Bugarski bivši predsjednik Radev uvjerljivi pobjednik parlamentarnih izbora

Čini se da je Generacija Z, nakon prosinačkih prosvjeda, prevagnula u korist nacionalnoga političkog obračuna s korumpiranim konzervativcima iz stranke Borisa Borisova i s takvim oligarsima iz stranke Deljana Peevskog. Riječ je o dugogodišnjem koruptivnom sustavu koji svoga glavnog institucionalnog zaštitnika ima u Vrhovnom sudbenom vijeću. Uvjerljivu relativnu pobjedu stranke Romana Radeva, dok se čekaju službeni rezultati izbora, razmatra njemački mediji DW. Radev je razmjerno blizak s Putinom, ali se procjenjuje da nije tako radikalan u proruskoj orijentaciji ni u kritičkom otklonu od EU-a kao Viktor Orban, koji je prošle nedjelje pometen na izborima u Mađarskoj.

Po trenutnim prognozama savez umjerene ljevice bivšeg šefa države Romana Radeva može na prijevremenim izborima u Bugarskoj računati s oko 45 posto glasova. Pobjeda je izvjesna – no je li to dovoljno i za samostalno vladanje?

Ankete su ga tjednima vidjele u vodstvu – i pokazale su se točnima. Radev je, po izlaznim projekcijama, pobjednik parlamentarnih izbora. Takvih je izbora u Bugarskoj u posljednjih pet godina bilo čak osam – zbog opetovanih nemogućnosti formiranja većinske, stabilne ili ikakve vlade. Ako je suditi po Radevu, novih izbora uskoro ne bi trebalo biti. „Učinit ćemo sve kako bismo spriječili da ponovno moramo održavati izbore. To bi značilo kliziti iz jedne krize u drugu, a mi moramo vrlo ozbiljno raditi na tome da te krize prevladamo“, rekao je on.

Politička kriza posljednjih je godina bila trajno stanje u zemlji. Davno se dogodilo da je Bugarska nakon parlamentarnih izbora imala tako jasnog pobjednika. Radev ima 62 godine, bivši je zapovjednik ratnog zrakoplovstva i predvodi stranku „Progresivna Bugarska“. Najpopularniji je političar u zemlji, premda mu kritičari već dugo zamjeraju bliskost s Rusijom.

Kritičari vide bliskost s Putinom

Radev je u prošlosti bio skeptičan prema sankcijama protiv Rusije i isporukama oružja Ukrajini. Istodobno je njegova stranka u izborni program unijela jasno opredjeljenje za EU i NATO. No: na završnici Radevljeve predizborne kampanje u jednom su se videu pojavljivali prizori njegovih zajedničkih susreta s Vladimirom Putinom.

Politolog i novinar Javor Siderov analizira političku situaciju u Bugarskoj: „Mislim da je populist. Vjerojatno će zemlju usmjeravati u smjeru Viktora Orbána: euroskeptičnije, vrijednosno konzervativnije – ali bez toga da bude tako radikalan kao Orbán. Radev nije Orbán i nema njegov instinkt.“

Neovisno o tome, Radevljev rezultat na parlamentarnim izborima u javnosti budi određene nade, poput onih kod Gergane. Pedesetdvogodišnjakinja kaže: „Nadam se da će sljedeća vlada biti malo stabilnija, uravnoteženija, čovječnija i mudrija. Većina Bugara jednostavno želi da bude normalna.“

Radev obećava borbu protiv korupcije

Kako bi napokon ponovno uspostavio „normalnu“ vladu, Radev je najavio borbu protiv korupcije u zemlji. U tom kontekstu prsti se uvijek upiru u konzervativnu stranku GERB s dugogodišnjim premijerom Bojkom Borisovim te u DPS („Pokret za prava i slobode“), stranku utjecajnog oligarha Deljana Peevskog. Obje su stranke na izborima izgubile znatan broj glasova i po projekcijama u novom parlamentu zajedno ne dosežu ni 80 zastupničkih mjesta.

To znači da sve ostale stranke u parlamentu mogu formirati dvotrećinsku većinu. Ona bi omogućila smjenu onoga što mnogi Bugari smatraju stupovima korupcije: Vrhovnog sudbenog vijeća i glavnog državnog odvjetnika.

To želi i pobjednik izbora: „Očekivanja su velika, nade su velike i to znači i veliku odgovornost.“ Radev se nada da će zajedno s PP–DB (Nastavljamo s promjenama – Demokratska Bugarska), savezom liberalnih reformskih stranaka, doista vući u istom smjeru – „kada govorimo o izmjeni Vrhovnoga sudbenog vijeća“.

PP–DB je također protiv korupcije u zemlji, organizirao je masovne prosvjede tijekom zime i nakon izbora završava na trećem mjestu. Predsjednik PP-a Asen Vasilev to komentira ovako: „Najvažnije je to da su građani izašli na izbore, dali svoj glas i poslali GERB i DPS u prošlost – upravo ono što su prosvjedi željeli postići.“

Radev se nada samostalnoj vladi

Hoće li Rumen Radev i reformske stranke surađivati kao koalicija i izvan reforme pravosuđa, zasad je neizvjesno. Obje su strane tijekom kampanje bile u sukobu te su u nedjelju navečer izjavile da će pričekati konačne izborne rezultate prije nego se izjasne o mogućoj vladi. Privremeni rezultati očekuju se tijekom ponedjeljka, a konačni u srijedu.

Za Radeva bi se čekanje moglo isplatiti, jer ovisno o tome koliko stranaka uspije ući u parlament, njegov savez lijevog centra mogao bi vladati i samostalno.

Masovne prosvjede koji su u prosincu prisilili vladu na ostavku ponajprije je nosila generacija Z. Politolozi su stoga pretpostavljali da će se izlaznost povećati upravo zahvaljujući toj mlađoj skupini stanovništva – i bili su u pravu: prema privremenim podacima, 47 posto birača izašlo je na izbore, gotovo deset posto više nego na posljednjim parlamentarnim izborima 2024. godine.

DW/Hrvatsko nebo