VIDEO/FOTO Doživljavamo tešku ekološku devastaciju u mostarskom naselju Rodoč, a nitko ništa ozbiljno ne poduzima!

subota, 1 kolovoza 2026

U mostarskom naselju Rodoč događa se već određeno vrijeme ekološka devastacija na koju nadležna tijela ili ne reagiraju ili reagiraju samo sporadično i „kozmetički“. Za život nepovoljna, nezdrava ili dalekosežna devastacija životne sredine vidljiva je po nekoliko povezanih antropogenih faktora i nepropisnih aktivnosti koje izravno ugrožavaju zdravlje i kvalitetu života lokalnog stanovništva i koje temeljito narušavaju prirodni okoliš: tlo, zrak, podzemne vode, floru i faunu. Rodoč se nalazi e u neposrednoj blizini bivših industrijskih giganata, kao što je kompleks „Soko“, i službenih reciklažnih dvorišta, zbog čega je to područje iznimno osjetljivo na ekološke incidente. Glavni uzročnik nevolja jesu nezakonita i neodgovorna komunalna i privatna zadiranja u prostor. Naličje takvih grubih zahvata i aktivnosti jest izostanak inspekcijskih kontrola i sankcija, izostanak pravih strategija recikliranja i zbrinjavanja mostarskog otpada, a isto tako šutnja i nemar institucija te političkih i drugih čimbenika vlasti i javnosti. Svi bi oni morali hitno dići veliku uzbunu i učiniti što je prijeko potrebno da se stanje temeljito izmijeni.

Narušavanje ekosustava odvija se izravno ili neizravno na ove načine:

Četrnaest ekoloških problema s kojima su suočeni stanovnici Rodoča i grad Mostar

Kao prvo, navoženjem građevinskog i komunalnog otpad kontaminira se tlo: površinska i ispodpovršinska struktura. Do toga dolazi tako što se nenamjenski, u blizini brojnih kuća u kojima žive domaći stanovnici, odlaže građevinska šuta i miješani komunalni otpad. Time se trajno uništava plodno tlo i mijenja se prirodni reljef naselja.

Kao drugo, tu je problem onečišćenja podzemnih voda otpadom te kontaminacija procjednih voda. Kada dođu oborine, kišnica ispire nelegalno odloženi otpad, a štetne tvari iz otpada prodiru duboko u tlo i ugrožavaju podzemne vodonosnike. To nije štetno i kritično samo za Rodoč, nego za cijeli južni dio Mostara, koji obiluje podzemnim vodama povezanima s rijekom Neretvom i lokalnim izvorima.

Kao treće, tu je i kemijski otpad. Poseban i dugotrajan problem donosi Rodoču nepropisno skladišten kemijski otpad u napuštenim objektima industrijske zone, koji zbog pasivnosti institucija godinama stoji nezaštićen i prijeti kemijskom ekološkom katastrofom.

Kao četvrto, pred našim očima događa se gruba devastacija krajolika velikih razmjera. Ona se čini bezobzirnih kopanjem i zadiranjem u kompleksni svijet prirode.

Kao peto, događa se mehaničko uništavanje vegetacije. Ono je posljedica divljeg iskopavanja zemlje i građevinskih zahvata bez valjanih dozvola. Time se fizički, mehanički uništava autohtonu hercegovačku vegetaciju – na području koje bi umjesto da bude opustošeno trebalo ozeleniti iz klimatskih i temperaturnih razloga te radi pribavljanja više kisika i zdravijeg zraka u ionako klimatski ugroženom gradu.

Kao šesto, problem je prateća erozija odnosno runjenje tla. Ogoljivanje površina i zadiranje u brdske i ravničarske dijelove naselja uklanja prirodne barijere, što povećava rizik od erozije odnosno runjenja i osipanja tla tijekom intenzivnih jesenskih i zimskih kiša.

Sedmo je vrsta problema nestajanje ili temeljito okrnjivanje bioraznolikosti. Radikalnim zadiranjem u prirodna staništa tjera se odatle lokalna fauna ili se sprječavanja njezino razmnožavanje i opstanak. I to ne samo postojećega životinjskog svijeta, pri čemu se misli i na sitne i naoko zanemarive, a inače nezamjenjivo važne, životinjske vrste. Time se narušava prirodna ravnoteža mikro-lokaliteta.

