Veleposlanica Izraela Galit Peleg S Hrvatima i Srbima imamo snažnije odnose, a Iran ima utjecaj u BiH!
Vrijeme:13 min, 33 sec
ponedjeljak, 14 rujna 2026
Kritizirati Izrael je legitimno. Ali ono što se događa Židovima u Sarajevu je antisemitizamNe kažem da u Gazi nema patnje. Ima je. Ali tvrdnja da Izrael namjerno ubija civile u suprotnosti je s onime što vidimo, ističe, među ostalim, veleposlanica Peleg
“Moja je poruka da je Izrael prijatelj Bosne i Hercegovine. Ne samo Hrvata, ne samo Republike Srpske. Prijatelj je Bosne i Hercegovine”, ističe u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list Galit Peleg, veleposlanica Države Izrael za BiH sa sjedištem u Tirani. S njom smo otvorili sve, rekli bismo, teme koje usložnjavaju i odnose u BiH, ali i odnose između BiH i Izraela.
Večernji list BiH: Postoji percepcija da Izrael nema jednak odnos prema Bošnjacima, Srbima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, osobito nakon 7. listopada. Je li izraelska politika prema BiH doista jednako uravnotežena prema svim političkim i nacionalnim zajednicama?
Veleposlanica Peleg: Službeno, bilateralni odnosi s Bosnom i Hercegovinom, odnosno odnosi Jeruzalema i Sarajeva, neupitni su. Naša kontaktna točka i naši sugovornici su središnja vlast Bosne i Hercegovine. To je službeno i to je naša želja. To je uvijek bila i uvijek će biti naša prva adresa za rješavanje bilo kojeg pitanja između naših dviju država. S druge strane, moramo biti pragmatični. Kada se obratimo nekim institucijama ili predstavnicima vlasti u Sarajevu, a oni nas odbiju ili ignoriraju, naravno da idemo na drugu razinu, odnosno na razinu Federacije. I u Republici Srpskoj razgovaramo s čelnicima i visokopozicioniranim predstavnicima svih stranaka koje su spremne surađivati s nama. Naš je cilj unaprijediti bilateralne odnose. Ako ja dođem k vama i počnem razgovarati s vama, a vi ne razgovarate sa mnom, razgovarat ću sa sljedećim čovjekom. Tako se dogodilo da među visokim dužnosnicima Bosne i Hercegovine koji su nam dostupni i spremni na suradnju ima više ljudi iz hrvatske i srpske zajednice. Zato vidite više aktivnosti. Ali, iskreno, sastajala sam se i s čelnicima bošnjačkih stranaka. To nije uvijek bilo objavljeno. Ponekad nisu željeli da to objavim. Zato o tome ne znate ništa iz medija. Na praktičnoj razini, stjecajem okolnosti, imamo snažnije odnose s vodstvom Republike Srpske i s vodstvom hrvatskih stranaka jer su spremniji odgovoriti. To nije odluka koju smo donijeli kao politiku. Jednostavno, tako stvari stoje.
Večernji list BiH: Vaše je sjedište u Tirani, otkuda pokrivate i Bosnu i Hercegovinu. U Albaniji je većinsko stanovništvo također muslimansko, kao u BiH, ali ima potpuno drukčiji odnos prema Izraelu i Židovima. Kako to objašnjavate?
Veleposlanica Peleg: Mislim da je, prije svega, Albanija, prema posljednjim anketama, oko 52 posto muslimanska. Unutar muslimanske zajednice postoje i bektašije, koje su malo drukčije. Mislim da su u Albaniji muslimani vrlo, vrlo umjereni. Nisu politični. Druga je stvar da se Albanci identificiraju više kao Albanci nego prema svojoj vjeri. Možda je to zbog 45 godina komunizma, možda postoje i drugi razlozi, ali tradicionalno je njihov identitet mnogo više nacionalan nego vjerski.
Treće, Albanci tradicionalno osjećaju posebnu povezanost sa židovskim narodom. Albanija ima povijest spašavanja Židova tijekom Drugog svjetskog rata. Navodno je to bila jedina zemlja u Europi koja je nakon holokausta imala više Židova nego prije holokausta, jer su Židove skrivali u svojim kućama, sa svojim obiteljima, prema kodeksu koji se zove Besa i koji ih zapravo obvezuje da zaštite svoje goste. To je vrlo jedinstvena priča i ne može se uspoređivati s drugim muslimanskim zajednicama u Europi.
