Mali otok postao strateški plijen: Mogao bi postati novo žarište u Trumpovu ratu

Huti su započeli ofenzivu koja bi im mogla donijeti kontrolu nad Perimom, a s time i mogućnost sprječavanja brodova da prolaze kroz ovaj uski prolaz iz Crvenog mora.

Otok Perim, poznat i kao Mayyun, leži u tjesnacu Bab el-Mandeb, geopolitičkom središtu koje je dobilo na ogromnoj važnosti otkako je rat američkog predsjednika Donalda Trumpa s Iranom efektivno zatvorio Hormuški tjesnac. Golo pješčano i stjenovito tlo izgleda kao da je vrijeme tu stalo. Njegov položaj, međutim, danas ga stavlja u središte sukoba koji više nije samo jemenski. Kako bi održala protok globalne opskrbe energijom i niske cijene, Saudijska Arabija preusmjerila je svoj izvoz nafte iz Hormuza u Crveno more. No sada su Huti, najmoćniji iranski regionalni posrednik, započeli ofenzivu koja bi im mogla donijeti kontrolu nad Perimom, a s time i mogućnost sprječavanja brodova da prolaze kroz ovaj uski prolaz iz Crvenog mora.

Više od desetljeća, građanski rat u Jemenu činio se udaljenim regionalnim sukobom. No, kako se borbe intenziviraju i kako pobunjenici Huti, koje podržava Iran, pokreću napade prema obali Crvenog mora, ta razlika nestaje. Jemen, s Perimom u središtu, postaje još jedna potencijalna crta fronta u sukobu između Washingtona i Teherana i podsjetnik da posljedice rata više ne prestaju na njegovim obalama.

Regionalni izvori rekli su CNN-u u četvrtak da Huti čine veliki pritisak kako bi zauzeli grad Mochu, ključnu obalnu lokaciju oko 80 kilometara sjeverno od Perima. Položaj otoka – na najužem dijelu tjesnaca koji spaja Afrički rog na 19 kilometara od Arapskog poluotoka – učinio ga je vrijednim za carstva i regionalne sile generacijama. Nekada stanica za ugalj za brodove Britanskog Carstva koji su plovili za Indiju, Perimova carska prošlost još je uvijek vidljiva u njegovim raspadajućim ruševinama.

Više od desetljeća jemenski građanski rat izgledao je kao udaljeni regionalni sukob. Kako se borbe zaoštravaju, a Huti napadaju prema obali Crvenog mora, ta granica nestaje. Jemen, s Perimom u središtu, postaje moguće novo bojište u sukobu Washingtona i Teherana. Huti već kontroliraju glavni grad Sanaa, velike dijelove sjeverozapada zemlje i velik dio crvenomorske obale sjeverno od otoka.

“Rekli smo svijetu da je ovo iranski projekt, ali nitko tada nije slušao Jemence… Sada je to geopolitičko pitanje“, rekao je Tarik Saleh, potpredsjednik međunarodno priznate jemenske vlade koja je pod opsadom, u ekskluzivnom intervjuu za CNN.

Saleh, nećak svrgnutog predsjednika Alija Abdullaha Saleha i nekadašnji saveznik Huta, jedan je od rijetkih vođa koji još ostaje u zemlji. Kaže da je preživio nekoliko pokušaja atentata i da Iran želi njegovu smrt. Sastanci s njim dogovaraju se u posljednji tren, na slučajnim mjestima, i brzo završavaju. Upozorio je da bi, ako Huti zauzmu Perim i steknu kontrolu nad tjesnacem Bab el-Mandeb, “bila potrebna masivna međunarodna sila i mornarice” da ih odatle izbace.

Jemenski građanski rat počeo je 2014., kada su Huti zauzeli Sanaa i protjerali međunarodno priznatu vladu u izgnanstvo. Saudijska Arabija sljedeće je godine pokrenula vojnu kampanju. Iran je Hutima isporučivao oružje i obuku te utjecao na njihove odluke. Zemlja je rascjepkana. Huti drže sjeverozapad i glavni grad, vlada i savezničke frakcije veći dio juga i istoka. Oko 22 milijuna ljudi i dalje treba humanitarnu pomoć.

Nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada i rata u Gazi, Huti su se uključili u sukob, napadali Izrael i brodove u Crvenom moru. Sjedinjene Države i Izrael uzvratili su zračnim udarima. Trumpova administracija 2025. proglasila je Hute terorističkom skupinom.