Osmi problem, koji izravno i na vrlo neugodan način osjećaju stanovnici tog naselja, jest aeroonečišćenje do kojega dolazi dizanjem prašine i emisijama plinova iz ondje vrlo prisutne i svakodnevno vrlo aktivne mehanizacije.

Deveti problem nastavlja se na prethodni, a riječ je o prašini koju zrak i vjetar raznose uokolo s ondje otvorenih gradilišta i odlagališta. Najviše prašine nastaje pri istovaru građevinskog materijala, mljevenju šute i kretanju teške mehanizacije po neasfaltiranim površinama. Tako nastaju stalne oblaci prašine, koju ljudi nužno udišu.

Deseti problem s time povezan jesu mikročestice, jako sitne i za pluća nezdrave i opasne čestice PM10 i PM2.5. Vjetar (osobito hercegovačka bura) raznosi sitne čestice prašine izravno prema obiteljskim kućama, što kod mještana izaziva kronične respiratorne probleme.

Jedanesti problem jesu smrad i plinovi: Privremeno odlaganje ili pretovar komunalnog otpada na otvorenim površinama (osobito u kriznim situacijama u reciklažnim dvorištima) dovodi do širenja neugodnih mirisa i emisije stakleničkih plinova.

Dvanesti problem jest zvučno onečišćenje, to jest buka, koju proizvode bageri, kamioni i drobilice građevinskog otpada. Ona uvelike premašuje zakonski dopuštene decibele za naseljena mjesta.

Trinesti problem, povezan sa svime prethodnim, jest općenito poremećaj kvalitete života stanovnika Rodoča, a donekle i drugih obližnjih naselja. Konstantan izvor buke stvara kronični stres kod stanovništva, narušava mir i drastično smanjuje kvalitetu svakodnevnog života.

Što (ne) čine nadležne vlasti?

Na djelu imamo ili upitno ili nezakonito ili nesankcionirano djelovanje na planu odlaganja i pretovara reciklažnog i komunalnog otpada te nezakonitog zadiranja u tlo i prostor. Ono doseže tolike razmjere da, osobito zbog učestalih kriza s glavnim deponijem Uborak, gradske vlasti pokušavaju pretvoriti reciklažna dvorišta ili skladišta u Rodoču u privremena odlagališta miješanoga komunalnog otpada. To pak s razlogom redovito izaziva opravdane blokade i prosvjede mještana – budući da te lokacije ni zakonski ni tehnički nisu predviđene za takvu vrstu otpada.

U svemu što se događa jako je vidljiv izostanak inspekcijskog i drugog nadzora. Zbog spora i neučinkovita djelovanja kontrola i inspekcija na različitim razinama vlasti, privatne osobe i sumnjive tvrtke iskorištavaju prostor Rodoča za stjecanje nezakonite zarade tako što nepropisno odlažu otpad, a  za to ne podnose nikakve sankcije.

Nekad zeleno i mirno predgrađe pretvaraju u ekološku crnu točku

Svi spomenuti čimbenici kumulativno pretvaraju nekadašnje zeleno i mirno predgrađe u ekološku crnu točku. Takvo stanje izravno utječe na porast teških oboljenja među lokalnim stanovništvom i izaziva opravdan strah i revolt građana i nekih ekoloških udruga i nezadovoljstvo na rodočkom području katoličke župe, koju vode franjevci.

Stranke na žalost zatvaraju oči pred problemom, a vlasti se najčešće ustručavaju ili sustavno propuštaju bilo što poduzeti kako bi se ovako nezdravo stanje prirodnog okoliša bar ublažilo, ako ne i temeljito, planski i dugoročno popravilo. Vidljiv je i izostanak pravih strategija recikliranja odnosno zbrinjavanja mostarskog otpada, a udara u oči i šutnja u javnosti odnosno nemar institucija te političkih i drugih čimbenika društva.
Na ovoj deponiji se nalazi naselje i zove se Lokvice u naselju živi oko 60 do 70 ljudi, a sve imate na video i foto snimku.

Hrvatsko nebo