Želim vjerovati da činjenica da je netko musliman ne znači automatski da je protiv Izraela. Postoje neke zajednice koje su ekstremnije i više pod utjecajem džihadističke ideologije. One su glasnije i protiv su Izraela. Ali činjenica da ste musliman ne znači da automatski morate biti protiv Izraela. Dvadeset posto građana Izraela su muslimani.
Večernji list BiH: Izrael ima jedan od najbližih saveza na svijetu sa Sjedinjenim Američkim Državama. Kritičari tvrde da zbog tog odnosa Washington često štiti Izrael od snažnijeg međunarodnog pritiska. Je li Izrael danas previše ovisan o američkoj političkoj i vojnoj potpori?
Veleposlanica Peleg: Tradicionalno su Sjedinjene Američke Države najveći i najbliži saveznik Izraela. Gledajući omjere, Izrael je vrlo malen, a Amerika je velika. Svi znamo koliki je utjecaj Sjedinjenih Država među svjetskim silama. Premijer Netanyahu rekao je prije nekoliko mjeseci odgovarajući na pitanje: “Što bi bilo kada bi vam Amerika rekla da učinite nešto ili da prestanete nešto raditi u Libanonu ili Gazi, biste li stali?” Rekao je nešto vrlo jasno: “Sjedinjene Države vrlo su blizak saveznik i vrlo su utjecajne, ali Izrael je neovisan.” U 99 posto slučajeva dijelimo iste interese. Vidjeli ste našu suradnju oko Irana. Vidite snažnu potporu Sjedinjenih Država Izraelu na međunarodnoj sceni. Bez sumnje, zahvalni smo i priznajemo da je Amerika velika, a Izrael malen.
Ali u slučajevima kada nemamo potpuno iste interese, Izrael zna zauzeti vlastiti stav i prenijeti ga i našim američkim saveznicima. Aktualne administracije u objema zemljama, Trumpova administracija i Netanyahuova vlada, kao i osobni odnosi Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua, vrlo su dobri. Imaju otvoren kanal. U mnogim slučajevima imamo zaštitu u Ujedinjenim narodima, ali vjerujem da Amerikanci to ne rade samo kao uslugu. Mislim da i oni imaju interes zadržati svog najodanijeg saveznika na Bliskom istoku.
Izrael dobiva financijsku potporu od Amerike za vojna pitanja, ali tim novcem kupujemo američku opremu, što znači da te kupnje također podupiru američku industriju. Dakle, riječ je o svojevrsnoj uzajamnosti. Ne bih rekla da je riječ o odnosu jednakih jer mi nismo jednaki Americi. Ona je snažnija i veća. Ali definitivno ne bih rekla da smo štićenik u smislu da ništa ne dajemo zauzvrat.
Večernji list BiH: Nakon rata u Gazi brojne međunarodne organizacije i vlade optužile su Izrael za kršenje međunarodnog humanitarnog prava i uporabu nerazmjerne sile. Kako odgovarate na te optužbe?
Veleposlanica Peleg: Ciljevi rata u Gazi vrlo su jasno definirani i takvi su i danas. Izrael se bori protiv terorističkih organizacija u Gazi, protiv Hamasa i Islamskog džihada. S druge strane imate Hamas, koji svoje građane koristi kao živi štit. Sjećam se intervjua s čelnikom Hamasa na BBC-ju u studenome ili prosincu 2023. Voditelj ga je pitao zašto, kada Izrael bombardira Gazu, ne dopuste svojim građanima da uđu u tunele. Iskopali su 500 kilometara tunela za borbu protiv Izraela, svi su od cementa i nalaze se pod zemljom. A taj je čovjek sjedio tamo, u udarnom terminu na BBC-ju, i rekao: “Ne, ne, ne, ti tuneli nisu za zaštitu ljudi. Oni su za borbu protiv Izraela.”