Najnovija ofenziva protiv jemenske vlade počela je u srpnju. Time je prekinuto prešutno četverogodišnje primirje sa Saudijskom Arabijom, a jemenski sukob uvučen je u širi rat s Iranom. Saudijska Arabija iznimno je dopustila iranskom putničkom avionu slijetanje u Sanaa, prvu izravnu zračnu vezu Teherana i Sanae u otprilike deset godina. Avion je odveo delegaciju Huta na sprovod Alija Khameneija, bivšeg vrhovnog vođe Irana, ubijenog u prvim američko-izraelskim udarima. Kad se zrakoplov deset dana kasnije vratio, Saudijska Arabija nije mu dopustila slijetanje u Sanaa zbog sumnje da prevozi i pripadnike iranske Revolucionarne garde te vojnu opremu. Saudijski zrakoplovi pogodili su pistu zračne luke, pa je avion preusmjeren u hutijsku luku Hodeidah.

Taj je događaj preokrenuo diplomatske odnose koji su držali na snazi neformalno primirje i zaustavila hutijske napade na saudijski teritorij. Huti su uzvratili proglašenjem pomorske blokade protiv Saudijske Arabije i prijetnjama brodovima koji prevoze saudijski izvoz kroz Bab el-Mandeb. Lansirali su rakete i dronove na naftnu infrastrukturu, zračne luke i druga civilna mjesta u kraljevini.

Mohammed Al-Basha, bivši glasnogovornik jemenske vlade i analitičar rizika u Washingtonu, odnos Teherana i Hut opisao je riječima da to „nije odnos pokornosti, ali su u krevetu zajedno“. Farea Al-Muslimi s think tanka Chatham House upozorio je da se potez Huta ne smije svesti samo na izvršavanje iranskog programa. “Hutima je trebao rat kao skretanje pažnje s unutarnjih problema. Htjeli su pokazati da mogu natjerati Saudijsku Arabiju da s njima ponovno pregovara. A ako to pomogne starom prijatelju, poput Irana, koji im je u jednom trenutku bio jedini prijatelj, zašto ne?” rekao je. Dodao je da su napadi na Izrael, slabljenje Hezbollaha i pad Asadova režima u Siriji podigli status Huta unutar takozvane osi otpora i da su to htjeli iskoristiti.

Čelnici Huta u ranijim izjavama tvrde da je ofenziva odgovor na „saudijsku agresiju i blokadu“. Službenici iz Sanae nisu odgovorili na CNN-ov zahtjev za komentar. Protok nafte pored Perima već je naglo pao. Prije tri godine kroz Bab el-Mandeb prolazilo je oko deset posto svjetske pomorske trgovine naftom. Podaci tvrtke Kpler pokazuju da je taj volumen otad prepolovljen, a dugotrajna kampanja Huta mogla bi rutu još više stegnuti.

Žrtve su i jemenski ribari. Nakon napada dronom sjeverno od Perima, u kojem je nekoliko ljudi poginulo i ranjeno, deseci su evakuirani s obližnjeg otoka, prema dužnosnicima priznate vlade.

Luka Mocha, najsjeverniji važniji grad pod kontrolom vlade na Crvenom moru, teško je pogođena. Prije nekoliko tjedana više od 25 raketa pogodilo je luku dok su se komercijalni brodovi istovarivali, rekao je ravnatelj luke Abdel Malek Al-Sharaabi. Huti tvrde da posjeduju hipersonične rakete, dalekometne protubrodske rakete koje lete nisko iznad mora kako bi izbjegle radar te protuzračne rakete sposobne oboriti visokoleteće američke dronove i ugroziti posade zrakoplova. Na crti bojišnice borbe se zaoštravaju. Vladine snage koriste nove FPV-dronove i napadaju skrivene bunkere. “Naše su trupe napredovale zahvaljujući obuci i novim sredstvima poput dronova”, rekao je Saleh.

Abdel Nasser El Mamlouh, ravnatelj Salehove vojne medijske službe, proveo je CNN kroz skladište za koje kaže da sadrži iransku pošiljku oružja zaplijenjenu prije nego što je krijumčari predaju hutijima. Ako Huti zauzmu Perim i učvrste se u Bab el-Mandebu, upozorio je, više im neće trebati dalekometno oružje. “Minirat će tjesnac, baš kao što je Iran učinio u Hormuzu”, rekao je. Dodao je da se bore “u ime arapskog svijeta i međunarodne zajednice”.

vecernji.hr/Hrvatsko nebo