništvu BiH”, dodao je Kovačević.

Uz to, Kovačević je otvorio i frontu prema Hrvatskoj, koju stavlja u istu ravan sa Srbijom.

– Hrvatsku i Srbiju povezuju dvije zajedničke stvari. Prvo, da su obje zemlje izvršile agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Drugo, obje su pokušale promijeniti demografsku sliku Bosne i Hercegovine ratnim zločinima, etničkim čišćenjem i u konačnici genocidom, rekao je Kovačević, iako za to izjednačavanje ne nudi nikakve dokaze niti sudsku presudu.

Identičnu tezu razvija i njegov šef Željko Komšić, koji je rekao da je BIH glavno jelo na jelovniku velikohrvatske i velikosrpske politike.

Oštre reakcije na tezu o građanskoj državi

Ove izjave otkrivaju obrazac kampanje u kojem se izbor Kovačevića predstavlja kao način suprotstavljanja HDZ-u BiH i mobilizacijska strategija usmjerena na bošnjačke birače koji takve aktere vide kao prijetnju konceptu države koju predstavlja DF.

Upravo oko koncepta građanske države sudaraju se dva potpuno različita politička pogleda na Bosnu i Hercegovinu.

Na te poruke na portalu Svjetla riječi u kolumni je vrlo oštro reagirao Petar Jeleč, definitor Franjevačke provincije Bosne Srebrene, koji smatra da DF zloupotrebljava koncept građanske države. 

DF je optužio da je svojom politikom zabio posljednji čavao u lijes bilo kakve građanske Bosne i Hercegovine.

Sporovi između naroda i unutar naroda

Uoči izbora oglasila se i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Nisu pozvali na glasanje za određenu stranku ili kandidata, već na masovno glasanje katolika na izborima.

– Samo Bosna i Hercegovina u kojoj se poštuje ravnopravnost konstitutivnih naroda, njihovo pravo na legitimno političko predstavljanje te jednako dostojanstvo i prava svakog građanina i naroda može biti istinski demokratska i stabilna država, rekli su.

Dok se na hrvatsko-bošnjačkom prostoru vode rasprave o predstavnicima i ustavnim rješenjima, srpska politička scena ima svoj unutarnji sukob.

Vođa najveće srbijanske stranke, SNSD-a, Milorad Dodik tvrdi da Draško Stanivuković, koji predvodi Pokret Sigurna Srpska i gradonačelnik je Banja Luke, neće biti premijer Republike Srpske.

Stanivuković, koji je u koaliciji sa SDS-om i predstavlja oporbu SNSD-u, rekao je da će konačnu političku matematiku napisati građani na izborima.

To pokazuje još jednu važnu dimenziju ovogodišnje kampanje: izborna kampanja u Bosni i Hercegovini je višeslojna. Nije riječ samo o sporovima između Bošnjaka, Hrvata i Srba, već i unutar samih nacionalnih političkih prostora.

Lučić napada Čovića i HDZ BiH, Stanivuković izaziva Dodika, dok se na bošnjačkoj političkoj sceni SDA Bakira Izetbegovića pokušava vratiti u središte političke moći suočavajući se s Trojkom predvođenom SDP-om, koja je na vlasti posljednje četiri godine.

Hrvatska, Srbija i Bruxelles

Izetbegović pokušava usmjeriti svoju kampanju na ekonomske teme.

Denis Bećirović također naglašava gospodarstvo i ljudski kapital. Ljudi su najvrjedniji resurs koji Bosna i Hercegovina ima, rekao je, govoreći o obrazovanju, digitalnim vještinama, znanosti, inovacijama, poduzetništvu, investicijama i novim radnim mjestima.

Međutim, ekonomske teme teško uspijevaju nadjačati nacionalne. Čak i kada kandidati govore o plaćama, školama ili ulaganjima, politički prostor se brzo vraća na pitanje tko koga predstavlja i tko koga može birati.

Ova izborna kampanja poprimila je i međunarodnu dimenziju.

Vođa stranke Narod i pravda i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, primjerice, kritizirao je navodne nastupe hrvatskih političkih predstavnika u Bruxellesu, tvrdeći da je Željana Zovko europskim institucijama predstavila BiH kao zemlju sukoba triju stranaka, a Bošnjake kao prijetnju Europi.

– Jedna osoba, Željana Zovko, otrovala je sve urede u Bruxellesu tezom da je ovo zemlja sukoba triju stranaka i da su radikalni muslimani prijetnja Europi. Najtolerantniji ljudi na svijetu koji žive s ubojicama, koji žive s počiniteljima zločina, predstavljeni su u Bruxellesu kao najradikalniji dio naše zajednice, rekao je Konaković. 

S hrvatske strane, međutim, jedina javna rasprava u europskim institucijama vodi se o problemu preglasavanja Hrvata i potrebi osiguranja njihove legitimne političke zastupljenosti.

Sve se to događa dok je BIH formalno na europskom putu, ali uz ozbiljan zastoj.

Zemlja je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2016. godine, dobila je status kandidatkinje u prosincu 2022., a Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pregovore o pristupanju u ožujku 2024.

Iznimka kampanje

Ipak, postoje iznimke, a to je SDP-ov kandidat za bošnjačkog člana državnog vodstva, Denis Bećirović, koji govori iz potpuno drugačije izborne perspektive i kampanje.

– Ne slažem se s kontroverznom politikom. Moji pravi protivnici su nezaposlenost, kriminal, korupcija, siromaštvo i nepravda, rekao je Bećirović.

Do izbora 4. listopada ostalo je još nešto više od dva tjedna.  

Izvor