Kada vidite vodstvo koje zanemaruje važnost života vlastitih građana, koristi ih kao živi štit, odbija ih evakuirati i potkopava važnost života, s druge strane vidite da je glavni cilj vodstva Izraela zaštititi građane. Ne mislim da postoji neka druga vojska na svijetu koja toliko puta i na toliko načina upozorava civile. Kažemo im: “Dolazimo bombardirati ovo mjesto, ovo susjedstvo”, jer znamo da se ondje nalazi sjedište Hamasa ili skladište streljiva. Dijelimo letke, snimamo poruke na arapskom i govorimo ljudima: “Evakuirajte ovo susjedstvo.”
I znamo da i teroristi bježe. Ali ono što njihovo vodstvo u mnogim slučajevima radi jest da im sprječava evakuaciju iz tih područja kako bi civili bili ranjeni ili ubijeni. A onda mogu reći: “Pogledajte što nam Izraelci rade.” Na društvenim mrežama širi se jako mnogo dezinformacija, osobito lažnih vijesti i videosnimki napravljenih umjetnom inteligencijom. Ali ne samo umjetna inteligencija. Mi to zovemo Gazawood ili Paliwood. Ima mnogo žrtava. Ne kažem da je sve lažno. Ali vidite cijelu industriju lažnog sadržaja koja se širi kako bi se sve preuveličalo.
Sada ću reći nešto što će možda zvučati neosjetljivo. Ako uzmete razdoblje ovog rata i broj žrtava, sva izvješća dolaze od Ministarstva zdravstva Gaze, a tko je Ministarstvo zdravstva Gaze? Hamas. Teroristička organizacija Hamas ona je na čije se podatke svijet oslanja. Ne kažem da u Gazi nema patnje. Ima je. Ali kada gledate ovaj rat, tvrdnja da Izrael namjerno ubija civile u suprotnosti je s onime što vidimo. Kada govorimo o humanitarnom aspektu, tijekom cijelog ovog rata Izrael nikada nije zatvorio prijelaze. Humanitarna pomoć nastavila je prolaziti službenim prijelazima iz Izraela. Sva humanitarna pomoć koju su poslale zemlje donatori iz međunarodne zajednice ušla je u Gazu, uključujući hranu, hranu za bebe i lijekove.
Glavni problem bio je i još uvijek jest to što, čim sva ta humanitarna pomoć prijeđe u Gazu, Hamas preuzima kontrolu nad zalihama. Imamo snimke tona hrane koja trune na prijelazu s gazanske strane jer Hamas nikome nije dopuštao da joj priđe i podijeli je. Ne kažem da u Gazi nema gladnih ljudi. Ima ih. Ali razlog zbog kojeg te zalihe nisu došle do njih nije taj što im Izrael nije dopustio da uđu. One su u Gazi, ali skladišta i zalihe kontrolira Hamas i odlučuje kome će ih dati.
Večernji list BiH: Govorite o patnji u Gazi, stječe se dojam da se u Izraelu istodobno ništa ne događa?
Veleposlanica Peleg: O tome kako su postupali prema taocima ne govori se dovoljno. Taoci su se vratili kao napola ljudi. A hrana je bila najmanja od tortura koje su im činili. Svakodnevno su ih seksualno zlostavljali, i muškarce i žene. Priče koje pričaju vrlo je teško čitati i gledati. Sada me stalno pitaju o patnji na gazanskoj strani jer vidite kuće, vidite razaranje. To možete snimiti, distribuirati i podijeliti. I to postaje viralno. Postoji nešto što ne možete vidjeti – posljedice u Izraelu. Deseci tisuća djece su pred vlastitim očima izgubili nekoga i žive s tom traumom. To je nevidljivo. To ne možete prikazati na televiziji.
Ali ta patnja i dalje postoji u Izraelu. Izrael pruža psihološku pomoć i podupire ljude, taoce koji su se vratili, ali i obitelji koje su stradale tijekom tog užasnog napada. Imamo mlade ljude koji su bili na festivalu Nova, koji su vlastitim očima vidjeli djevojke kako su silovane, zatim masakrirane, i nose tu sliku sa sobom. Imamo slučajeve mladih ljudi koji počine samoubojstvo jer ih sjećanje ne napušta. Ono što su vidjeli ne dopušta im spavati noću. Kada govorimo o patnji u Gazi, ima mnogo patnje desetaka tisuća ljudi u Izraelu koju ne možemo fotografirati. I nitko o tome ne govori. Mislim da obje strane pate.
