Letica: “Ni SAD ni Izrael nisu ostvarili ratne ciljeve u Iranu”

Vrijeme:4 min, 51 sec

 

Nekadašnji voditelj operacija u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA) Ante Letica, gostujući u emisiji Novi dan, komentirao je rat u Iranu i ocijenio kako ni Izrael ni SAD nisu ostvarili nijedan od zacrtanih ciljeva. Govorio je i o mogućim pregovorima, piše N1.

Komentirajući krhko primirje i vijesti o mogućim novim američko-izraelskim udarima na Iran, Letica je ocijenio da se situacija, nažalost, kreće u smjeru daljnje eskalacije. “Nakon neuspjelog pokušaja dogovora o slobodi prolaska Hormuzom i nakon međusobnih provokacija, ako se ne postigne neko primirje koje će duže trajati, doći će do daljnje eskalacije i daljnjih američko-izraelskih napada na Iran”, rekao je.

“Nijedan ratni cilj nije ostvaren”

Letica ističe da Izrael i Sjedinjene Države nisu ispunili nijedan od proklamiranih ratnih ciljeva. “Ne radi se samo o Hormuškom tjesnacu, radi se o tome da ni Izrael ni SAD nisu ostvarili niti jedan od ciljeva koje su zacrtali kada su napali Iran.

To znači da se promijeni režim, da se prekine nuklearni program, da se uništi raketni potencijal srednjeg i dalekog dometa, da se uništi Iranska revolucionarna garda, da Iran više ne može biti pokrovitelj Hezbolaha i Hamasa na Bliskom istoku, da ne može biti prijetnja Zaljevskim zemljama.

Zatim, pitanje iranske nafte i, što je vrlo bitno, pitanje utjecaja Kine. Niti jedan od tih ciljeva nije ostvaren”, pojasnio je. “Ono što može slijediti, a to su već najavili Benjamin Netanyahu i Donald Trump, jest to da sankcijama, blokadama i bombardiranjem unište kompletnu infrastrukturu i, kako sami kažu, dovedu Iran u kameno doba. Pitanje je hoće li to uspjeti”, dodao je Letica.

Mogući raspad Irana

Opisao je i hipotetski scenarij potpunog raspada Irana kao države. “Ako dođe do toga, može se dogoditi da u Iranu dođe do socijalnih nemira. Revoluciju iz 1979. nisu povukli islamski klerici nego iranska sirotinja. Ljudi nemaju što jesti, piti, Iran ima problem s vodom, nema lijekova, nafte, nema ničega”, kazao je.

“Što se onda događa? Počinju socijalni nemiri, a onda idemo na nacionalne sukobe; u Iranu ne žive samo Perzijanci nego su tu razne etničke skupine koje bi to mogle iskoristiti. Azeri, Paštuni, Kurdi… Ostali bi Perzijanci u sredini i iranska država tada ne bi bila trajna prijetnja ni Izraelu ni Bliskom istoku, bez obzira na nuklearni program i rakete”, smatra Letica.

“Teško da će doći do pregovora”

Sve to, prema njegovim riječima, stvara ogromne probleme za nastavak pregovora. “To je jedna od mogućnosti i zato je teško da će doći do pregovora. Drugo, mi ne znamo tko vlada Iranom; jesu li to Mahud Pezeškian i Abas Aragči, koje su relativno normalne osobe, ili je to zapovjednik IRGC-ja, u odsustvu Modžtabe Hamneija, za koga se ne zna je li živ.

Skrivaju li se oni iza njega? Jesu li Pezeškian, Aragči i šef parlamenta, koji je glavni pregovarač, samo glasnogovornici, a ne oni koji donose odluke?”, pita se Letica. “Amerikanci i Izraelci likvidirali su prvi, drugi i treći ešalon civilnog rukovodstva Irana, vjerskih lidera, čuvara revolucije, vojske.

“Trump izgubio kontrolu”

Ali pitanje je s kim se sada može pregovarati, tko je taj koji donosi odluke. To su vrlo veliki problemi koje, mislim, ni Trump ne razumije. Čini mi se da je malo izgubio kontrolu, da dan danas ne zna zašto je ušao u taj rat. Ništa što je deklarirano nije ostvareno, to se sada vidi. Svi su proglasili pobjedu – Iran, Izrael, SAD – i kako ćemo sad pregovarati?”, rekao je.

Letica je dodao kako se nada diplomaciji, pri čemu ključnu ulogu vidi u Kini. “Nadam se nekoj podzemnoj, tihoj diplomaciji. Treba gledati ulogu Kine, koja nije od početka otvoreno stala na stranu Irana, ali preko svojih suradnika, u prvom redu Pakistana, pokušava dovesti dvije strane za pregovarački stol.

Ovo Kini s jedne strane odgovara, ali s druge ne odgovara”, kazao je. “Ono što je ostalo od svjetskog poretka tu se lomi i treba imati kristalnu kuglu da bi se moglo predvidjeti što će se dogoditi. Bio sam pesimist kada smo govorili o pregovorima, i dalje sam. Volio bih da sam u krivu, ali po svemu sudeći, nisam”, zaključio je.

Jačanje geopolitičke pozicije Irana

Letica se osvrnuo i na iranske vojne kapacitete, koji su i dalje ozbiljni, te na jačanje geopolitičke pozicije te zemlje. “Iran ima još dosta kapaciteta: lansirnih rampi, bespilotnih letjelica, dalekometnih raketa, raketa srednjeg dometa.

Svi koji se ozbiljno bave tim kažu da Iran ima još sredstava da se tri, četiri mjeseca odupire”, kaže, dodajući da Iran posebno ima kapacitete za napade na zaljevske zemlje. “Što se dogodilo? Iran se ovim ratom stavio u poziciju da, na neki način, diktira stanje u svjetskom gospodarstvu.

To je apsurd, ali to je posljedica ovog rata”, ističe Letica. Naglasio je i ulogu Kine u posredovanju između Saudijske Arabije i Irana.

“Kinezi su bili zaslužni da nakon dugo godina sjednu saudijski i iranski ministar vanjskih poslova i dogovore otopljavanje odnosa. Iran je sada napadao baze i potencijale Saudijske Arabije, ali navodno su opet razgovarali saudijski i iranski ministar, uz posredstvo Pakistana”, rekao je.

Glad, migracije i sukob

Upozorio je i na globalne posljedice rata, poput nestašice umjetnog gnojiva. “Ne bude li gnojiva, neće biti ni hrane pa će se mnoge države naći u situaciji gladi. Ta glad generira daljnje migracije. Ovaj rat također može generirati veliki broj migranata, to će biti strašan pritisak na Europu. O tome treba voditi računa”, kazao je.

Letica se osvrnuo i na dolazak američkih ratnih brodova u Hrvatsku i reakciju predsjednika Zorana Milanovića. “Što se tiče američkih ratnih brodova, oni su i u bivšoj državi dolazili u Dubrovnik, Split, Rijeku. Isto tako su dolazili i ratni brodovi ruske crnomorske flote.

Raspadom Jugoslavije i našim ulaskom u euroatlantske integracije, SAD je naš saveznik, jedan od naših glavnih saveznika, ne vidim problem da američki brodovi ulaze u hrvatske teritorijalne vode i luke”, rekao je, dodavši da je problem eventualno u proceduri davanja dozvole.

 

dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)