Knežević: Crnu Goru vode u EU bez srpskog jezika kao službenoga, dok „manjinski“ (crnogorski) jezik postaje službeni!
Vrijeme:3 min, 21 sec
Zastupnici Skupštine Crne Gore prihvatili su danas nacrte amandmana 17 do 21 na Ustav Crne Gore, kojima se mijenja način izbora i položaj nositelja najviših pravosudnih dužnosti. Protiv predloženih rješenja glasovala su samo tri zastupnika izrazito srpski orijentirane Demokratske narodne partije (DNP), suzdržanih nije bilo, a za ustavne promjene glasovalo je 70 nazočnih zastupnika, od ukupno 81-og. Predsjednik DNP-a Milan Knežević ocijenio je tijekom parlamentarne rasprave da predložene ustavne promjene ne rješavaju bitne probleme u Crnoj Gori, a istodobno se izbjegavaju promjene odredaba koje su srpskom jeziku ukinule status službenog jezika. Inače je Knežević jedan od trojice političara i dužnosnika koje je Hrvatska prije dvije godine proglasila nepoželjnima nakon što je crnogorska Skupština prihvatila, s minimalnom većinom glasova, Rezoluciju o genocidu u sustavu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen.
Nacrt amandmana prihvaćen je sa 70 glasova za, dok su dva zastupnika DNP-a glasovala protiv. Tijekom konačnog glasovanja, odluka je podržana sa 74 glasa, dok su sva tri prisutna zastupnika Demokratske narodne stranke glasala protiv.
Knežević je podsjetio da su, dok je tadašnja opozicija bila na ulicama, vlasti Mila Đukanovića i Ranka Krivokapića, kako on smatra, krivotvorile rezultate popisa stanovništva iz g. 2003. Osobito mu smeta što su vlasti tada „umjesto srpskoga uveli materinji jezik, ukinuli trobojnicu, uveli himnu ratnog zločinca Sekule Drljevića, a 29 nastavnika srpskoga iz Nikšića izgubilo je posao jer su odbili predavati ’materinji jezik’. Sve je to bio uvod u ukradeni referendum“, rekao je Knežević.
Ustav iz 2007. – „najantisrpskiji u novijoj crnogorskoj povijesti“
Izjavio je da donošenje Ustava 2007. predstavlja vrhunac takve politike, opisujući taj dokument kao najantisrpskiji u novijoj crnogorskoj povijesti. „U tom dokumentu Ranka Krivokapića, koji je podupro Milo Đukanović, srpski jezik, iako većinski jezik, uklonjen je iz službenog statusa i normativno marginaliziran kao jezik u službenoj upotrebi“, rekao je lider DNP-a. On je sada upozorio da će, ako Crna Gora postane članica Europske unije bez prethodne izmjene Ustava, samo crnogorski jezik biti priznat kao službeni jezik države. „U tome je bit – da jedan manjinski jezik postane službeni, dok srpski jezik, zahvaljujući određenim europskim birokratima, kao što je Sattler, i namjernoj antisrpskoj politici, neće imati taj status”, rekao je on.
Aktualne vlasti i međunarodni predstavnici žele da Crna Gora ide u Bruxelles bez srpske jezika: „Žele da odemo u Bruxelles s otkinutim našim jezikom, srpskim jezikom, no mi nemamo namjeru odustati od borbe“, rekao je Knežević. Ocijenio je kako je potrebno da srpski jezik „uskrsne“ u ustavno-pravnom poretku Crne Gore kako bi se zaustavilo potiskivanje srpske nacije i njezinih povijesnih i nacionalnih obilježja.
„Ovo što se pokušava realizirati ustavnim promjenama jest ubijanje srpskog naroda kao državotvornog, ubijanje srpskog jezika, ubijanje trobojnice, ubijanje mogućnosti za dvojno državljanstvo i ubijanje onoga što je Crna Gora značila stoljećima”, rekao je Knežević, koji je u nastavku izlaganja kritizirao je i rješenja povezana s položajem državnog odvjetništva, tvrdeći da izmjene Ustava daju prevelike ovlasti glavnom posebnom državnom odvjetniku Vladimiru Novoviću i vrhovnom državnom odvjetniku Miloradu Markoviću. Ocijenio je da su prihvaćanjem amandmana na ustav stvorena „dva faraona“ i praktički uspostavljena četvrta grana vlasti, izvan klasične podjele na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Osobito je kritizirao Markovića, navodeći da ga naziva „Đukanovićem“ jer, po njegovu mišljenju, u slučaju „Telekom“ jače brani interese bivšeg predsjednika Crne Gore nego njegova sestra Ana Kolarević, koja je odvjetnica.
„Glasovanjem ste im stavili krune na glave. Ne ću se pomaknuti ni za milimetar i nastavit ću ih kritizirati“, rekao je Knežević. Upozorio je da bi nova ustavna rješenja mogla dovesti do stvaranja zatvorenog sustava u kojem bi sudci i državni odvjetnici gotovo neovisno donosili odluke o osoblju, kaznenim postupcima i presudama. „Sada će državni odvjetnici i sudci stvoriti hermetičku sektu u kojoj će određivati tko će biti uhićen, tko će biti osuđen i kakva će biti kazna“, rekao je Knežević.
Povezano:
Z. Gavran: Treba li Hrvatska zaustaviti Crnu Goru i Srbiju na putu prema EU-u?!
Politika/Hrvatsko nebo