Večernji list BiH: Izrael tvrdi da su Iran i njegovi regionalni saveznici najveća prijetnja Izraelu. Smatrate li da Iran ima politički ili sigurnosni utjecaj u Bosni i Hercegovini? Postoje li aktivnosti u zemlji koje Izrael smatra povezanima s iranskim utjecajem?
Veleposlanica Peleg: Nema sumnje da je Iran ono što nazivamo glavom zmije. Sadašnji iranski režim opasan je za svijet i opasan je za iranski narod. I da, vjerujemo da hrane i podržavaju sve svoje posredničke skupine na Bliskom istoku – Hamas, Hezbollah, hutiste u Jemenu. Mislim da Iran ima utjecaj u Bosni i Hercegovini. Koliki je taj utjecaj? Mislim da vam ljudi ovdje mogu dati bolju procjenu. Moje znanje i dojam proistječu iz onoga što vidim da se objavljuje. Prije otprilike šest mjeseci vidjeli smo izjavu ministra obrane da je primio iranskog vojnog atašea i najavio da ćemo surađivati. Zatim je to zanijekao.
Ali nema sumnje da Iranci žele imati uporište u zemlji poput Bosne i Hercegovine, koja se nalazi u središtu Europe. Dopuštaju li im vlasti ovdje to ili ne, to ne mogu reći. Mogu vam pak reći da ondje gdje ja sjedim, u Tirani, nakon što je Iran napao Albaniju, nije ista situacija. Premijer Albanije protjerao je sve diplomate, zatvorio veleposlanstva u Teheranu i Tirani i nemaju odnose. Nije ista situacija u Bosni i Hercegovini.
Iskreno, nismo zadovoljni time. Vjerujemo da sadašnji iranski režim nije zdrav, ne samo za Izrael. Uz nuklearne sposobnosti koje razvijaju, grade i sposobnost balističkih projektila. Ako je njihov cilj, kako su najavili, uništiti Izrael, zašto im treba domet koji može dosegnuti sve do Londona? Mislim da bi Europa trebala postaviti pitanja. To ne znači da će bombardirati Europu, ali mogu prijetiti Europi. A Bosna i Hercegovina je zemlja u središtu Europe.
Večernji list BiH: Izrael stalno upozorava na porast antisemitizma, uključujući i ovdje u Bosni i Hercegovini. Gdje je granica između antisemitizma i legitimne kritike politike izraelske vlade, osobito nakon rata u Gazi?
Veleposlanica Peleg: Mislim da je to vrlo dobro pitanje. Ljudi često govore: “Ne mrzim Izrael, ne mrzim Židove, samo kritiziram izraelsku vladu.”
Mislim da je kritiziranje izraelske vlade legitiman čin. U Izraelu vlada ima najveće kritičare. To je legitimno i događa se, a to je bit demokracije. Kada se Židove napada zbog načina na koji su odjeveni, kada se napadaju židovske institucije poput sinagoga i židovskih poduzeća, to je antisemitizam.
Pa čak i u Sarajevu, kada se pojavljuju grafiti “Židovi trebaju otići”. Kamo da odu? Sarajevski Židovi su ovdje. To je zajednica koja u Sarajevu postoji gotovo 500 godina.
Kada Židovi moraju izaći iz sinagoge na blagdan i vidjeti slogane da trebaju otići, to je antisemitizam. To nije kritika Izraela.
Kada se ljude fizički napada, to je antisemitizam. To nije kritika vlade. Kada se ljudima uskraćuje smještaj u hotelima, ulazak u restorane ili pristup javnim mjestima zato što su Izraelci, to nije legitimna kritika Izraela, odnosno izraelske vlade.
Legitimno je kritizirati neku zemlju, kritizirati vladu, ali kada vidite razmjere, ne mislimo da je slučajno što je Izrael uvijek u središtu pozornosti.
Večernji list BiH: U medijima su se iznosile tvrdnje da bi izraelska tvrtka ovdje u Mostaru mogla izgraditi tvornicu za proizvodnju dronova. Imate li informacije o tome?
Veleposlanica Peleg: Ne, nemam. Ne znam da će biti tvornice, tako da vam o tome ne mogu ništa reći.
Večernji list BiH: Budući da završavate svoj mandat ovdje u Bosni i Hercegovini, koju biste poruku željeli ostaviti ovoj zemlji, njezinim trima narodima i građanima?
Veleposlanica Peleg: Moja je poruka da je Izrael prijatelj Bosne i Hercegovine. Ne samo Hrvata, ne samo Republike Srpske. Prijatelj je Bosne i Hercegovine. Bosnu i Hercegovinu smatramo važnom iz različitih razloga, ali mislim da je to ponajprije zbog njezina geostrateškog položaja kao važnog saveznika. Želimo unaprijediti gospodarske, političke i kulturne odnose. Jedan od naših najpoznatijih glazbenika u Izraelu zove se Yehoram Gaon. Njegov otac rođen je u Sarajevu. Tradicije Izraela i Bosne i Hercegovine uvelike su povezane.
Nažalost, kada imamo napetosti ili kada nema komunikacije, razina odnosa među ljudima trpi. Mislim da bi, ako bude više otvorenosti za unaprjeđenje odnosa, i dalje na političkoj razini moglo biti kritike, ali ne i ignoriranja jedni drugih, nego razgovora. Prije svega, razgovor uvijek donosi pozitivan ishod. Sarajevo je vrlo ponosno na činjenicu da su židovska zajednica i Sarajevska hagada dio DNK glavnog grada Bosne i Hercegovine. Mislim da bi obje strane trebale nastojati njegovati tu tradiciju i ne dopustiti da politička pitanja razdvoje ljude.
Ne mislim da, ako podupirete Palestince, morate biti protiv Izraela. Mnogi Izraelci žele vidjeti Palestince kako žive u miru. Ne samo zbog njih nego i zbog nas. Jer ako oni budu živjeli u miru, i mi ćemo živjeti u miru. Ako bi međunarodna zajednica, ako bi narod u BiH koji podupire Palestince želio ulagati u izgradnju budućnosti Palestinaca, prilično sam sigurna da bi mnogi Izraelci sudjelovali, kao što su sudjelovali i u prošlosti.
Ali mislim da ovo pitanje ne bi trebalo postati pitanje koje razdvaja naše narode. Želim da se nastave dobri odnosi sa Srbima i Hrvatima. Želim da se odnosi s Bošnjacima poboljšaju. Mislim da Bosna i Hercegovina također ima vrlo snažnu poruku cijelom susjedstvu kada je riječ o borbi protiv antisemitizma, kao poruku tolerancije i ponosa na vlastitu zemlju. Kada se borite protiv antisemitizma ili kada ste antisemit, to ne govori ništa o ljudima koje mrzite. To govori o vama.
Bosna i Hercegovina trebala bi ponovno zadobiti imidž multikulturalne, multikonfesionalne zemlje. I u sklopu toga odnosi s Izraelom trebali bi postati snažniji. Mislim da su poslovni i gospodarski odnosi najodrživiji odnosi među ljudima. Možete voljeti, možete mrziti, možete cijeniti. Ali kada jednom počnete zajedno poslovati, postajete međusobno ovisni, a vaš uspjeh moj je uspjeh.
Što se više Izraelaca bude osjećalo sigurno ovdje, više će ih dolaziti, ulagati i poslovati, kao što posluju u susjedstvu. Dakle, moja poruka je poruka nade. I poruka da se stvari mogu promijeniti nabolje. Želim svom nasljedniku da, kada dođe ovamo nakon što ja odem, razgovara sa svim stranama i da tijekom njegova mandata vidimo više uzajamnih posjeta i više zajedničkih aktivnosti.
I doista želim ljudima u Bosni i Hercegovini, neovisno o njihovoj povezanosti s Izraelom, da pronađu mir među sobom. Uskoro vas očekuju izbori. Nadam se da će ti izbori iznjedriti lidere koji mogu surađivati kako bi Bosnu i Hercegovinu poveli u bolju budućnost.
Autor:Zoran Krešić
Izvor: večernji.ba
